Najbogatijih 1 posto zgrabio je gotovo dvije trećine cjelokupnog novog bogatstva vrijednog 42 trilijuna dolara stvorenog od 2020., gotovo dvostruko više novca od najnižih 99 posto svjetske populacije, otkriva novo današnje izvješće Oxfama. Tijekom prošlog desetljeća, najbogatijih 1 posto prigrabilo je oko polovicu svog novog bogatstva.
Opstanak najbogatijih objavljen je na dan otvaranja Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu u Švicarskoj. Elita se okuplja u švicarskom skijalištu dok su ekstremno bogatstvo i ekstremno siromaštvo istovremeno porasli prvi put u 25 godina.
Gabriela Bucher, izvršna direktorica Oxfam Internationala kaže: “Vrijeme je da srušimo zgodni mit da smanjenje poreza za najbogatije rezultira time da njihovo bogatstvo nekako 'slije' do svih ostalih. Četrdeset godina smanjenja poreza za superbogate pokazalo je da rastuća plima ne diže sve brodove — samo superjahte.”
Milijarderi su doživjeli izniman porast svog bogatstva. Tijekom godina pandemije i krize troškova života od 2020., 26 bilijuna dolara (63 posto) ukupnog novog bogatstva pripalo je 1 posto najbogatijih, dok je 16 bilijuna dolara (37 posto) otišlo ostatku svijeta zajedno. Milijarder je dobio otprilike 1.7 milijuna dolara za svaki dolar novog globalnog bogatstva koje je zaradila osoba u donjih 1 posto. Bogatstvo milijardera poraslo je za 90 milijardi dolara dnevno. Ovo dolazi na vrhu desetljeća povijesnih dobitaka — broj i bogatstvo milijardera udvostručili su se tijekom posljednjih deset godina.
Bogatstvo milijardera naglo je poraslo 2022. uz brzi rast dobiti od hrane i energije. Izvješće pokazuje da je 95 prehrambenih i energetskih korporacija više nego udvostručilo svoju dobit u 2022. Ostvarile su 306 milijardi dolara neočekivane dobiti, a od toga su 257 milijardi dolara (84 posto) isplatile bogatim dioničarima. Dinastija Walton, koja posjeduje polovicu Walmarta, prošle je godine dobila 8.5 milijardi dolara. Indijski milijarder Gautam Adani, vlasnik velikih energetskih korporacija, doživio je porast ovog bogatstva za 42 milijarde dolara (46 posto) samo u 2022. godini. Višak profita poduzeća potaknuo je najmanje polovicu inflacije u Australiji, SAD-u i UK-u.
U isto vrijeme, najmanje 1.7 milijardi radnika sada živi u zemljama u kojima inflacija nadmašuje plaće, a preko 820 milijuna ljudi - otprilike jedan od deset ljudi na Zemlji - gladuje. Žene i djevojke često jedu najmanje i posljednje te čine gotovo 60 posto svjetske gladne populacije. Svjetska banka kaže da ćemo vjerojatno vidjeti najveći porast globalne nejednakosti i siromaštva od Drugog svjetskog rata. Čitave zemlje su pred bankrotom, a najsiromašnije zemlje sada troše četiri puta više na otplatu dugova bogatim vjerovnicima nego na zdravstvo. Tri četvrtine svjetskih vlada planira štednjom vođeno smanjenje potrošnje u javnom sektoru — uključujući zdravstvo i obrazovanje — za 2 trilijuna dolara u sljedećih pet godina.
Oxfam poziva na sustavno i opsežno povećanje oporezivanja superbogatih kako bi se povratili dobici iz krize potaknuti javnim novcem i profiterstvom. Desetljeća smanjenja poreza za najbogatije i korporacije potaknula su nejednakost, pri čemu najsiromašniji ljudi u mnogim zemljama plaćaju više poreze od milijardera.
Elon Musk, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, platio je “pravu poreznu stopu” od oko 3 posto između 2014. i 2018. Aber Christine, prodavač brašna u Ugandi, zarađuje 80 dolara mjesečno i plaća porez po stopi od 40 posto.
U cijelom svijetu samo četiri centa u svakom poreznom dolaru sada dolazi od poreza na bogatstvo. Polovica svjetskih milijardera živi u zemljama u kojima nema poreza na nasljedstvo za izravne potomke. Svojim će nasljednicima proslijediti škrinju s blagom vrijednu 5 trilijuna dolara bez poreza, više od BDP-a Afrike, koji će pokretati buduću generaciju aristokratske elite. Dohodak bogatih ljudi uglavnom je nezarađen, proizlazi iz prinosa na njihovu imovinu, ali se u prosjeku oporezuje sa 18 posto, nešto više od upola manje od prosječne najveće porezne stope na plaće i nadnice.
Izvješće pokazuje da su porezi na najbogatije nekad bili puno veći. Tijekom posljednjih četrdeset godina, vlade diljem Afrike, Azije, Europe i Amerike srezale su stope poreza na dohodak najbogatijih. Istodobno su povećali poreze na dobra i usluge, koji nerazmjerno padaju na najsiromašnije ljude i pogoršavaju nejednakost spolova. U godinama nakon Drugog svjetskog rata, najviša savezna stopa poreza na dohodak SAD-a ostala je iznad 2 posto i prosječno 90 posto između 81. i 1944. Slične razine poreza u drugim bogatim zemljama postojale su tijekom nekih od najuspješnijih godina njihova gospodarskog razvoja i odigrale su ključnu ulogu ulogu u proširenju pristupa javnim uslugama poput obrazovanja i zdravstvene zaštite.
Prema novoj analizi Fight Inequality Alliance, Institute for Policy Studies, Oxfam i Patriotic Millionaires, godišnji porez na bogatstvo do 5 posto za svjetske multimilijunaše i milijardere mogao bi prikupiti 1.7 trilijuna dolara godišnje, dovoljno za podizanje 2 milijarde ljudi iz siromaštva, u potpunosti financirati nedostatke postojećih humanitarnih poziva, isporučiti 10-godišnji plan za okončanje gladi, podržati siromašnije zemlje koje su opustošene klimatskim utjecajima i pružiti univerzalnu zdravstvenu skrb i socijalnu zaštitu za sve koji žive u nižim i nižim srednjim dohodovne zemlje.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije