Raptis
In
I te mutunga o nga tau 40 me te timatanga o te 50, he iti noa nga kuao maui Kariki i rere atu i o raatau
whenua ki te karo i te tino whakamamae me nga wa roa o te whare herehere me te mate kino rawa atu
na nga ringa o te US i tohu te karetao rohe Kariki Kawanatanga.
ētahi
o ratou i rere ki Paris; i roto i te hapori tuku iho ki nga mahi torangapu
nga rerenga. O ratou, tokotoru, Cornelius Castoriadis, Yiannis Xenakis me Costas
Ko Gavras, ehara i te mea i ora noa i roto i te taiao hapori tauhou, engari kua riro
rongonui o te ao i roto i o raatau waahi whiriwhiri.
I "whakamahi" a Castoriadis i tana papamuri maui kia noho hei tohunga whakaaro French
ko wai i whakahē (!) te taha maui na roto i te tikanga "philosophical" e kore e taea te mohio
ko te "fantasiako" (te "pohewa"), me etahi atu.
Te taiao ahurea Wīwī i whakaputa i te momo rorirori o muri mai
tuhinga "philosophical".
I whai waahi a Yiannis Xenakis i a ia e tauira ana i te Kuratini o Athens ki te
Te whakahē ki nga Nazis me o raatau whakakapi o Ingarangi. I te Hakihea
1944, i te wa o te pakanga o te Kariki i wehe atu ki te whakaora i te iwi Kariki
hapori, ko tetahi wahi o te taha maui o tona mata i pupuhihia e te moata o Ingarangi
anga. I Paris i mahi a Xenakis hei Kaihanga Kaihanga me te hanga ano i tetahi momo
pūnaha puoro "pangangarau". (Ko taku whakaaro ko tera i tua atu i te hiahia kia ora
i Paris, na roto i ana tito waiata, i "mahanga" a Xenakis e te ataahua
o te pangarau, i te mea ko ia tetahi o nga reanga o te mutunga o nga tau 1930 i tipu ake
he taiao pāngarau tino whai rawa i te Kuratini o Athens o tera
wā. Ano, ko taku whakaaro ake tenei mo ana waiata.) I mate a Xenakis
tata nei. He tangata tino tika.
Ko Costas Gavras te kaiwhakahaere kiriata. He tangata ngawari me te whakaute engari ano hoki
he tauira ia mo te whakaaro a Chomsky ko nga "paanga (o te kaupapa here kee o Amerika)
Ka maumahara a Gavras i roto i ana kiriata; "Z", "Missing",
me "State of Siege."
(Tuhipoka: "Z", te korero mo te kohuru, i te tau 1963, o Lambrakis, he mema o te
Kariki maui me te kaikawe i roto i te Paremata Kariki, ko tetahi pea o te nuinga
nga kiriata torangapu nui o te rautau 20.
rua
Ko nga kaiwhaiwhai o te keehi a Lambrakis: ko Emanuelidis, te tangata nana i patu
Lambrakis, me te "tiger" he kaimahi hanga taitamariki i tera wa i peke ki runga
He waka 3-wira na Emanuelidis i mate a Lambraki. Mena ko te tinana
kaha me te kakama - no reira te ingoa "tiger"- kaore i peke te kaimahi hanga
i runga i te waka neke kua hipokina te kohuru o Lambraki.
te
I mate a "tiger" i te mate pukupuku i etahi ra ki muri, i te tuatahi o Mei, '01, i te tau o
72. I mate ia he tangata tino kawa. Ka rite ki te tumanako, mo te kawanatanga Kariki me tana US
patrons i pokanoa ia ki a ratou kaupapa, no reira ko ia to ratou hoariri mo te
te toenga o tona oranga i muri i tana mahi toa me te hitori.
Ko Emanuelidis, te kaipatu, i mate i etahi haora (!) I muri i te "tiger", he mate pukupuku ano hoki.
E 75 ona tau, e ai ki tetahi kairipoata Kariki ko ia te "parapara" o te Kariki
hapori: he kaipatu i utua e te kawanatanga.
Ko nga taunakitanga tuhinga kua whakaatu ko te patunga o Lambrakis, o "Z" rongonui, ko
i whakamaheretia, i mahia e Papadopoulos, te rangatira o te tau 1967. Ko Papadopoulos
he taonga CIA utua mai i te timatanga o te '50s. Whakamutunga o te Tuhipoka.)
Kei te hanga kiriata hou a Gavras. Ko te taitara Ingarihi o te kiriata ko: "The
Ko te whakaaturanga o te kiriata i ahu mai i te whakaari rongonui a Rolf
Hochhuth "The Deputy", i puta i New York i te tau 1964 a ko "te
te whakaekenga tuatahi me te tino rongonui" mo te whakahaere a Pope Pius XII ki te
Nazis i te WWII.
In
te putanga kiriata Gavras o te whakaari ko te ahua rangatira ehara ko te Pope engari ko KURT
GERSTEIN, he āpiha o te Nazi SS. I whanau a Gerstein i Muenster, Germany, i
1905. I runga i tana mahi he miihini ia. >Mai i te tau 1925 i noho ia hei mema mo a
Te kaupapa rangatahi Porotetani. I uru atu ia ki te Rōpū Nazi i te tau 1933 engari i mau tonu
he mema kaha o te hahi Whakaaetanga a Pastor Niemoeller.
Ko Niemoeller te Kaihautu waka moana i te wa o te WWI I muri i te pakanga i ako ia
theology and in 1933 he wrote his autobiography, "From U-Boat to Pulpit', which
i whakanuia nuitia mo tona aroha whenua i roto i te perehi Nazi. Niemoeller i tiri te
anticommunism o nga Nazis me to ratou whakarihariha ki te Weimar Republic, e
ko ia ano i tohu "14 tau o te pouri." I te tau 1934, ko Niemoeller,
i pouri ki a Hitler i te mea ka timata te whakamutunga ki te "whakarite" i te
Hahi Rongopai me te tuku ki raro i te mana o te kawanatanga. I timata a Niemoeller
"whakahe" ki a Hitler (no te mea kaore a Hitler i pai ki te putanga a Niemoeller o
Karaitiana?). I riri ki nga korero tutu a Niemoeller me tana whanui
rongonui, ka whakahau a Hitler kia hopukina ia i te tau 1937. I whakamatauria e ia ki mua i tetahi kooti motuhake
i tukuna te whiunga ngawari o te 7 marama i roto i te pa kaha. Whai i tana
tukua, i hopukina ano ia, ka noho 7 tau i roto i nga puni kukū i roto i
"te tiaki tiaki," tae noa ki tana whakaoranga e nga hoia Hoia i te tau 1945. I mate ia i te
1984.
In
1936 Ua tapeahia o Gerstein e te Gestapo no te opereraa i te mau api parau faaroo e
peia atu i te Rōpū Nazi. I muri i te karakia tuarua i roto i te puni kukū i roto
1938, i whakahaere a Gerstein i te tau 1941 ki te uru atu ki te SS, he iti noa nga patai i paatai
mo tona mua. I tenei wa ka uru atu a Gerstein ki nga Nazis hei "Spion Gottes" (he Tutei mo
te Atua) ia au i te taata tuatapapa aamu ra o Pierre Joffroy, te taata tuatapapa i te oraora-maitai-raa o Gerstein.
In
1942 I tukuna a Gerstein hei rangatira mo te Tari Whakamakuku Hangarau
te kawenga mo te whakahaere i nga "hau waipatu paitini". I te mutunga o te raumati o
I te tau 1942 i tukuna ia ki te miihana e te SS ki te whakapati i a Globocnik me Christian
Wirth ki te whakauru i te "Zyklon B' te hau ki roto i nga puni mate a Polani, hei whakakapi mo te hau
miihini.
kino atu
I whanau a Globocnik i te tau 1904 i roto i te whanau Croat Austrian, a, he kaihanga na
mahi. I uru atu ia ki te Rōpū Nazi i te tau 1930 ka uru ki te SS i te tau 1933.
I panaia i te tau 1939 mai i tana turanga SS mo te whakapae kore ture i nga whenua ke
Ko te utu i murua e Himmler, ka tohua e ia hei SS me te Kaiarahi Pirihimana
mo te takiwa o Lublin i Poland.. I whakaturia e Globocnik nga puni mate e wha i roto i
Poroni; Belzec, Sobibor, Majdanek me Treblinka. Ko ia anake te kawenga
Himmler. I mahi a Globocnik i tana "mahi" me te mahi nanakia i te marama o Noema 1943
ka oti tana mahi ma te patu tata ki te toru miriona nga Hurai. E ai ki
Ko te purongo whakamutunga a Globocnik ki a Himler, te uara katoa o nga moni me nga taonga utu nui
ka whiwhi ki te Reich i waenga i te 1 o Aperira me te 15 o Tihema 1943 mai i te Globocnik's
I tae mai nga mahi a ringa ki te 180 miriona Reichsmarks. Mo tana awhina i a ia ano
Ko etahi o enei pahuatanga, i whakawhitia a Globocnik ki Trieste. I te mutunga o te
whawhai, i angitu a Globocnik ki te karo i te hopukina. Ko ia 1100 ka mauheretia e
te Ingarangi i te tau 1945 engari i whakamomori ia ki te kapene cyanide mo etahi meneti
i muri i tana hopukanga. E ai ki etahi atu korero, i whaiwhaia ia, ka mate
he hunga whai taha, he roopu rapu utu ranei a nga Hurai i Hune 1945. Aue. I pera tonu ia
he kaipakihi mohio, he tino whakapono ki nga tikanga o te uru.
Ko Christian Wirth, tetahi atu hoa o Gerstein, i whanau i te tau 1885 i te tau
Oberbalzheim i Tiamana. I te WWI i whakapaipaihia ia ki tetahi o nga mea teitei o Tiamana
whakapaipai mo te toa. I mahi ano ia hei kaihanga. I te tekau tau atu i 1930 i mahi ia
hei pirihimana Nazi, ka rongonui mo ana tikanga motuhake
whakatewhatewha (arā, te whakamamae) i roto i nga take taihara. I te mutunga o te tau 1939 i mauria e ia
Ko nga whakamatautau hau hau tuatahi i mohiotia i runga i nga Tiamana kua whakamanahia he kore rongoa
porangi. Ko Wirth, he tangata nanakia, nanakia, he kino tona waha
na te mahi nanakia i whiwhi ki a ia te īngoa īngoa "te Karaitiana Mohoao", i whakakake ia ia
te kaha o nga tikanga mo te whakangau hau i hangaia e ia. I kii ano ia
kua paionia te whakamahi "Sonderkommandos"- na reira ka kaha ake te kaha o te tinana
Ko nga Hurai ki te tanu i o ratou ake iwi, i patua ano hoki. E ai ki tetahi korero,
i patua te toa Wirth i roto i te whawhai huarahi e Yugoslav partisans. Ko ia hoki,
i patua pea e tetahi ope ngaki a nga Hurai.
Na,
hoki ki Gerstein me Gavras. E ai ki tana ake korero, i mahue ki muri i a
Te whaki whareherehere, "kotahi ano te hiahia o Gerstein, ki te whai matauranga ki te
nga miihini katoa (o nga puni mate Nazi) katahi ka hamama ki te ao katoa.
Ka hoki mai i tana haerenga tirotiro i Belzec i te mutunga o Akuhata 1942 (!), Gerstein
Ua faatia oia i ta ’na i ite i te hoê hoa o te haere ra na nia iho i taua vahi ra
Warsaw-Berlin express, Baron von Otter. I tono a Gerstein ki te kaitono
'Ripoata tonu ki tana kawanatanga me nga Hoia ... (Te kawanatanga o Huitene ...
kaore ano i tukuna nga korero.) I tohe ano a Gerstein ki ona hoa i te Dutch
ki raro i te whenua ki te whakapaoho i ana korero ma te reo irirangi ki Great Britain, engari ahakoa
i mohio te Tari Tawahi o Ingarangi he tika, ka whakakahoretia nga korero e
Ko nga rangatira o Ingarangi.. I whakamatau ano a Gerstein ki te tuku korero ki te karere Papal ki Berlin,
engari ko te hunga o muri, ko te tino kore e pai ki te whakapataritari i nga Nazis, i whakaatu ki a ia te tatau."
(Te puna mo te tuhinga kei roto i nga tohu whakahua me te nuinga o nga raraunga koiora: Robert S.
Wistrich, "Who is Who in Nazi Germany," Routledge, 1995).
te
Ko Saul Friedlaender, he kaituhi korero a nga Hurai, ko tana mahi mo te Pope Pius XII me Gerstein
ka whakaarohia he mea tino nui, ka whakaaro a Gerstein hei "tangata o te Atete… Ko tana
Ka kitea te 'hapa' i te mea ko ia anake."
I muri
i te tama‘i, i te 17 no tiurai 1945, ua itehia o Gerstein tei tairihia i roto i te hoê piha tapearaa no Farani.
Ahakoa i whakamomori a Gerstein, i patua ranei e nga hoa mauhere Nazi
kaore e mohiotia a tae noa ki tenei ra. Ko te kiriata Gavras- ka whakamomori a Gerstein i raro i te hopukina a SS
i Roma i te matahiti 1943.
te
Kaore a Vatican i whakaae ki te mahi tahi me Gavras, no reira me haere ia ki Romania me te whakamahi i te
te whare rangatira o Ceausescu i Bucharest ki te kiriata i nga ahuatanga o te Vatican!
kia
Kei te tumanako matou ko te "kaha ki te mahara" a Gavras he rite ki tera mo "Z".
POPE
WANGATA
te
Maehe 16 Commentary, i huaina "The Archbishop," i mutu ki enei kupu e whai ake nei:
"Ko te
Ko te waahanga hou o te raupapa Christodoulos e pa ana ki tana hoariri nui: te
Pope! I etahi wiki kua pahure ake nei te Perehitini o te Repupirita Kariki, a Kostis Stefanopoulos,
I a ia e haere ana ki Itari ka tono te Pope ki te haere ki Kariki. I kii a Christodoulos KORE !
E kii ana ia ki te hiahia te Pope ki te haere ki Kariki ka taea e ia te mahi pera me era atu
tangata (hei turuhi?). Ka wikitoria a Christodoulos?"
Na
e mohio ana matou ki te whakautu. Anei:
Of
Ko Christodoulos, te Archbishop Kariki, kaore i taea te wikitoria. Gregory Niotis,
te Minita tuarua Kariki mo nga Take Tawahi (me te manuhiri auau ki
Washington, D.C.) pea i kite i tera. I huri a Christodoulos 180 nga nekehanga
a kua rite ki te oha ki te Pope. Heoi ano, he uaua ki te wahangu
ko nga mano tangata nanakia i whakaohokia e te Archbishop ake i mua.
Na,
te Archbishop o nga wiki e rua i mua i te haerenga o te Pope, i te wa e whakanui ana
papatipu i mua o nga kaamera pouaka whakaata i Gysi, he takiwa o te akomanga o Athens,
me te roimata i roto i ona kanohi ka tono te wahine a Meri ki te whakamarama i nga Kariki Orthodox ki
Kati te whakaatu i nga huarahi ki te whakahe i te Pope, me era atu
tino pai! He keehi pukapuka-pukapuka mo nga tikanga whakatö-whakaaro angitu o te hauauru
ki te barbarity Stalinist o nga Soviets. Na, he taniko noa o te haurangi
Ka karanga tonu nga kaiwhaiwhai ki te "Satana", "te taniwha taratara o
Roma," "te anatikaraiti," me etahi atu i nga huarahi.
Heoi
i te 4 o Mei, '01 ka tae mai te Pope ki Athens, i tangohia e ia taua potae porohita iti ataahua
(he mea ranei) i runga i te whakaaro ki nga Kariki, ka kihi i etahi oneone Kariki (i tapaea ki
i runga i te rihi, no te mea kihai ia i ahei te tuturi) a ka tutaki ki nga Kariki katoa i taua
Ko Christodoulos te nuinga, ko te Archbishop.
Ko Christodoulos, e mahi ana i tana mahi hei tohunga ngaio, i korero ki te Pope
i mua i nga kaamera pouaka whakaata me te ahua kino me te tawai "tono"
e whakapāha te Pope mo te whanonga o nga Katorika mo te whakamutunga
mano tau, me te hoki i roto i te tikanga tawai rite ki te Pope
kati te wahangu mo te raru o Cyprus ka timata ki te korero mo taua mea.
A
te Pope (ma te haehaa) i mihi (!!) mo nga Crusades, me etahi atu
i roto i te New York Times), engari i pekehia e ia a Cyprus. Heoi, ko Cristodoulos te toa
o te mau taata here ai‘a no Heleni Orthodoxe.
(Tuhipoka: Ko tenei mahi tamariki ko te mutunga o te kotahi mano tau o
hītori Karaitiana kororia? Ko wai ka mohio? Ko te meka ko e te ra i muri i te Pope-Christodoulos
hui, rere Christodoulos ki Moscow mau mai i te karere Pope ki te
Recalcitrant me te kaha Russian Patriarch Alexios, i te Pope
i rere ki te… Golan Hights ! Te ahua nei ehara tenei i te waahanga o te mahi whakaari.)
(Interesting) PS : I etahi ra i mua i te haerenga o te Pope ki Athens he a
patu nui i Kariki. Ko te kawanatanga o Simitis i kii i tera
i whakaritea he ture hei tapahi i nga penihana me te whakaroa atu i te tau mo te whai waahi
whiwhi penihana ki te 65. I whakaatu te whenua KATOA i nga tiriti, i te wa
te ra o te patu nui. Na tenei i mataku te mimi mai i te Simitis
te kawanatanga a ka whakahokia e ratou nga mea katoa. He powhiri te haerenga mai o te Pope
Ko te whakakorenga, engari ko tetahi atu patu nui kua whakaritea mo te 17 o Mei, Kei te takoto te huamoni
me pehea te mahi a te Dubya US Embassy i Athens i tenei wa ano
(i muri i a Kosovo) kaore te taupori Kariki e whai ana i nga whakahau!