Nije šala; čovjek koji će predsjedati nadolazećim summitom o klimi, COP28 (koji će se održati u Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), od 30. studenog do 12. prosinca), je izvršni direktor nafte od Abu Dhabi National Ulje Tvrtka (ADNOC), the treći po veličini naftna kompanija na Arapskom poluotoku: Sultan Ahmed Al Jaber, koji je i ministar industrije i napredne tehnologije Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Organizacije i zastupnici, uključujući skupinu 133 američkih senatora i zastupnika Europske unije zabrinuti zbog štete po okoliš, klimatskih promjena i ljudska prava zagovornici, osudili su sukob interesa svojstven tome da šef naftne kompanije predsjeda velikim međunarodnim summitom o klimatskim promjenama čiji je cilj smanjenje emisija fosilnih goriva. U međuvremenu, 2022. godine, ADNOC najavio Planovi za nova bušenja, koja bi, ako se realiziraju, predstavljala drugo najveće širenje proizvodnje nafte i plina na globalnoj razini.
Arhipelag Socotra
Arhipelag Socotra u Republici Jemen sastoji se od četiri otoka (Socotra, Abd al-Kuri, Darsa i Samha) i dva kamena otočića. Udaljen 200 milja od kopnene obale Jemena, strateški je smješten u Arapskom moru, sjeverozapadnom dijelu Indijskog oceana i istočno od Adenskog zaljeva i Crvenog mora—dviju vodenih tijela koja povezuju Sredozemno more s Južna Azija i Daleki istok. Stoga je duž ključne pomorske rute koja trgovinu između Istoka i Zapada čini ekonomski održivom. Procijenjeno 20,000 oko Socotre godišnje prolaze brodovi koji prevoze 9 posto svjetske zalihe nafte.
Otok Socotra, najveći otok, predstavlja oko 95 posto kopnene mase arhipelaga Socotra. Trideset sedam posto od svojih 825 postrojenja porijeklom su s otoka. Socotra je također domaćin više od 190 vrste ptica, i 90 posto njegove vrste gmazova su endemske za arhipelag. Devedeset pet posto njegovih vrsta kopnenih puževa nalazimo samo na arhipelagu. Njegov raznolik morski život uključuje 253 koralja koji grade grebene i 730 obalnih vrsta riba. Ljudski stanovnici arhipelaga, koji uglavnom žive na otocima Socotra i Abdul al-Kuri, vode jednostavan način života, ovise prvenstveno o stočarstvu ili ribolovu za svoj život.
Sva sastavna područja Socotre su odobrena pravna zaštita okoliša od strane UNESCO-a. Prepoznat je kao jedan od svjetskih pet otoka s najvećom bioraznovrsnošću s Izvanredna univerzalna vrijednost zbog svoje jedinstvena flora i fauna. Godine 2008. Socotra je proglašena UNESCO-vom svjetskom baštinom.
Ilegalna okupacija i prekomjerno iskorištavanje
Godine 2015. dva su ciklona pogodila Socotru, prouzročivši ozbiljnu ljudsku, ekološku i infrastrukturnu štetu te signalizirajući ranjivost arhipelaga na klimatske promjene. UAE poslali humanitarnu pomoć na Socotru, popravljen škole, bolnice, stambene objekte, ceste i vodovodne sustave te uspostaviti zdravstvene centre.
Odbor za svjetsku baštinu (WHC) izrazio je briga o šteti koju su prouzročili cikloni i popravcima koje je trebalo poduzeti te je zatražio od jemenske Uprave za zaštitu okoliša (EPA) da osigura da se popravci pridržavaju Operativne smjernice Svjetske baštine, cestovna mreža se ne smije širiti, a obnova oštećene luke ograničiti na prijašnje stanje.
U početku su stanovnici Socotre cijenili pomoć UAE. Ipak, postupno su počeli primjećivati da Ujedinjeni Arapski Emirati, ključna članica u ratu koalicije protiv Jemena predvođene Saudijskom Arabijom, šire svoju vojnu prisutnost na Socotri. Dužnosnici UAE počeli su često posjećivati otok. Vojni teretni avioni stigao s tenkovima, oklopnim vozilima i trupama, iako Socotra nije bila uključena u rat.
Ujedinjeni Arapski Emirati također su proširili jedinu zračnu luku na otoku u glavnom gradu Hadibu, izgradili vojne baze i kampove te instalirali nekoliko telekomunikacijski tornjevi i dva signalno obavještajna sustava (SIGINT). Ove aktivnosti krše jemenski suverenitet prema međunarodnom pravu i Konvenciji o svjetskoj baštini iz 1972. godine.
Također je postalo očito da su UAE učvrstili svoju kontrolu na Socotri preko svog posrednika, Južnog prijelaznog vijeća (STC). Secesionistička skupina koja zahtijeva neovisnost južnih pokrajina od sjevera, STC financiraju i vojno podupiru UAE. Šef STC-a, Aidarous Al Zubaidi, boravi u Abu Dhabiju.
Vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata smijenile su guvernera Socotre i predsjednika EPA-e, zamijenivši ih osobama lojalnim Emiratima. Također su zamijenili jemenske vojnike koji su čuvali zračnu i morsku luku vojnicima UAE, dodijelili su predstavnika UAE na otok i supstituirani Zastave UAE sa zastavama Republike Jemen. Godine 2019. američka vlada poslala je trupe da instaliraju a Raketni sustav Patriot u Socotra na zahtjev UAE.
Ambicija UAE u okupaciji Socotre je dominirati okolnim strateškim pomorskim putovima, uspostaviti obavještajno središte, te razvijati turističku djelatnost na otoku.
UAE je dramatično promijenio način života stanovnika otoka. Na primjer, na otoku Abd al-Kuri, stanovnici koji su živjeli na otoku prisilno su deportirani 2022. vojna baza UAE— kršenje međunarodnog humanitarnog prava i ratni zločin. Na Socotri, koja ima stanovnika 60,000, UAE je potaknuo stanovnike da prodaju svoje domove, obećavajući vlasnicima boravišnu i radnu dozvolu u UAE, uz bolju kvalitetu života.
Posjetitelj koji želi ostati anoniman zbog sigurnosnih razloga i koji je upoznat sa Socotrom objasnio je da su stanovnici zaprepašteni stranim okupatorima koji narušavaju njihovu prirodnu baštinu i militariziraju otok. Stanovništvo Hadiba je naraslo zbog priljeva jemenskih izbjeglica koji bježe od rata i kao rezultat indijskih i pakistanskih radnika koje su UAE doveli da rade na njihovim građevinskim projektima. Sam Hadibo je transformiran izgradnjom betonskih i cementnih zgrada bez obzira na tradicionalne građevinske prakse i bez potrebne infrastrukture za podršku rastuće populacije, kao što je odgovarajuće gospodarenje otpadom.
Stanovnici često demonstrirati protiv UAE okupacija. Mnogi od njih su bili zatvoreni u “neslužbeni pritvorski objekti” kojom upravljaju UAE na otoku. Podnijeli su i žalbe s jemenskom vladom, koji je de facto u egzilu u Rijadu, u vezi s pljačkom UAE i uništavanjem prirodnih resursa otoka, posebice čupanjem rijetkih biljaka i drveća, hvatanjem rijetkih ptica za izvoz i prodaju u UAE i uklanjanjem drevnog kamenja iz arheološka nalazišta i naselja.
Kao odgovor, saudijske snage stigle su na Socotru 2018. kako bi ograničile agresiju UAE. Kao i UAE, zanemarili su Operativne smjernice svjetske baštine, izgradili su svoj telekomunikacijski toranj i vojnu bazu te pretvorili ured EPA-e u njihovo sjedište. Napetosti oko Socotre ostaju između koalicijski partneri predvođeni Saudijskom Arabijom.
Ubrzavanje klimatskih promjena i uništavanje biološke raznolikosti
Uništavanje okoliša podrazumijeva dva isprepletena procesa: klimatske promjene i uništavanje bioraznolikosti, koji se međusobno pojačavaju. Klimatske promjene nisu glavni pokretač gubitka bioraznolikosti; to je ljudsko prekomjerno iskorištavanje i uništavanje staništa. Zaštita bioraznolikosti pomaže u zaštiti od klimatskih promjena. U slučaju Ujedinjenih Arapskih Emirata, aktivisti, parlamentarci i tisak istaknuli su klimatske promjene ignorirajući gubitak bioraznolikosti.
Kao što je navedeno, Ujedinjeni Arapski Emirati odgovorni su za uništavanje bioraznolikosti mjesta svjetske baštine UNESCO-a: arhipelaga Socotra.
UAE tvrdi da njegove aktivnosti predstavljaju dugoročne razvojne projekte, uglavnom u okviru Zaklade Khalifa Bin Zayed Al Nahyan; međutim, te radnje krše međunarodni pravni status Socotre kao mjesta svjetske baštine i njezin plan zoniranja očuvanja. Paragraf 98 Operativnih smjernica za provedbu Konvencije o svjetskoj baštini države: “Zakonodavne i regulatorne mjere na nacionalnoj i lokalnoj razini trebale bi osigurati zaštitu imovine od društvenih, ekonomskih i drugih pritisaka ili promjena koje bi mogle negativno utjecati na izvanrednu univerzalnu vrijednost, uključujući cjelovitost i/ili autentičnost imovine.”
Štoviše, ove aktivnosti, poput povećanog izgaranja fosilnih goriva za opskrbu električnom energijom za rasvjetu, uređaje i klimatizaciju u novoizgrađenim vojnim, stambenim i poslovnim zgradama, ubrzavaju ranjivost Socotre na klimatske promjene.
Čupanje drveća oslobađa ugljični dioksid koji pohranjuje. Sve veći broj automobila, kamiona, brodova i zrakoplova koji je rezultat nastojanja Ujedinjenih Arapskih Emirata da komercijalno iskoriste otok uzrokuje porast emisija stakleničkih plinova, uglavnom ugljičnog dioksida.
Klimatske promjene u arhipelagu već se očituju u ciklonima, porastu prosječnih temperatura, suši koja eskalira nestašicom vode, čupanju rijetkih stabala i smanjenju proizvodnje usjeva za ljude i životinje, a sve to UAE pogoršava.
Slično tome, aktivnosti UAE ugrožavaju bioraznolikost morskog života duž obale i okolnih mora arhipelaga. Ovalno koraljno kamenje s obale i crveni granit iz wadija (dolina) koriste se za izgradnju zidova oko parcela koje su na obali kupili investitori iz zaljevskih država, prema jednom stanovniku. Takve aktivnosti zanemaruju plan zoniranja zaštite, oštećuju krajolik i prijete erozijom tla na obali i wadisima tijekom kišne sezone.
Ne poštujući specifikacije WHC-a, UAE je proširio morsku luku u Hadibu kako bi primio ratne brodove koji isporučuju oružje na otok i komercijalni ribolov brodovi za utovar velikih količina ulova za međunarodnu prodaju i prodaju kao riba iz UAE. Istovremeno, vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata zabranile su lokalnim ribarima ribolov u blizini morske luke, uskraćujući im sredstva za život.
Okupatori su također uvezli biljke, koje često nose strane invazivne vrste i koriste pesticide unatoč WHC-ova upozorenja da takvi postupci ugrožavaju bioraznolikost Socotre. Prema Planu zoniranja Socotre UN-a, 2000., članak 10.: "Zabranjen je uvoz sjemena, sadnica, pesticida ili gnojiva na otoke Socotra osim ako odgovorna tijela nisu provela potrebne analize i ispitivanja i izdala dozvole u suradnji s vijećem."
Ujedinjeni Arapski Emirati također buldožerima uništavaju zemljište za turizam, reklamirajući Socotru kao mjesto za avanturistički odmor za turiste s vizama izdala Ujedinjeni Arapski Emirati dok su olakšavali letove iz Abu Dhabija.
Nije šala
Ujedinjeni Arapski Emirati uništavaju jedan od arhipelaga s najvećom bioraznovrsnošću na svijetu i ubrzavaju klimatske promjene. Ipak, to je zemlja odgovorna za domaćinstvo UN COP28, s najvišim izvršnim direktorom za naftu koji predsjeda klimatskim summitom.
Svjetski čelnici i UN gledaju na drugu stranu, omogućujući UAE da nekažnjeno nastavi s međunarodnim kršenjima. Klimatski aktivisti i ekološke organizacije ignoriraju hitnu katastrofu biološke raznolikosti jer su tako usko fokusirani na emisije fosilnih goriva.
Slično tome, glavni mediji ne vide nikakvu obvezu izvještavanja o uništavanju UNESCO-ve svjetske baštine od strane UAE.
Prožet kontroverzama, COP28 je na raskrižju; može ili obnoviti svoju vjerodostojnost razotkrivanjem velikih kršenja okoliša, poput onih UAE u arhipelagu Socotra, i usvojiti holističkiji pristup koji uključuje zaštitu bioraznolikosti, ili nastaviti silaznom putanjom.
Mouna Hashem, dr. sc., konzultant za međunarodni razvoj s velikim iskustvom u ocjenjivanju razvoja programe i politike na Agencije UN-a (Program Ujedinjenih naroda za razvoj, UNICEF, Međunarodna organizacija rada) i druge organizacije, uključujući Međunarodni odbor Crvenog križa i Svjetsku banku, između ostalih. Također je istraživač socioekonomskog i političkog razvoja Jemena. Njezina djela obuhvaćaju niz pitanja povezanih s upravljanjem, smanjenjem siromaštva i razvojem. Ona je suradnica na Zvjezdarnica.
Martha Mundy je profesor emerita antropologije na London School of Economics. Svoju istraživačku karijeru započela je u sjevernom Jemenu (1973.-77.), zatim je predavala u Jordanu, Libanonu, Francuskoj, Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu. 2011.-12. vratila se u Jemen kako bi s agronomima radila na agrarnoj transformaciji. Od početka rata 2015., ispitivala je utjecaj politike i rata na jemensko ruralno društvo i prehrambene sustave, uključujući pisanje izvješća “Strategije koalicije u jemenskom ratu” (World Peace Foundation, Fletcher School of Law and Diplomacy, 2018.). Ona je suradnica na Zvjezdarnica.
Ovaj članak je proizveo Zemlja | Hrana | Život, projekt Nezavisnog instituta za medije.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije