Nou te mande plizyè douzèn ayisyen ki soti nan diferan sektè sosyal ki jan yo te santi yo konsènan eleksyon 28 novanm yo, ak sa yo vle oswa sa yo atann de yon nouvo gouvènman. Men kèk nan repons yo.
Louisiane Nazaire defini tèt li kòm yon peyizan. Li se manm yon gwoup kiltivatè lokal nan Grande-Anse, epi li se kowòdonatè Komisyon Nasyonal Fanm Peyizan yo.
"Nou pa fè eleksyon sa yo konfyans, ni pouvwa a oswa konsèy elektoral la. Men, nou te reyalize ke eleksyon yo t ap vanse kanmenm se konsa nou te deside nou dwe patisipe pou nou menm peyizan yo pa rete nan menm sitiyasyon nou ye kounye a. Se konsa, kounye a nou nan [mouvman peyizan nasyonal yo ak federasyon agrikòl] Komisyon Nasyonal Fanm Peyizan [KONAFAP], Mouvman Nasyonal Peyizan Kongrè Papay [MPNKP], ak Rezo Nasyonal Ayisyen pou Souverènte Alimantè ak Sekirite Alimantè [RENHASSA]. ] ap prezante kandida lokal yo nan yon pakèt kote, peyizan ki pral reprezante enterè nou ak vwa nou. Sa ka ede nou jwenn pouvwa ki reprezante peyizan yo ak tout pèp la.
“Kounye a, sosyete a trete nou anpil, peyizan ak fanm pòv yo. Espesyalman fanm yo: antanke sitwayen, nou bezwen respekte dwa nou, vwa nou ak lwa nou. Nou pa ta dwe trete yon fason diferan pase gason, kèlkeswa klas yo.
“Yon bagay nou vle nan men yon nouvo gouvènman se pou bidjè nasyonal la reflete enterè peyizan ak agrikilti. Nou bezwen kredi tou. Peyi a depann de nou peyizan, men yo pa ba nou anyen. Si nou menm kiltivatè yo pa t travay pandan yon mwa, tout nasyon an t ap peri. Poutan, [pousantaj nan bidjè nasyonal la] pou peyizan yo ak agrikilti te sèlman 3% pandan plizyè ane, epi apre anpil mobilizasyon li te monte jiska 4%.
"Nou ap reklame vòt nou an, epi n ap itilize patisipasyon nou an pou asire ke vòt nou an gen valè. Si nou wè vòt nou yo pa konte, n ap pran lari pou n mande pou refè eleksyon an oswa jis anile.
Suze Jean se yon pwofesè lekòl primè, yon etidyan inivèsite nan elektwonik, e yon revolisyonè. Yon manm eli nan komite jesyon kan moun ki deplase anndan li yo sou teren yon legliz evanjelik, apre li ak lòt moun te pibliye yon nòt pou laprès sou kondisyon kan an septanm nan, Suze te degèpi epi tant li ak afè li te detwi pa pitit gason pastè a. . Kounye a li ap viv nan lari, e li ansent uit mwa.
“Mwen wè eleksyon 28 novanm yo kòm yon enjistis pou popilasyon an ki viktim tranblemanntè 12 janvye a. Lajan sa a [ki soti nan kanpay la] ka sèvi pou ede moun ki nan difikilte.
"E tout kandida sa yo: nou ap viv anba prela pou nèf mwa, e nou pa te wè youn nan moun sa yo fè anyen pou nou. Yo soud, yo pa tande anyen. Nou bezwen ekspilsyon fòse yo sispann. Nou pa ka sipòte yo ankò.
"Dis kan nan [katye a] Kafou te reyini ansanm pou mobilize kont eleksyon yo. Nou pral reziste. N ap òganize pou nou pa patisipe nan eleksyon toutotan n ap viv anba prela nan lapli ak labou, epi toutotan y ap mete nou deyò nan kan yo. N ap fè manifestasyon, sit-in, tout sa nou kapab pou pa patisipe epi ede lòt komite kan pa patisipe. Nou p ap sèvi ak vyolans pou bloke moun, men n ap eseye mobilize yo pou yo bòykote.
“Nou pral patisipe nan eleksyon yon fwa yo reponn revandikasyon nou yo, yon fwa yo abòde pwoblèm moun k ap viv nan tanporè epi yo degèpi nan yo, yon fwa yo sispann fòse moun travay kòm sipoze volontè nan kan an, yon fwa yo sispann fòse fanm yo. dòmi ak gason ki kontwole [distribisyon] èd imanitè pou jwenn nenpòt.
"Altènatif pozitif nou vle a se yon kandida ki sansib a bezwen nou yo, ki gen yon bon vizyon sou fason pou pran swen pwoblèm nou yo, ki ta kreye yon gouvènman an pro-pèp. Ki moun ki ta mennen bezwen nou yo bay kominote entènasyonal la. Nou bezwen yon moun ki konnen soufrans nou epi ki gen matirite ak konsyans pou dirije. Nou bezwen yon moun ki soti nan nivo pèp la."
Wilner Jean-Charles te yon etidyan maketing jiskaske boulvèsman politik an 2004 te fòse l kite lekòl. Wilner kounye a sèvi kòm yon gid ak chofè pou gwoup touris yo.
"Mwen pa nan politik. Men, mwen kwè ke si yon moun te gen yon bon pwogram alontèm pou jèn yo, nou ta ka gen yon devlopman reyèl. Si kandida sa a te gen yon pwogram edikasyon pou fè tout timoun nan lari yo ale lekòl, epi li ba yo opòtinite pou yon bon edikasyon inivèsite, epi devlope bon travay pou timoun sa yo yon fwa yo soti, yo t ap bati yon lòt kalite sitwayen. Jis pwojè 50 ane sou ki kalite moun timoun sa yo ta ye.
"Ki kandida mwen sipòte? Mwen pa pran tan pou m li pou m wè si nenpòt nan kandida yo gen yon pwogram pou pwogram edikasyon Ayiti. Men, si mwen te jwenn youn ki fè sa, epi si moun sa a te gen yon minimòm de kredibilite, mwen ta vote pou li."
Jocie Philistin se yon defansè dwa moun. Li kowòdone yon rezo òganizasyon fanm pou Biwo Avoka Entènasyonal nan Pòtoprens.
"Lè nou gen kandida nou bezwen an, yon moun ki ka tande epi reponn ak dwa pèp la, w ap wè majorite a akonpaye li nan eleksyon yo. Ou te wè sa an 1990, lè tout pèp ayisyen an te deside yo te vle yon kandida [Jean-Bertrand Aristide]. Yo [67% nan elektè a] te vote l 'nan. Natirèlman, pèp la ta dwe kontinye asire ke demann yo aplike menm si kandida sa a genyen.
“Pandan se tan, sa mwen wè ak eleksyon yo se ke Parti Unité [pati Prezidan Préval la] jis ap chèche valide yon seleksyon ki deja fèt. Yo te deja vòlè prezidans la ak palman an. Seleksyon se pa eleksyon.
"Mwen konnen kominote entènasyonal la toujou jwe yon gwo wòl nan eleksyon yo. Si yo jis sipòte yon seleksyon, moun yo pral jis rete jan yo ye nan kan yo ak nan ensekirite yo. Yon mo: bloke nenpòt seleksyon."
Josette Pérard se direktè Fon Lanbi Ayiti, okay ayisyen Fon Lambi a. Fòme kòm yon travayè sosyal, Josette dirije yon pwogram pou fòme, bati kapasite ak jwenn sibvansyon pou òganizasyon fanm ak ti kiltivatè nan zòn riral yo.
"Se pa gen lontan ke yon ti gwoup moun te itilize franse kòm yon fason pou izole tout moun. Moun pa t 'kapab patisipe nan anyen paske yo pa t' pale franse. Yo pa t ka menm konprann sa yo t ap di nan radyo a. Jodi a, tout moun di sa yo panse, yo vle patisipe, antre nan deba a. Se yon mouvman.
"Pèp la pral oblije fè pati nenpòt chanjman nan eta a. Sinon, li p ap travay. Men, pou sa, [prezidan an ak gouvènman an] ap oblije fè pèp la konfyans. Mwen tande kandida yo louvri bouch yo pou yo pale de ‘pèp la.’ Yo pale de sa yo pral fè pou pèp la, men pa janm sa yo pral fè avèk yo. Bèl vizyon ak bèl diskou prezidan an pa ase. Sèl fason pou nou gen yon chanjman se si moun yo fè pati pwosesis la."
Ludovic Cherustal se yon jèn teknisyen baz done k ap travay pou yon ONG èd imanitè ki soti Kanada. Li espere jwenn yon travay ki pi estab pou li kapab kòmanse yon fanmi.
"Moun t ap enterese nan eleksyon yo si yo te wè rezilta a ta gen yon enpak sou bezwen yo. Men kandida yo tout se gwo manjè, gwo manjè, ki soti nan menm gwoup moun ki toujou eksplwate nou. Pifò nan yo te sistèm nan, benefisye de li, pou yon tan long. Yo p'ap fè anyen pou nou, ti pòv yo."
Alina "Tibebe" Cajuste te yon esklav lè li te timoun, epi kounye a se yon aktivis dwa timoun ak powèt. Rèv li nan lavi a se vin alfabetize ak wè yon fen nan esklavaj timoun.
“Mwen pèdi kat elektoral mwen nan tranbleman tè a [lè yo te detwi kay mwen an] e li difisil anpil pou m jwenn yon nouvo. Mwen oblije vote men mwen pa konnen ki jan m pral fè sa.
"Men, yon nouvo prezidan ka vin sou pouvwa a epi Ayiti ap toujou menm jan an, sitou si tout sa li wè se pòch li e pa pèp la. Si yon nouvo prezidan pa ban nou lekòl primè, lekòl pwofesyonèl, ak biznis nan peyi a, sa pral jis tankou lave men w epi siye yo nan pousyè tè a.
"Si nou pa gen yon chanjman nan konsyans, nou ka gen tout eleksyon nou vle e Ayiti ap rete frajil tankou yon kristal."
Beverly Bell ap travay ak mouvman sosyal ayisyen depi plis pase 30 ane. Li se otè tou liv Walking on Fire: Haitian Women's Stories of Survival and Resistance. Li kowòdone Other Worlds, www.otherworldsarepossible.org, ki ankouraje altènativ sosyal ak ekonomik. Li se manm asosye nan Enstiti pou Etid Politik yo.
ZNetwork finanse sèlman atravè jenerozite lektè li yo.
Fè yon don