Chè Mesye Brooks,
Nan atik opinyon w 15 janvye 2010 nan New York Times lan, "The Underlying Tragedy," ou prezante sa ou sanble kwè se yon evalyasyon fonse sou sitiyasyon an ann Ayiti e sa ou konnen sètènman se yon rekòmandasyon pwovokan pou avni Ayiti. Ou ofri tou kèk konsèy bay Prezidan Obama. Pou reyisi rive kenbe pwomès li te fè pèp Ayiti a ke yo "pa dwe abandone" ni "bliye" Prezidan an, ou di, dwe "rekonèt kèk verite difisil." Sepandan, sa ki vin apre a, se konsa inyorans nan istwa ak kilti ayisyen an e li tèlman satire ak lang ak ideoloji enperyalis kiltirèl la ke pa gen okenn "verite" ki gen anpil valè. Tanpri, pèmèt nou prezante w kèk verite ki pi egzak.
Premyèman, Ayiti se pa yon ka klè nan echèk èd entènasyonal yo rive nan rediksyon povrete. Pandan prèske tout egzistans li, Ayiti gen yon chaj dèt entènasyonal imans. Pèp ayisyen an te gen odas kraze chenn yo epi deklare endepandans yo an 1804 men annapre Lafrans te oblije rachete libète yo pou 150 milyon Franc, yon chay peyi a te oblije pote pandan tout ventyèm syèk la.
Anplis de sa, “èd” Ayiti te resevwa nan men vwazen pwisan li nan Nò a pa janm se yon kalite ki ta ede peyi a diminye povrete oswa reyalize devlopman ki gen sans. Nan kòmansman ventyèm syèk la prensip "èd" Ayiti te resevwa nan men Etazini te vini sou fòm yon okipasyon militè brital ki te dire depi 1915 pou rive 1934. Apre "Papa Doc" Duvalier te monte sou pouvwa "èd" te vle di asistans pou yon moun san pitye. (men pratikman anti-kominis) diktatè. Etazini te bay Duvalier $40.4 milyon dola nan kat premye ane li yo sou pouvwa a, yon ti tan sispann asistans militè ak ekonomik pou diktatè a an 1963, men li te rekòmanse yon ti tan apre sa, retabli èd militè ak ekonomik konplè pou Duvalier nan lane 1969. Nan kòmansman ane 1970 yo ak ane 1980 yo lè " Baby Doc" Duvalier te nan tèt la, "èd" Etazini ak lòt ajans entènasyonal yo te kontribiye echwe pou diminye povrete men li te anrichi envestisè etranje nan endistri asanblaj ki fèk konstwi. Politik ekonomik ke Etazini te fòse sou Ayiti te dezime agrikilti li nan avantaj agrikilti Ameriken pandan y ap mennen peyizan Ayiti yo nan Pòtoprens ak lòt vil kote yo te jwenn kèk travay ak kay ki ra. Kat ane apre Baby Doc te depa pèp ayisyen an te deside ede tèt li nan eli demokratik yon nouvo lidè, men Etazini te ede Jean-Bertrand Aristide.
ZNetwork finanse sèlman atravè jenerozite lektè li yo.
Fè yon don