Tradui pa Barbara & David Forbes
Nan dat 26 oktòb 2005, Palman an Ewopeyen an te bay pri Sakharov ansanm ak avoka Nijeryen Hauwa Ibrahim, Women in White nan Kiba, ak òganizasyon ki baze nan Pari Reporters Without Frontiers. Premye loreya yo fè kanpay kont lapidasyon fanm nan Nijerya, dezyèm lan mande pou yo libere fanmi yo nan prizon pou asosyasyon ak yon pouvwa etranje (USA), pandan ke Reporters san fwontyè mennen yon kanpay pou 'libète laprès'. Kreye an 1988, pri a, ki vo 50 000 €, konsakre moun ki patisipe nan 'defans dwa moun', ki resevwa twofe yo ak anpil kòtèj ak sikonstans nan yon seremoni nan Estrasbou (1).
Depi plizyè ane kounye a, Inyon Ewopeyen an aliman tèt li ak politik agresif Etazini anvè Kiba e li te adopte sanksyon ekonomik nan reyinyon li an 2003, byenke sa yo te sispann depi 2004 (2). Ewòp jistifye pozisyon li pa dezi li pou wè 'dwa moun' respekte nan Kiba, refere li a pwoblèm nan 'dizidans entèn'. Sepandan, li pa esplike poukisa Kiba se sèl nasyon ki dwe chwazi nan emisfè Ameriken an, kote vyolasyon dwa moun yo gaye toupatou e terib. (3).
Pa egzanp, Inyon Ewopeyen an pa janm bay sanksyon kont peyi tankou El Salvador, Ondiras, Meksik, Kolonbi, Ekwatè, Ayiti, Jamayik, Gwatemala, Bolivi, Chili, Paragwe, Irigwe, Giyàn, Brezil, Ajantin, Bahamas, Kanada, Repiblik Dominikèn, Trinidad & Tobago, Perou, Nikaragwa, oswa menm USA, gouvènman yo sèlman montre yon volonte relatif pou respekte dwa parèy yo.
Dapre rapò 2005 Amnisti Entènasyonal la, omwen 159 fanm yo te asasinen nan kondisyon terib nan El Salvador san yo pa t mennen otè krim yo devan lajistis. "Enpinite te kontinye konsènan ka vyolasyon dwa moun ki te komèt pandan konfli ame 1980 ' 1991, ak nan relasyon ak ka ki pi resan yo, ki gen ladan vyolans sou fanm" , (4) dapre Amnisti. Òganizasyon entènasyonal la mete aksan sou ke nan mwa Out 2004, 31 prizonye te mouri nan prizon 'La Esperanza', san yo pa te kesyone responsab yo. Inyon Ewopeyen an rete an silans sou evènman sa yo.
Nan ka Ondiras, AI te mete aksan sou ke 'lanmò vyolan timoun ak jèn yo kontinye nan nivo alarmant wo. Manm gwoup dwa moun, gwoup endijèn yo ak kominote madivin, masisi, biseksyèl ak moun transganr (LGBT) te soufri entimidasyon, arasman ak menas lanmò. De aktivis endijèn yo te prizonye politik yo.'(5) Palman an Ewopeyen an pa deye konsidere de prizonye sa yo kòm kandida apwopriye pou Pri Sakharov la.
Meksik se sijè a nan yon rapò englorye: 'Vyolasyon dwa moun te pèsiste, patikilyèman nan nivo eta kote detansyon abitrè, tòti ak move tretman ak move itilizasyon sistèm jidisyè a te komen'¦. . Yo te menase yon kantite defansè dwa moun e yo te touye twa jounalis. Pwogrè nan lajistis moun ki responsab vyolasyon dwa moun ki te pase yo te limite. Vyolans politik te antoure eleksyon lokal yo nan plizyè eta,'(6) dapre rapò 2005 AI a. Pa gen okenn sanksyon te mete an plas pa Ewòp an relasyon ak Meksik.
Kolonbi ak gouvènman li an gen responsablite grav anrapò ak vyolasyon dwa moun. Dapre Amnisti Entènasyonal, 'te rete anpil enkyetid konsènan pwosesis [demobilizasyon Autodefensas Unidas do Colombia], sitou sou pwoblèm enpinite, vyolasyon sesefe AUC ak kontinye vyolasyon dwa moun grav ak toupatou nan paramilitè ['¦.] Malgre yon tonbe nan sèten endikatè vyolans politik tankou kidnapin ak masak, rapò sou egzekisyon ekstra-jidisyè te fèt dirèkteman pa fòs lame yo te ogmante an 2004. Ka "disparisyon" ak tòti rete wo. ['¦]Pandan ane a, anviwon 1,250 moun yo te kidnape epi 287,000 yo te oblije kite kay yo. Plizyè santèn sivil te sibi detansyon an mas e souvan iregilye pa fòs sekirite yo. Gouvènman an te kontinye fè deklarasyon ki egalize defans dwamoun ak pwomosyon 'teworis'.'(7) Sepandan, vyolasyon gouvènman Alvaro Uribe, alye fidèl Washington, fè yo, pa enterese Inyon Ewopeyen an anpil.
Nan Ekwatè, 'tribinal lapolis yo te kontinye reklame jiridiksyon sou ka ofisye polis yo akize de vyole dwa moun', dapre òganizasyon an, ki fè kòmantè tou ke 'kondisyon prizon yo rete piman bouk.'Anplis de sa, lidè endijèn ak kominote yo, osi byen ke jounalis, yo te atake, menase ak entimide'(8) kòm rezilta yo te revele tèt yo kòm kritik nan politik gouvènman an.
Kisa nou ka di sou Ayiti, peyi kote prezidan eli demokratikman Jean-Bertrand Aristide te ranvèse pa pouvwa lwès yo enkli Lafrans? Depi lè sa a, 'te gen anpil rapò sou asasinay ilegal, tòti ak move tretman fòs polis yo. Plizyè douzèn te rete nan detansyon san chaj oswa jijman pami yo manm gouvènman Jean Bertrand Aristide '¦. Sistèm jidisyè a te kontinye manke estanda entènasyonal yo, sa ki te kite popilasyon an san pwoteksyon jidisyè ak anpeche batay kont enpinite. Pa te gen okenn efò enpòtan pou repwann moun ki sove nan prizon yo te kondane pou vyolasyon grav dwa moun.'(9) Koudeta kont Aristide, ke Ewòp te an pati responsab, te sèlman agrave yon sitiyasyon ki deja difisil, kote sivil yo se premye viktim yo.
Jamayik pa kite nan kouri konsènan deden pou dwa moun. Britalite lapolis ak twòp itilizasyon fòs se lajan komen. 'Rapò sou britalite lapolis ak twòp itilizasyon fòs pa lapolis ak fòs lame yo kontinye. Kantite ofisye polis ki te akize pou touye moun te ogmante, men pa te gen okenn kondanasyon. Omwen 100 moun te touye pa lapolis, anpil nan sikonstans ki sijere yo te egzekite yon fason ekstra-jidisyè.'Anplis de sa, kondisyon prizon yo tèlman terib ke Amnisti Entènasyonal dekri yo kòm 'tretman mechan, inimen ak degradan.'(10) Men, Jamayiken an. popilasyon pa yon priyorite pou Washington e se poutèt sa Palman an Ewopeyen an ap diman enkyetid tèt li ak li.
Nan Gwatemala, 'degèpisman fòse vyolan nan zòn riral yo te ogmante sevè. Defansè dwa moun yo te kontinye soufri entimidasyon ak pèsekisyon. Vyolans kont fanm, an patikilye touye moun, te ogmante. Enpinite te rete endemik, enkli pou vyolasyon dwa moun ki sot pase yo'(11) 'men Ewòp konsantre sèlman sou Kiba.
Nan Bolivi, yo te kontinye rapòte ka 'tòti ak move tretman sou prizonye yo', alòske 'kondisyon prizon yo te rete difisil.'Ankèt sou konfwontasyon ki te fèt an 2003 ant manifestan ak fòs sekirite yo, ki te koute lavi plis pase 100 moun. e ki te fè plizyè santèn blese nan mwa fevriye ak oktòb 2003, yo poko fèmen, kidonk pèmèt enpinite pwospere pou fòs gouvènman yo. Anplis de sa, kat manm lame yo akize de touye de sivil an fevriye 2003 yo te libere yon ane pita, an fevriye 2004. (12)
Chili pa diferan ak lòt peyi nan Amerik Latin nan e 'pwogrè nan mete fen nan enpinite pou vyolasyon dwa moun ki sot pase yo kontinye ap dousman'. La
28 000 viktim tòti anba rejim militè a poko resevwa konpansasyon. Anplis de sa, 'aktivis endijèn Mapuche yo te sibi vyolasyon dwa moun,' dapre Amnisti. (13)
Nan Paragwe, manm òganizasyon peyizan yo ak gwoup endijèn yo te pèsekite akoz reklamasyon sosyal ak tè yo. Nouvo rekrite nan lame a te viktim tou de anpil ka abi dapre chèchè entènasyonal Amnisti a. Plis pase 100 nouvo rekrite yo te jwenn mouri depi 1989 nan sikonstans sispèk. (14)
Kondisyon yo nan detansyon nan prizon nan Irigwe vyole nòm entènasyonal yo. Pozisyon fanm nan peyi a rete dezas: chak nèf jou, yon fanm oswa yon tifi mouri akoz vyolans kont li. Òganizasyon fanm yo gen enkyetid ke gouvènman an pa prevwa okenn lejislasyon kont vyolans domestik. (15)
Nan Giyàn, pèn lanmò a souvan aplike kont manm ki pi pòv nan sosyete a. Yon 'eskwadwon lanmò' te kidnape, tòtire ak touye plizyè douzèn moun,' dapre Amnisti Entènasyonal. Anplis de sa, polis la tou enplike nan anpil asasina ak asasinay ekstra-jidisyè. Nan prizon ki gen anpil moun yo, yo te rapòte ka tòti ak move tretman. Fanm yo regilyèman viktim vyolans epi yo soufri trafik moun ki fòse yo nan pwostitisyon, ki ap vin yon pandemi nan peyi a. (16)
Brezil kontinye ap youn nan peyi ki pi vyolan sou kontinan Ameriken an kote dwa moun yo toujou ap pase nan betiz. 'Dè santèn, petèt dè milye, sivil te touye pa lapolis nan swadizan batay zam.'Nan eta Sao Paolo, lapolis responsab pou 663 asasina pandan ke nan eta Rio de Janeiro li enplike nan 983 asasina. 'Vas majorite nan viktim yo se te jèn gason, pòv, nwa oswa gason ras melanje. Pandan ke envestigasyon yo te louvri sou kèk nan ka sa yo, kèk pwogrese trè lwen.' Plizyè rapò te montre patisipasyon repete nan polis la nan 'eskwadwon lanmò yo'. Itilizasyon tòti se toupatou ak sistematik. Yo te asasinen tou aktivis peyizan ak endijèn yo. Dapre Amnisti, 'kriminèl yo te jwi gwo enpinite'. (17)
Si vyolans mwens gaye ann Ajantin pase nan Brezil, li rete poutan prezan ak mangonmen. Yo te jwenn disèt prizonye mouri nan prizon Mendoza nan sikonstans trè enziyan. Kondisyon sanitè yo ak gwo twòp moun nan prizon yo mennen nan yon deteryorasyon nan sante nan anpil prizonye. Nan mwa novanm 2004, Tribinal Entè-Ameriken Dwa Moun te mande gouvènman Ajantin pou pwoteje lavi ak byennèt fizik tout prizonye yo. Nan menm mwa a, Komite Nasyonzini kont tòti te deplore gwo kantite ka tòti ak move tretman konpare ak ti kantite kondanasyon responsab yo. (18)
Nan Bahamas, achipèl touris nan Karayib la, move tretman yo te bay prizonye Sidney McKenzie ak Kazimierz Kwasiborski te mennen nan lanmò yo. Moun k ap chèche azil yo te ekspilse tou lafòs san yo pa respekte pwosedi jidisyè a. Anplis de sa, daprè rapò 2005 la, yo te arete omwen senk timoun an kontravansyon ak nòm entènasyonal yo, alòske gen twa viktim vyolans lapolis. (19)
Kanada se yon peyi devlope kote dwa moun ta dwe respekte. Sepandan, sa a se lwen ke yo te ka a kòm dwa yo nan fanm endijèn yo regilyèman vyole. Sosyalman ak ekonomikman majinalize nan Kanada pou dè dekad, fanm endijèn kontinye viktim vyolans nan tout pwopòsyon ak mwayèn nasyonal la. Otorite yo poko mete anplas 'plan aksyon ki destine asire ke fanm ak tifi endijèn yo resevwa pwoteksyon ki nesesè yo.' Menm jan an tou, vyolans lapolis pa limite tèt li nan peyi ki pokodevlope men afekte nasyon lwès tankou Kanada 'omwen sis moun te touye pa bal lapolis. (20)
Nan Repiblik Dominikèn, lapolis te louvri kout zam sou manifestan yo, touye sèt ladan yo. Mank swen medikal nan prizon yo ka ajoute nan vyolans otorite prizon yo mete. "Benito Simon Gabriel, ki gen 19 an, te rapòte ke yo te kenbe kont yon miray pou plis pase sèt èdtan nan limyè solèy la flagran nan prizon Monte Plata", dapre Amnisti. Yon lòt reyalite enkwayab se ke kèk prizonye ki te konplete santans yo te rete nan prizon pou mank de mwayen finansye pou peye chaj administratif yo pou yo libere. Menm jan ak anpil lòt peyi nan Amerik Latin nan, vyolans sou fanm fè 89 viktim. (21)
Nan Trinidad & Tobago, yon ti achipèl sou kòt Venezyelyen an, abi lapolis te fè yo te lakòz 24 lanmò. Kondisyon yo nan detansyon yo tankou tòti, dapre Amnisti Entènasyonal, paske selil 9 mèt kare yo genyen jiska 22 prizonye. (22)
Pewou ka ajoute nan lis la long nan peyi kote moun ki pi pòv ak pi vilnerab yo gen anpil valè. Plis pase 50% nan Pewouvyen yo ap viv nan povrete ak 25% nan povrete total, dapre Nasyonzini. Fè fas ak pwoblèm sosyal, gouvènman an pwoklame yon eta dijans nan plizyè rejyon, ki enplike sispansyon pwoteksyon konstitisyonèl pou sitwayen yo. Plis pase 500 fanm te vyole pa manm lame a, dapre Komisyon Verite ak Rekonsilyasyon an. Plizyè jounalis te touye pandan travay yo. Anpil prizonye konsyans yo te akize enjisman de teworis toujou nan prizon. Rapòtè espesyal Nasyonzini an pou dwa a lasante eksprime enkyetid li konsènan yon akò komèsyal ak USA ki anpeche plizyè milyon Pewouvyen jwenn aksè a medikaman esansyèl. Li te tou mete aksan sou ke anpil moun te mouri nan maladi geri. (23)
Nikaragwa se yon egzanp malere sou vyolans sou fanm. Dapre lapolis, plis pase 77 fanm yo te asasinen an 2003. Minis Sante a deklare ke 95% nan vyòl yo fèt nan kay la. Anplis de sa, se lamizè dezespere ki afekte yon gwo pati nan popilasyon an. (24)
Nan Venezyela, gen tansyon depi echwe koudeta vyolan kont Prezidan Hugo Chavez an avril 2002. Opozisyon an, ki te kontinye soufri defèt elektoral depi echwe koudeta vyolan li a, te chwazi wout konfwontasyon ak ilegalite pou fè tande vwa l 'a. vwa ki an minorite pami popilasyon an. Nan mwa novanm 2004, avoka ki t ap mennen ankèt sou moun ki te responsab tantativ koudeta a, ak patizan li yo, te mouri nan yon eksplozyon bonm nan Karakas. Dapre Amnisti Entènasyonal, 'polarizasyon politik kontinye destabilize Venezyela. Te gen konfwontasyon vyolan ant sipòtè opozisyon an ak fòs sekirite yo nan tout peyi a.' (25)
Amnisti Entènasyonal fè yon rapò sou Kiba tou. Kontrèman ak lòt peyi nan Amerik Latin nan, rapò a pa mansyone yon sèl ka vyolans lapolis kont popilasyon an. Pa gen yon sèl manifestasyon ki te siprime pa fòs. An menm tan, pa gen okenn mansyone nan okenn vyolans sou fanm. Dapre òganizasyon an, 'omwen 70 prizonye konsyans, pi fò nan yo te kenbe depi 2003 deblozay mouvman disidan an. Sepandan, 18 prizonye konsyans yo te lage e anpil moun te deplase nan prizon ki pi pre lakay yo.'
Amnisti Entènasyonal pa remake yon sèl ka tòti kont prizonye yo. Li dwe mete aksan sou ke nan tout rapò Amnisti yo te fè sou peyi nan Amerik Latin nan, rapò a sou Kiba se byen lwen pi piti kondanasyon (26). Gouvènman Kiben an pa demanti prizon moun Amnisti mansyone yo. Sèl diferans lan se nan rezon ki mennen nan prizon moun yo ke laprès entènasyonal la dekri kòm 'dizidan'. Dapre medya yo, opozisyon yo ak otorite yo nan Lahavàn te mennen nan prizon yo. Gouvènman Kiben an demanti sa kategorikman, dapre sa moun ki konsène yo te kondane piman paske yo te aksepte lajan nan men yon pouvwa etranje, sètadi Etazini. Ajan ki te enfiltre rezo 'dizidan' yo te bay prèv ki pa ka kontre pandan plizyè esè. (27) Yon lòt sous ki sipòte teyori sa a se enkontournabl: nan pwòp dokiman ofisyèl li yo, Washington admèt li gen yon bidjè $ 50 milyon dola nan bi pou kreye yon opozisyon entèn nan Kiba. Se poutèt sa, pa ka gen okenn dout sou sa.
Rapò 2005 Amnisti Entènasyonal la sou USA a kondannen nan gravite li:
Plizyè santèn prizonye te kontinye kenbe san chaj oswa jijman nan baz naval Ameriken an nan Guantanamo Bay, Kiba. Plizyè milye moun te arete pandan operasyon militè ak sekirite ameriken an Irak ak Afganistan e yo te refize regilyèman aksè a fanmi yo ak avoka yo.
Envestigasyon militè yo te inisye oswa te fèt sou akizasyon sou tòti ak move tretman pèsonèl Ameriken nan prizon Abu Ghraib an Irak ak rapò sou lanmò nan prizon ak move tretman fòs ameriken lòt kote nan Irak, ak nan Afganistan ak Guantanamo. Prèv te vin parèt ke administrasyon ameriken an te sanksyone teknik entèwogasyon ki vyole Konvansyon Nasyonzini kont Tòti a. ['¦] Ozetazini, plis pase 40 moun te mouri apre yo te fin frape pa lapolis ['¦] penalite lanmò a te kontinye ap enpoze ak egzekite. ['¦]Objektè konsyans yo te nan prizon Sèjan Camilo MejÃa Castillo ak Sèjan Abdullah William Webster; yo te prizonye konsyans. ['¦]An 2004, yo te egzekite 59 moun, sa ki te fè 944 kantite total prizonye yo te touye depi Tribinal Siprèm Ameriken an te leve yon moratoryom sou ekzekisyon an 1976. Texas te reprezante 23 nan ekzekisyon ane a, ak 336 nan tout egzekisyon yo. egzekisyon Ozetazini depi 1976. ['¦]Uit moun ki te pouswiv nan jiridiksyon Texas Harris County te egzekite pandan ane a, malgre enkyetid konsènan fyab prèv legal ki te trete nan laboratwa krim Depatman Lapolis Houston (HPD) kote te gen pwoblèm grav. yo te dekouvri an 2003. Nan mwa Oktòb, yon jij nan Tribinal Dapèl Kriminèl Texas te di ke ta dwe gen 'yon moratoryom sou tout ekzekisyon nan ka kote kondanasyon yo te baze sou prèv ki soti nan laboratwa krim HPD jiskaske fyab prèv la te verifye. '. Se sèl vwa pa l ki pa t dakò lè Tribinal la te refize demann prizonye nan prizon an nan kondanasyon lanmò Dominique Green te fè pou yon sispansyon egzekisyon an sou baz enkyetid konsènan presizyon travay balistik HPD te fè nan ka li a, ak dekouvèt 280 bwat prèv ki gen move etikèt ki kapab afekte. dè milye de ka kriminèl. Dominique Green te egzekite sou 26 oktòb.
Etazini te kontinye vyole lwa entènasyonal lè yo sèvi ak pèn lanmò kont moun delenkan timoun ki gen mwens pase 18 an nan moman krim lan. Anviwon 70 timoun delenkan te rete nan priz lanmò pandan ane a, plis pase yon tyè nan yo nan Texas. ['¦]
31 Mas, Tribinal Entènasyonal Jistis la (ICJ) te bay jijman li apre yon pwosè Meksik te pote sou non sitwayen li yo te arete, refize dwa konsila yo, ak kondane a lanmò Ozetazini. ICJ te konstate ke Etazini te vyole obligasyon entènasyonal li yo anba Konvansyon Vyèn sou Relasyon Konsila e ke li dwe bay yon revizyon jidisyè efikas ak rekonsidere enpak vyolasyon yo sou ka etranje ki enplike yo. ICJ te note ak 'gwo enkyetid' ke yo te fikse yon dat ekzekisyon pou Osvaldo Torres Aguilera, youn nan sitwayen Meksiken yo te nonmen nan pwosè a. Answit gouvènè Oklahoma te chanje egzekisyon Osvaldo Torres apre yon apèl pou klemans nan men Prezidan Meksik la ak yon rekòmandasyon pou komitasyon nan men konsèy klemansi eta a. ['¦]
Prizonye ki gen istwa maladi mantal grav yo te kontinye kondane amò ak egzekite. Charles Singleton te egzekite nan Arkansas sou 6 janvye. Pafwa nan priz lanmò, maladi mantal li te tèlman grav ke yo te pran medikaman an fòs. Kelsey Patterson, yo te dyagnostike kòm soufri eskizofreni paranoyik, te egzekite nan Texas sou 18 me. Gouvènè Texas a te rejte yon rekòmandasyon pou klemans ki soti nan Komisyon Konsèy Eta a nan padon ak lwa nan ka li a. Sou 5 Out James Hubbard te egzekite nan Alabama. Li te gen 74 ane 'pi gran moun yo te touye Ozetazini depi 1977' e li te nan prizon pou lanmò pou plis pase yon ka de syèk. Yo te rapòte ke James Hubbard soufri de demans ki pafwa mennen l 'bliye ki moun li te ak poukisa li te nan priz lanmò. (29)
Rapò sa a terib sou 'pi gwo demokrasi nan mond lan' pa te mennen Inyon Ewopeyen an fè yon deklarasyon sou sitiyasyon dwa moun nan peyi Etazini, epi montre yon lòt fwa ankò nati illegitim ak diskriminatwa nan sanksyon yo te enpoze pa Ewòp sou Kiba pou rezon ki yo pwofondman politik ak ideyolojik.
Palman Ewopeyen an jistifye nominasyon fanm an blan yo pou lit yo pou libere 'dizidan yo': 'Yo rele tèt yo 'Damas an blan' ('Damas de blanco') e yo te fòme nan kòmansman ane 2004. Lè yo mete blan pou yo. senbolize inosan ak pite yo fè eko fanm Ajantin nan ane 1970 yo ki te itilize yon taktik menm jan an pou mande enfòmasyon sou pitit yo disparèt pandan diktati militè a.' (30)
Pou abiye tèt yo ak yon ti lejitimite epi kache rezon ki fè fanmi yo nan prizon, Fanm Blan yo sèvi ak metòd Manman Plaza de Mayo yo epi konpare kanpay yo ak kanpay sa a. Laprès entènasyonal la tou te anvi bay konparezon prese, evidamman san yo pa fè efò pou chèche konnen opinyon manman Ajantin yo ki se gwoup prensipal ki enplike.
Lè yo te poze l kesyon sou zafè sa a, Hebe de Bonafini, prezidan Manman Plaza de Mayo, inivèsèl rekonèt ak respekte pou batay infatigabl li kont enjistis, denonse fo paralèl Fanm Blan yo te trase e li te bay yon repons briyan sou jounalis yo nan kesyon:
Premye a tout, kite m 'di ke Plaza de Mayo a se nan Ajantin ak okenn lòt kote. Foul blan nou yo reprezante lavi, alòske medam ou te pale m yo reprezante lanmò. Sa a se diferans ki pi enpòtan ak sibstansyèl ki jounalis yo bezwen pa sou. Nou p ap aksepte ke yo konpare ak yo, ni ke yo sèvi ak senbòl nou yo pou pilonnen nou. Nou nan dezakò total ak opinyon yo.
Fanm sa yo defann teworis ameriken. Yo defann prensipal peyi teworis nan mond lan, sila a ki gen plis san nan men l, sa ki lage plis bonm, ki anvayi plis peyi yo, ki enpoze sanksyon ekonomik ki pi sevè sou lòt moun. Nou ap pale de peyi a ki responsab krim yo nan Iwochima ak Nagasaki.
Fanm sa yo pa reyalize ke lit Fanm Plaza de Mayo a senbolize lanmou nou pou pitit nou yo ki disparèt, ki te asasinen pa tiran USA ki te enpoze nou. Lit nou an reprezante revolisyon pitit gason ak pitit fi nou yo ta vle fè. Batay yo diferan, paske y ap defann politik sibvèsif Etazini ki pa lòt bagay ke opresyon, represyon, ak lanmò. (31)
Se pa premye fwa Palman an Ewopeyen an montre yon move jijman konsa. An reyalite, an 2002, li te bay Oswaldo Paya Pri Sakaharov, lidè Mouvman Liberasyon Kretyen an ak premye moun ki fè pwojè Valera nan Kiba 'dèyè ki te, an reyalite, Mezon Blanch lan' ki te lye ak ekstrèm dwa Kiben an-. gwoup zèl nan Florid. (32) Misye Paya te, plizyè mwa anvan an avril 2002, ouvètman te sipòte koudeta fachis kont Hugo Chavez nan Venezyela. (33) Obsesyon Inyon Ewopeyen an te genyen pou Kiba te fè l rekonpanse yon patizan yon koudeta vyolan òkestre pa Washington kont demokrasi Venezyelyen an nan remèsye l pou 'lit pou dwa moun'.
Lòt ganyan Sakharov la nan ane 2005 se te òganizasyon fransè ki gen anpil kontwovèsyal, Reporters Without Borders. Etranj ase, Palman an Ewopeyen an te chwazi yon kandida ki te vin konnen pou atak virulan li yo kont gouvènman Kiben an ak kanpay medya li yo eseye diminye kantite touris ki vizite Kiba. (35) Lyen li yo ak gwoup ekstrèm dwat Kiben yo nan Florid ansanm ak sipò finansyè Washington te ba li yo eksplike nan yon gwo mezi atitid òganizasyon an te pran sou direksyon Robert Menard. (36)
Lewòp pa pare pou li dekonekte tèt li ak apwòch entèvansyonis nan zafè entèn Kiben yo te enpoze pa administrasyon Bush la. Ansanm ak Almay, ki te montre yon lòt fwa ankò prèv entèferans li nan envite reprezantan 'dizidan' nan anbasad li nan Kiba, Repiblik Tchekoslovaki se peyi Ewopeyen an ki pi virulent anvè otorite yo nan Lahavàn. (37) Minis Tchekoslovaki pou Afè Etranjè a, Ciryl Svoboda, se yon sipòtè feròs pou pran yon liy di ak gouvènman revolisyonè a. Li te mande Inyon Ewopeyen an bay sipò finansye a 'sosyete sivil Kiben an' nan objektif pou ranvèse moun ki nan pouvwa kounye a. (38)
Pandan plizyè ane, Repiblik Tchekoslovaki te dirije yon kanpay Ewopeyen an pou 'dwa moun' nan Kiba. Li regilyèman denonse sa li rele 'vyolasyon inakseptab' nan libète endividyèl sou zile a. Sepandan, li bliye fè nenpòt evalyasyon sou sitiyasyon dwa moun sou pwòp tè li. Dapre Amnisti Entènasyonal, de sitwayen nan UK a ak New Zeland yo te bat lapolis epi yo te oblije entène lopital nan yon kondisyon ki grav anpil. Nan mwa Out 2004, yon nonm te mouri nan Olomouc kòm konsekans blesi enflije pa yon ofisye lapolis. Nan mwa me 2004, Komite Nasyonzini kont tòti te eksprime enkyetid li nan yon rapò sou vyolans lapolis. Li te kritike 'ensidan an kontinyèl nan zak vyolans kont Roma' osi byen ke enpinite a jwi pa moun ki responsab krim sa yo. Komite a tou denonse sistèm jidisyè a ki pa pwononse santans kont moun ki koupab.
Nan mwa jen 2004, Komite Ewopeyen an Kont Rasis ak Entolerans te deplore lefèt ke rekòmandasyon yo te fè bay otorite Tchekoslovaki pou kontrekare diskriminasyon ak inegalite pa te aplike. Li te denonse tou lefèt ke yo sistematikman voye timoun Roma yo nan lekòl pou 'moun ki gen reta mantal' e ke yon kantite disproporsyone nan yo te rache nan fanmi yo epi yo te voye nan enstitisyon leta yo. An menm tan, Komite a kondane esterilizasyon fòse plizyè fanm rom. (40)
Nan lòt men an, moun ki atake Roma yo se sèlman trè raman kondane anba jistis Czech. Pa egzanp, nan mwa janvye 2004, Petr Blaize Jas ak Marin Stiskala yo te bay sèlman yon santans sispansyon twazan paske yo te atake yon koup Roma. Yo te tòtire nonm lan ak yon boutèy kase pandan ke fanm nan, ki te ansent, pèdi yon sèl je a apre yo te fin bat li nan tèt. (41)
Komite Ewopeyen an pou Prevansyon tòti ak Komite Dwa Moun Nasyonzini an denonse itilizasyon barbare nan kabann nan kaj pou pasyan ak timoun ki soufri maladi mantal. Minis Sante a fè konnen li te bay lòd pou entèdi sa nan tout enstitisyon sante. Sepandan, Prezidan Tchekoslovaki Vaclav Klaus te entèvni san atann pèsonèlman e li te kritike minis li a, li te deklare ke entèdiksyon kabann kalòj yo se te 'yon desizyon san reflechi ak initil'. Apre sa, li deside transfere zafè a bay Ministè Travay ak Afè Sosyal, ki ranvèse entèdiksyon an. Sitiyasyon dezas dwa moun nan Repiblik Tchekoslovaki revele nan ki pwen konplo gouvènman Prag la kont Kiba santi ipokrizi ak soumèt devan Washington vle. (42)
An Frans, yon pèsonalite politik ki soti nan goch byen koni pou pozisyon li kont gouvènman Kiben an. Laurent Fabius, nimewo de nan Pati Sosyalis la, lanse apèl bay Inyon Ewopeyen an ak gouvènman fransè a pou yo bay sipò yo bay 'konbatan pou libète yo', jan USA yo rele yo. Ansyen Premye Minis nan gouvènman Mitterrand nan 'ki an 1986 te bay yon bon akeyi ak ofri azil politik a diktatè asasen Jean-Claude Duvalier ki teworize Ayiti soti nan 1971 a 1986' kounye a fè kanpay pou otorite franse yo aliman tèt yo ak politik George Bush la. Li ta renmen bay 'Fanm Blan yo tout sipò li' paske 'lit yo se yon egzanp pou tout moun' e 'tout demokrasi ta dwe sipòte yo'.
Washington di egzakteman menm bagay la. Dapre Caleb McCarry, yon fonksyonè sivil nan Depatman Deta a ki te nonmen 28 jiyè 2005 kòm kowòdonatè tranzisyon Kiben an, objektif administrasyon Bush la se "sipote yon tranzisyon otantik nan direksyon pou libète politik pou pèp Kiben an" nan bay finansman. sipò nan opozisyon entèn la ki li menm totalman koupe ak popilasyon an. Tantativ yo nan sibvèsyon - ki kounye a pral fèt byen ouvètman - pa pral choke Inyon Ewopeyen an. Men, le pli vit ke strik lwa Kiben yo itilize kont malfektè yo 'ki, lè yo aksepte sipò finansyè jenere ki ofri nan USA a, transfere tèt yo soti nan estati opozisyon an nan yon ajan finanse pa yon pouvwa etranje' Inyon Ewopeyen an ap vin ajite, reklame pa konnen istwa a kache.
nòt
1 Anne-Laure Pham Viet Lac, « Trois laureats pour le prix Sakharov », L'Express, 26 oktòb 2005.
2 Salim Lamrani, Cuba face à l'Empire : propagande, guerre economique et terrorisme d'Etat (Outremont : Lanctôt, 2005), pp. 161-75.
3 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/2am-index-eng (sit konsilte 6 novanm 2005).
4 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 ' El Salvador », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/slvsummary-eng (sit konsilte 6 novanm 2005).
5 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 ' Ondiras », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/hnd-summaryeng (sit konsilte 6 novanm 2005).
6 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 ' Meksik », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/mex-summaryeng (sit konsilte 6 novanm 2005).
7 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 ' Kolonbi », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/col-summaryeng (sit konsilte 6 novanm 2005).
8 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 ' Ekwatè », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/ecu-summaryeng (sit konsilte 6 novanm 2005).
9 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 'Haïti », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/hti-summary-eng (sit konsilte 6 novanm 2005).
10 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 'Jamayik », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/jam-summaryeng (sit konsilte 6 novanm 2005).
11 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 ' Gwatemala », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/gtmsummary-eng (sit konsilte l6 novanm 2005).
12 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 ' Bolivi », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/bol-summaryeng (sit konsilte 6 novanm 2005).
13 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 'Chili », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/chl-summary-eng (sit konsilte 6 novanm 2005).
14 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 ' Paragwe », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/pry-summaryeng (sit konsilte 6 novanm 2005).
15 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 ' Irigwe », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/ury-summaryeng (sit konsilte 6 novanm 2005).
16 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 ' Giyàn », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/guy-summaryeng (sit konsilte 6 novanm 2005).
17 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 'Brezil », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/bra-summary-eng (sit konsilte 6 novanm 2005).
18 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 'Ajantin », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/arg-summaryeng (sit konsilte 6 novanm 2005).
19 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 ' Bahamas », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/bhs-summaryeng (sit konsilte 6 novanm 2005).
20 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 ' Kanada », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/can-summaryeng (sit konsilte 6 novanm 2005).
21 Amnisti Entènasyonal, "Rapò 2005 'Repiblik Dominikèn", 2005.
http://web.amnesty.org/report2005/dom-summary-eng (sit konsilte 6 novanm 2005).
22 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 ' Trinidad & Tobago », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/ttosummary-eng (sit konsilte 6 novanm 2005).
23 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 ' Perou », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/per-summary-eng (sit konsilte 6 novanm 2005).
24 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 ' Nikaragwa », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/nic-summaryeng (sit konsilte 6 novanm 2005).
25 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 ' Venezyela », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/vensummary-eng (sit konsilte 6 novanm 2005).
26 Amnisti Entènasyonal, « Rapò 2005 ' Kiba », 2005. http://web.amnesty.org/report2005/cub-summary-eng (sit konsilte 6 novanm 2005).
27 Salim Lamrani, Cuba face à l'Empire : propagande, guerre economique et terrorisme d'Etat, op. cit., paj 120-25.
28 Colin L. Powell, Komisyon Asistans pou yon Kiba lib, (Washington: Depatman Deta Etazini Me 2004). www.state.gov/documents/organization/32334.pdf (sit konsilte 7 me 2004), p. 16 ; Roger F. Noriega, « Deklarasyon Asistan Sekretè Noriega devan Komite Chanm Reprezantan sou Relasyon Entènasyonal », Depatman Deta, 3 mas 2005. www.state.gov/p/wha/rls/rm/2005/ql/42986.htm (sit konsilte 9 avril 2005).
29 Amnisti Entènasyonal, "Rapò 2005 'USA", 2005. http://web.amnesty.org/report2005/usasummary-eng (sit konsilte 6 novanm 2005).
30 Parlement Europeen, « Trois laureats pour le Prix Sakharov 2005. Femmes courage à Cuba : un groupe de femmes manifeste contre les detentions abusives », 20 oktòb 2005. www.europarl.eu.int/ (sit konsilte 31 oktòb 2005).
31 Salim Lamrani, « La Plaza de Mayo se trouve en Argentine et nulle part ailleurs », Pwojè Solidarite Kiba, jen 2005. http://vdedaj.club.fr/cuba/npa_lamrani_hebe.html (sit konsilte 31 oktòb 2005).
32 El Nuevo Herald, « Conciliados exiliados se unen al plan de Paya », 18 fevriye 2005, p. 21A ; El NuevoHerald, « La isla y el exilio unidas en un plan para la transición », 18 fevriye 2005.
33 Pascual Serrano, « El lÃder anticastrista Osvaldo Paya apoyó el golpe de Estado de Venezuela en abril del 2002' , Rebelión, 16 fevriye 2005. www.rebelion.org/noticia.php?id=11455 (sit konsilte 21 mas 2005).
34 Salim Lamrani, Cuba face à l'Empire : propagande, guerre economique et terrorisme d'Etat, op. cit., paj 70-89.
35 Reporters sans frontieres, « Le Comite de soutien à Raúl Rivero distribue des livres aux touristes en partance pour Cuba », 27 mas 2004. www.rsf.org/article.php3?id_article=9662 (sit konsilte 2 avril).
36 Robert Menard, « Forum de discussion avec Robert Menard », Le Nouvel Observateur, 18 avril 2005. www.nouvelobs.com/forum/archives/forum_284.html (sit konsilte 22 avril 2005).
37 Frances Robles, « Invitations Create Diplomatic Flap », The Miami Herald, 6 oktòb 2005; El Nuevo Herald, « Al rojo la tension con Europa », 5 oktòb 2005.
38 El Nuevo Herald, « Checos firmes contra Castro », 5 Novanm 2005.
39 Amnisti Entènasyonal, «Rapò 2005 'Repiblik Tchekoslovaki», 2005. http://web.amnesty.org/report2005/czesummary-eng (sit konsilte le 6 Novanm 2005).
NAN ibid.
NAN ibid.
NAN ibid.
43 Laurent Fabius, « Repression à Cuba, il faut agir », Liberasyon, 29 oktòb 2005.
44 El Nuevo Herald, « Washington apoya una transición autentica », 2 oktòb 2005.
ZNetwork finanse sèlman atravè jenerozite lektè li yo.
Fè yon don