Malgre plizyè milya èd ki te sipoze ale bay pèp ayisyen an, dè santèn de milye toujou rete san kay, k ap viv nan kan anba tant bidonk pandan konsekans tranblemanntè 12 janvye 2010 la rete.
Tranbleman tè a te devaste Ayiti nan mwa janvye 2010 te touye, selon Oxfam Entènasyonal, 250,000 moun ak blese lòt 300,000. 360,000 Ayisyen toujou deplase epi k ap viv men nan bouch nan 496 kan anba tant atravè peyi a dapre Òganizasyon Entènasyonal Migrasyon an. Pifò manje sèlman yon repa pa jou.
Kolera apre tranbleman tè a. Kounye a, twoup Nasyonzini yo te blame sou move sanitasyon, li te fè 7,750 moun mouri e li te malad plis pase yon demi milyon. Enstiti pou Jistis ak Demokrasi an Ayiti ak patnè ayisyen yo Bureau des Avocats Internationaux te depoze reklamasyon legal kont Nasyonzini nan non plizyè milye viktim kolera. Dènyèman, gouvènman ayisyen an te mande plis pase 2 milya dola nan men kominote entènasyonal la pou abòde fleo kolera a.
Ayiti te deja peyi ki pi pòv nan Emisfè Lwès la ak 55 pousan nan popilasyon an k ap viv anba liy povrete a $1.25 pa jou. Apeprè 60 pousan nan popilasyon an angaje nan agrikilti, sous prensipal revni nan zòn riral yo. Ayiti enpòte plis pase 55 pousan nan manje li yo. Mwayèn Ayisyen an manje sèlman 73 pousan nan minimòm Òganizasyon Mondyal Lasante a rekòmande chak jou. Menm anvan tranbleman tè a, 40 pousan nan kay (3.8 milyon moun) te mal nouri ak 3 sou 10 timoun soufri ak malnitrisyon kwonik.
Nan mwa novanm 2012, siklòn Sandy te pote yon lòt gwo souflèt sou peyi ki pi pòv nan emisfè a. Van ak ven pous lapli ki soti nan siklòn Sandy te touye plis pase 50 moun, te domaje plizyè douzèn sant kolera, e te blese anpil kominote agrikilti ki deja gen difikilte yo.
Malgre yon gwo konpasyon mondyal, gen kèk estime ke 3 milya dola nan don endividyèl ak yon lòt $ 6 milya nan asistans gouvènman an, twò piti te chanje. Yon pati nan pwoblèm nan se ke kominote entènasyonal la ak òganizasyon non-gouvènmantal (Ayiti pafwa yo te rele Repiblik ONG yo) te kontourne ajans non-gouvènmantal ayisyen yo ak gouvènman ayisyen an li menm. Analiz Sant pou Devlopman Global sou kote lajan yo te ale te konkli ke an jeneral mwens pase 10% te ale nan gouvènman an Ayiti ak mwens pase 1% te ale nan òganizasyon ak biznis ayisyen. Yon tyè konplè nan finansman imanitè pou Ayiti te aktyèlman tounen bay peyi donatè pou ranbouse yo pou pwòp travay sivil ak militè yo nan peyi a epi majorite nan rès la te ale nan ONG entènasyonal yo ak kontraktè prive.
Ak dè santèn de milye de moun ki toujou deplase, kominote entènasyonal la te konstwi mwens pase 5000 nouvo kay. Malgre lefèt ke krim ak asasinay yo ba an Ayiti (Ayiti te gen yon to asasinay de 6.9 sou chak san mil, pandan ke New Orleans gen yon pousantaj de 58), gwo kantite lajan yo te depanse nan yon fòs Nasyonzini ke anpil Ayisyen pa vle. . Bidjè anyèl misyon "metenyen lapè" Nasyonzini an, MINUSTAH pou 2012-2013 oswa $644 milyon dola ta peye pou konstriksyon plis pase 58,000 kay nan $11,000 pou chak kay.
Gen anpil istwa pwojè ki te kale pa gwo non nan kominote entènasyonal la kote yo te vide plizyè milyon dola bay sèlman pou yo te abandone paske rezilta a pa t itil pèp ayisyen an. Pou egzanp, entènasyonal yo te kreye yon kominote lojman modèl nan Zoranje. Yon pwojè de milyon dola bati 60 kay ki kounye a chita abandone dapre Haiti Grassroots Watch.
Deborah Sontag nan New York Times rakonte istwa anpil lòt tronpe nan yon atik kritik ki rapòte sèlman yon ti pousantaj lajan yo te konsantre sou kreye lojman pèmanan pou dè santèn de milye deplase. Anpil moun espere 200,000 ap toujou nan kan deplasman yon ane apati kounye a.
Majorite nan dè santèn de milye moun ki toujou deplase akòz tranblemanntè a pa gen lòt opsyon lojman. Moun ki te lokatè pa ka jwenn kote pou yo rete paske gen yon mank dramatik nan lojman pou lokasyon. Anpil nan moun ki te posede kay anvan tranbleman tè a te fòse yo retounen nan yo malgre lefèt ke kay sa yo pa an sekirite. Yon sondaj USAID te jwenn ke opsyon lojman yo tèlman kèk ke moun te deplase tounen nan plis pase 50,000 bilding "wouj" ke enjenyè te di ta dwe demoli.
Yon nouvo pwogram, 16/6, pwomèt pou peye yon sèl fwa $500 maksimòm sibvansyon pou lokasyon pou yon fanmi deplase soti nan kan tant men pwogram sa a pral sèlman benefisye yon ti pousantaj nan popilasyon an deplase paske li disponib kounye a sèlman pou apeprè 5% nan moun ki deplase yo. Li limite pou moun k ap viv nan 6 kan piblik ki pi vizib nan Pòtoprens. Ak mank lojman nan Pòtoprens gen kèk kote ki disponib pou lwe menm ak yon sibvansyon.
Pifò nan moun k ap viv anba tant yo sou pwopriyete prive epi yo sibi vyolans ofisyèl ak prive nan degèpisman fòse dapre Oxfam. Plis pase 60,000 yo te degèpi lafòs nan plis pase 150 kan tant ak ti pwoteksyon legal. Oxfam fè konnen anpil moun nan kan yo pè kite kan yo pou yo chèche travay oswa manje, paske yo te pè tant yo ak afè yo pral detwi si yo absans yo.
Plizyè douzèn òganizasyon ayisyen dwa moun ak alye entènasyonal ap òganize kont degèpisman fòse nan yon kanpay ki rele Anba tant Ayiti.
Lefèt ke pwoblèm sa yo rete malgre dè milya nan èd se sitou rezilta nan echèk kominote entènasyonal la konekte ak sosyete sivil ayisyen an e travay ak gouvènman ayisyen an. Sètènman gouvènman ayisyen an te demontre pwoblèm men ki jan yo ka espere yon nasyon ap grandi sof si li mennen pwòp rekonstriksyon pa li? Menm jan an tou, sosyete sivil ayisyen an, legliz li yo, dwa moun li yo ak òganizasyon kominotè li yo, kapab patnè reyèl nan rekonstriksyon peyi a. Men, kominote entènasyonal la dwe pran tan pou travay nan yon relasyon respè ak Ayiti. Sinon dezas tranbleman tè a ak siklòn yo ap kontinye frape sè ak frè nou an Ayiti, moun ki nan emisfè nou an ki deja viktim twò souvan.
Bill Quigley se yon avoka dwa moun epi li anseye nan Loyola University New Orleans. Amber Ramanauskas se yon avoka ak chèchè dwa moun. Mèsi a Sophia Mire ak Vladimir Laguerre pou èd yo. Yon kopi atik sa a ak tout sous ki disponib. Ou ka jwenn Bill nan [imèl pwoteje], Amber nan [imèl pwoteje]
ZNetwork finanse sèlman atravè jenerozite lektè li yo.
Fè yon don