Tnosači zrakoplova USS Nimitz, USS Theodore Roosevelt, i USS Ronald Reagan— tri najmoćnija ratna broda na svijetu — susrela su se u zapadnom Pacifiku u snažnoj demonstraciji sile uoči 10-dnevnog putovanja predsjednika Trumpa u Aziju. Tri nosača, zajedno s njihovim pratećim krstaricama, razaračima i podmornicama—svi naoružani krstarećim projektilima Tomahawk ili drugim naprednim streljivom—sposobni su baciti ogromnu razornu silu na bilo koju naciju koju cilja vrhovni zapovjednik. Još od 2007. godine nije bilo tolike koncentracije američke vatrene moći u azijsko-pacifičkoj regiji. Mogu postojati samo dva uvjerljiva objašnjenja za ovu izvanrednu pomorsku izgradnju: pružiti Trumpu onu vrstu vojne ekstravagancije u kojoj on, čini se, uživa; i/ili da se pripremi za preventivni vojni napad na Sjevernu Koreju.
Prvo, o nosačima: obično Pentagon stacionira jedan nosač i njegovu grupu za podršku u zapadnom Pacifiku, s matičnom lukom u Yokosuki, Japan; trenutno je to plovilo Ronald Reagan. Uz to, Sjedinjene Države zadržale su jednu grupu nosača u Indijskom oceanu kako bi pružile zračnu potporu kopnenim snagama vojske i marinaca u Iraku; donedavno je to bilo Nimitz. Trenutno, međutim, Nimitz je napustio Indijski ocean i nalazi se na Pacifiku prije nego što se vrati u matičnu luku u Washingtonu, dok je njegov zamjenski brod, Theodore Roosevelt, također je u Pacifiku na putu prema Indijskom oceanu. Ali za sada, sve tri su masovno u Pacifiku. Pentagon kaže da je to slučajnost, ali teško je to uzeti za ozbiljno.
Ova se konvergencija događa u pozadini drugih događaja za koje se čini da sužavaju izglede za pronalaženje mirnog ishoda trenutnog sukoba između Sjedinjenih Država i Sjeverne Koreje. Iako Sjevernokorejanci već nekih šest tjedana nisu testirali nikakve balističke rakete dugog dometa ili nuklearne naprave—vrlo vjerojatno iz straha od antagonizma Kine (njezinog jedinog preostalog saveznika) tijekom 19. kongresa Komunističke partije (sada završenog)—oni su pokazuju sve naznake da će to ponoviti u budućnosti i, doista, govore o nadzemnom nuklearnom pokusu.
U isto vrijeme, Trumpova administracija zauzela je još ratoborniji stav prema Pjongjangu, kako riječima—uglavnom putem predsjednikovog Twitter računa— tako i vojnim potezima. U Ujedinjenim narodima u rujnu, Trump je o sjevernokorejskom vođi Kim Jong-unu rekao: "Rocket Man je u samoubilačkoj misiji za sebe i za svoj režim", upozorivši da ako Sjever napadne Sjedinjene Države ili njihove saveznike, "mi ćemo nemaju izbora nego potpuno uništiti Sjevernu Koreju.” Kad je sjevernokorejski ministar vanjskih poslova Ri Yong-ho osudio Trumpove riječi, predsjednik je uzvratio putem Twittera: "Ako on ponavlja misli o Malom raketnom čovjeku, neće ih još dugo biti!"
Iako je Trump u UN-u govorio o obrambenoj akciji, njegove su izjave povremeno nagovještavale spremnost da se primijeni sila na ofenzivan način, da se unište sjevernokorejske rakete prije nego što budu lansirane ili da se unište veći elementi vojnih i upravljačkih kapaciteta režima. . “Predsjednici i njihove administracije razgovaraju sa Sjevernom Korejom 25 godina, sklopljeni su sporazumi i isplaćene ogromne količine novca… nisu uspjeli, sporazumi su prekršeni prije nego što se tinta osušila, praveći budale od američkih pregovarača,” tweetao je 7. listopada, pozivajući se na prošle napore SAD-a da pregovara o denuklearizaciji Sjevera. “Žao nam je, ali samo će jedna stvar upaliti!” Upitan kasnije tog dana da objasni što je time mislio, Trump je rekao novinarima: "Shvatit ćete to vrlo brzo."
Trumpove prijetnje da će upotrijebiti vojnu silu protiv Kimovog režima više su puta dovedene u sumnju od strane viših američkih vojnih dužnosnika, koji inzistiraju na tome da bi svaka takva akcija neizbježno izazvala odmazdu Sjeverne Koreje, što bi najvjerojatnije dovelo do golemih civilnih žrtava—sigurno u desecima tisuća , vrlo vjerojatno u mnogo većem broju. Nije poznato koliko je Pjongjang napredovao u svojim pokušajima da instalira nuklearne bojeve glave na svoje balističke projektile, ali se široko vjeruje da je sposoban lansirati kemijsko oružje i konvencionalno naoružane projektile protiv Južne Koreje i Japana, uz razornu baražnu topničku vatru. Sjevernokorejci su rasporedili tisuće dalekometnih topničkih oružja i višecevnih raketnih bacača na čvrste položaje sjeverno od demilitarizirane zone, od kojih se mnogi smatraju sposobnima pogoditi Seoul, glavni i najveći grad Juga, koji se nalazi samo 30 milja južno od DMZ. "Zaključak je da bi to bio katastrofalan rat ako se ovo pretvori u borbu", rekao je ministar obrane James Mattis prošlog svibnja.
Unatoč takvom upozorenju i mnogo razgovora u medijima o vjerojatnom broju poginulih u takvom sukobu, čini se da predsjednik Trump i njegovi glavni suradnici planiraju upravo takav susret - a Pentagon ih zaostaje. Bijela kuća je 10. listopada objavila malo zapaženu izjavu tajnika za tisak o ishodu sastanka između Trumpa i njegovog tima za nacionalnu sigurnost, rekavši da su "brifing i rasprava usredotočeni na niz opcija za odgovor na bilo koji oblik Sjevernokorejske agresije ili, ako je potrebno, spriječiti Sjevernu Koreju da prijeti Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima nuklearnim oružjem”—jasna referenca na preventivne napade.
Daljnji nagovještaj takve akcije došao je u svjedočenju državnog tajnika Mattisa i državnog tajnika Rexa Tillersona pred Odborom za vanjske poslove Senata 30. listopada. Na pitanje senatora Bena Cardina ima li predsjednik Trump ovlaštenje Kongresa upotrijebiti vojnu silu protiv Sjeverne Koreje, Tillerson je rekao ne , ali je zatim dodao: “[Ako] postoji neposredna prijetnja protiv Sjedinjenih Država, on ima određene ovlasti [djelovati].” U naknadnom ispitivanju senatora Chrisa Murphyja, Mattis je rekao da može zamisliti scenarij u kojem je Trump naredio napad na Sjevernu Koreju bez konzultacija s Kongresom, slično raketnom napadu 6. travnja na sirijsku zračnu bazu u Shayratu (navodno namijenjenom degradaciji sirijske kemijske snage -sposobnosti oružja) kao odgovor na napad plinom sarinom na Khan Sheikhoun od strane snaga sirijske vlade. Na pitanje može li se samo posjedovanje nuklearnog oružja od strane Sjevera smatrati "neposrednom" prijetnjom, Mattis i Tillerson odbili su odgovoriti, rekavši da će to ovisiti o okolnostima.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije
2 Komentari
"... kao odgovor na napad plinom sarinom na Khan Sheikhoun od strane snaga sirijske vlade." ha?! Michael, Michael, Michael. Znam da ti znaš bolje.
Juan Cole. Klare i Chomsky o Siriji govore o establišmentu. Strašno! Zbog toga se pitam kakav je udarac ZNet dobio od Googleovih algoritama protiv lažnih vijesti.
Kina je jedini saveznik Sjeverne Koreje?! To mi nešto govori o Rusiji. Razočaran sam (opet) u Vladimira Putina ako ne može podržati Sjevernu Koreju. Mislim, ako itko zna kako je to biti na nišanu bijesnih, ultra nasilnih, ultra bezakonih Sjedinjenih Država, to zna Putin.