Nakon gotovo godinu dana građanskog rata, sukobljene snage u Jemenu sastale su se 15. prosinca u Ženevi u Švicarskoj kako bi razgovarale o izgledima za pronalaženje političkog rješenja za sukob koji bjesni od ožujka 2015. Iako je ovo neophodan korak prema okončanju nasilja koje je ubilo tisuće ljudi, osakaćena infrastruktura dovela je do kritične humanitarne krize, pa bi mirovni pregovori trebali uključiti mehanizam za ponovnu izgradnju ove osiromašene nacije. Saudijska Arabija, koja je svojim nemilosrdnim bombardiranjem odgovorna za najveći dio razaranja, trebala bi biti prisiljena platiti za užasnu štetu koju je počinila. Trebale bi i Sjedinjene Države.
Uključivanje SAD-a u jemensku krizu može se sažeti u četiri riječi: odanost Saudijskoj Arabiji. Problematičan odnos Sjedinjenih Država sa Saudijskom Arabijom seže sve do Drugog svjetskog rata, kada su američki dužnosnici počeli vidjeti saudijsku naftu kao stratešku prednost. Od tada, SAD slijepo podržava kraljevstvo u gotovo svim političkim i ekonomskim naporima, unatoč činjenici da je Saudijska Arabija ultrakonzervativna monarhija prepuna kršenja ljudskih prava.
Kada su Huti, šiitska pobunjenička skupina iz sjevernog Jemena, preuzeli glavni grad Jemena Sanu u siječnju 2015. i prisilili sunitskog predsjednika Abdrabbuha Mansoura Hadija u egzil, Saudijska Arabija je formirala koaliciju arapskih zaljevskih država za borbu protiv Hutija. Naravno, SAD je pristao podržati svog bliskog saveznika u njegovim nastojanjima da 'ponovno uspostavi red' u Jemenu pružanjem obavještajnih podataka, oružja i dopunom goriva u zraku, kao i slanjem američkih ratnih brodova da pomognu u provedbi blokade u Adenskom zaljevu i južnom Arapskom moru. Blokada je navodno trebala spriječiti isporuke oružja iz Irana Hutijima, ali je također zaustavila isporuke humanitarne pomoći za opkoljene građane Jemena. Američka CIA i vojna obavještajna služba također su na terenu u Jemenu, osiguravaju ciljanje i drugu logističku podršku, a bespilotne letjelice Ujaka Sama neprestano lete iznad njih i šalju informacije Saudijcima.
Od tada je koalicija izvodila neselektivne zračne napade i bombardiranja diljem zemlje, često ciljajući na gusto naseljena civilna područja. Do kraja rujna, UN je dokumentirao da je u ratu ubijeno 2,355 civila i ranjeno 4,862, većina slučajeva kao rezultat koalicijskih zračnih napada. Vojna intervencija pod vodstvom Saudijske Arabije stvorila je humanitarnu krizu zbog koje je više od 75 posto stanovništva Jemena (21 milijun ljudi) hitno trebala hitnu pomoć. Milijuni ljudi prisiljeni su napustiti svoje domove i ostali bez vode i struje, dok se infrastruktura zemlje i dalje raspada.
SAD je glavni dobavljač ovog oružja koje se koristi za bombardiranje Jemena. Kazetno streljivo, koje Saudijskoj Arabiji prodaje američka tvrtka Textron, korišteno je u nekoliko koalicijskih napada. Ove stravične bombe predstavljaju posebnu opasnost za civile zbog svog širokog područja djelovanja i činjenice da neeksplodirane bombe mogu biti opasne desetljećima nakon postavljanja, zbog čega su zabranjene u više od 115 zemalja. "Zračni napadi kazetnim streljivom pod vodstvom Saudijske Arabije pogađaju područja u blizini sela, dovodeći lokalno stanovništvo u opasnost", rekao je Steve Goose, direktor naoružanja pri Human Rights Watchu. “Ovo oružje se nikada ne smije koristiti ni pod kojim okolnostima. Saudijska Arabija i druge članice koalicije – i dobavljač, SAD – rugaju se globalnom standardu koji odbacuje kazetnu municiju zbog njene dugoročne prijetnje civilima.”
Izravna uloga Sjedinjenih Država u koordinaciji saudijskih zračnih operacija također čini Sjedinjene Države sukrivcima u ratnim zločinima. "Vlada SAD-a dobro je svjesna neselektivnih zračnih napada koalicije predvođene Saudijskom Arabijom koji su ubili stotine civila u Jemenu", rekao je Joe Stork, zamjenik direktora za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri Human Rights Watchu. "Pružanje Saudijcima više bombi pod ovim okolnostima recept je za veće civilne smrti, za što će SAD biti djelomično odgovoran."
Da stvar bude gora, užasni uvjeti na terenu doveli su do jačanja ekstremističkih terorističkih skupina koje će neminovno mučiti tu naciju godinama koje dolaze. Lokalni ogranak Al Qaide, Al Qaeda s Arapskog poluotoka (također poznat kao AQAP), formiran 2009. godine, iskoristio je sadašnji sukob i povećao napore novačenja. Trenutačni političko-sigurnosni vakuum otvorio je i prostor za pojavu ogranka skupine Islamska država koja izvodi smrtonosne napade na šijitske džamije i pozicionira se kao još agresivnija od AQAP-a. Neki strahuju da bi pokušaji regrutiranja AQAP-a i IS-a mogli dovesti do nadmetanja između dviju radikalnih skupina, što bi moglo značiti još više napada diljem zemlje dok skupine pokušavaju jedna drugu nadmašiti.
Uplitanje Saudijske Arabije u Jemen samo je uništilo živote i stvorilo stanje potpunog kaosa, a američka vlada je suučesnik u pokolju. Obje nacije trebale bi, kao dio mirovnog procesa, biti prisiljene platiti odštetu za ogromnu štetu koju su njihove bombe nanijele.
Jemenska kriza također bi trebala poslužiti kao glavni trenutak za SAD da preispita svoje savezništvo sa saudijskim režimom, režimom koji ne samo da negira ljudska prava vlastitom narodu, već izvozi smrt i razaranje u inozemstvo. Predstojeći saudijski summit utemeljen na aktivistima, koji će se održati u Washingtonu DC od 5. do 6. ožujka, pokušaj je izgradnje kampanje za potporu osporavanju ovog toksičnog odnosa.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije