Stabilan marš kampanje za cenzuru tehnologije nakon 2016. u posljednje je vrijeme ubrzao, a upravo smo saznali za još jedan korak naprijed.
Prema nedavno veliko izvješćivanje od presijecati, Ministarstvo domovinske sigurnosti SAD-a (DHS) uključeno je u napore usmjerene na povezivanje onoga što naziva "MDM": dezinformacija, dezinformacija i "malinformacija".
Dobiveni dokumenti i učiniti javno dostupnim od strane vijesti pokazuju da DHS-ova Agencija za kibernetičku sigurnost i sigurnost infrastrukture (CISA) formulira strategiju za borbu protiv MDM-a u vezi s izborima u SAD-u i drugim pitanjima. Iako se na prvi pogled čini neprimjednim – tko bi mogao biti protiv borbe protiv lažnih informacija, kojih ima jako puno na internetu? ― postavlja ozbiljna pitanja o opsegu umiješanosti vlade u ionako zabrinjavajući fenomen tehnološke cenzure.
Razgovori detaljno navedeni u dokumentima pokazuju da je savezna vlada, a posebno DHS, preuzela aktivniju ulogu u naporima tehnoloških tvrtki da suzbiju MDM. Imali smo neke naznake da se to događa već neko vrijeme, kao kada je tajnik DHS-a Alejandro Mayorkas rekao Andrei Mitchell iz MSNBC-a u kolovozu da vlada "radi s tehnološkim tvrtkama" na "jačanju []legitimne upotrebe njihove vrlo moćne platforme i spriječi [nastanak] štete” i da je to činio “u cijelom federalnom poduzeću” ― komentari to su bile samo izvijestio in desničarski mediji.
Dokumenti nam daju pojedinosti o tome što je taj posao podrazumijevao. U tim raspravama vlada nije izravno provodila cenzuru. Umjesto toga, uključili su vladine agencije: radeći "raskrinkavanje" i "pretprovjeravanje"; usmjeravanje tiska, lokalnih i državnih vlasti i drugih dionika na "resurse od povjerenja"; provođenje “kontrole glasina”; jačanje “autoritativnih izvora od povjerenja”; davanje financijske potpore svojim vanjskim partnerima; i poboljšanje informacijske pismenosti. Velik dio fokusa je na izborima, a sudionici govore o korištenju ovih resursa kako bi se spriječilo da ljudi budu dovedeni u zabludu o tome kako, gdje i kada glasovati, te naglašavaju da bi CISA trebao biti strogo "resurs" koji najviše koristi svoju "moć okupljanja". ”
Ali nije samo izborne dezinformacije koje su u fokusu. Među preporukama koje je dao CISA je ciljanje na MDM koji "podriva kritične funkcije koje provode druge ključne demokratske institucije." Koje su to institucije? Kao primjere navodi sudove i, apsurdno, financijski sustav koji — osim što zapravo nije jedna od naših “demokratskih institucija” — znatno je proširenje onoga što uključuje “borba protiv dezinformacija”. Pa ipak, predstavnik JP Morgan Chasea prisustvovao je raspravama, a nekoliko e-poruka sugerira da CISA olakšava suradnju između Googlea i Facebooka i odjela riznice na "društvenim medijima i pitanjima utjecaja", kako se to kaže.
Zasad nemamo naznake o nadolazećim planovima za provođenje cenzure od strane samih vladinih agencija, ali u praksi, ono što je već uspostavljeno ― i što je predviđeno u dokumentima ― zapravo je državna cenzura koja se provodi neizravno. Mjere koje su tehnološke tvrtke uvele u proteklih šest godina kako bi cenzurirale ideje koje smatraju štetnima, a koje su posebno štetno za ljevicu, uglavnom su rezultat Kongresni pritisak na te tvrtke da učine nešto u vezi s online dezinformacijama, "lažnim vijestima", botovima i slično.
Dokaze za to vidimo u dokumentima. Bilješke sa sastanka Pododbora za zaštitu kritične infrastrukture od dezinformacija i dezinformacija održanog u ožujku 2022. imaju Lauru Dehmlow (šeficu odjela FBI-eve Radne skupine za strani utjecaj (FITF) ― segmenta FBI-eva protuobavještajnog odjela koji je prvi put stvoren da se bavi ruskim miješanjem u izbore koja je prerasla u osoblje od osamdeset) ukratko o svojim naporima. Dehmlow je objasnio da FITF vrši "razmjenu informacija" i sa zakonodavcima i s "odgovarajućim partnerima", te nastavio rekavši da "trebamo medijsku infrastrukturu koja se smatra odgovornom".
Što to točno znači? Kao presijecatiLee Fang i Ken Klippenstein pronašli su, tužba iz kojih su dokumenti proizašli mogli bi ponuditi trag, s tim da je FITF opisan kao "uključen u komunikaciju između FBI-a i Mete koja je dovela do Facebookovog zataškavanja priče o prijenosnom računalu Huntera Bidena", izvanredni čin cenzure tiska mnogi još uvijek nisu računali. Zapravo, sada kada je potvrđeno da je FBI bio izravno uključen u pakt velikih tehnoloških tvrtki da se uguši sasvim legitimna priča, ovo je daleko nečuvenije kršenje slobode tiska nego što smo isprva mislili. Još jedan dokument osnove poseban vladin portal koji dužnosnici mogu koristiti za traženje zabrane sadržaja na Facebooku i Instagramu.
Tužba također ukazuje na nekoliko izjava na podcastu od strane jednog dužnosnika FBI-a koji se hvalio da je "jako uključen" u rad s privatnim sektorom — uključujući tvrtke društvenih medija — na dezinformacijama o izborima 2020., razgovarajući s njima na mjesečnoj, pa čak i tjednoj bazi "ako su vidjeli nešto neobično, ako smo vidjeli bilo što neobično, dijeljenje obavještajnih podataka s tehnološkim tvrtkama, s tvrtkama društvenih medija, kako bi mogli zaštititi vlastite platforme.”
U međuvremenu, u bilješkama sa sastanka u ožujku, jedan sudionik pita kako "možemo pogurati omotnicu da postignemo privlačnost" na MDM-u i tko je "napravio odgovarajući nadzor društvenih medija za vladu." Kada je jedan dužnosnik CISA-e primijetio preporuku iz studije Stanforda za tvrtke društvenih medija da "ne promoviraju glumce MDM-a", dužnosnik Twittera je odgovorio da je to razlog zašto tvrtka ima "sustav tri opomene" za "de-pojačavanje loših glumaca".
U jednoj e-poruci, drugi dužnosnik CISA-e navodi u e-poruci od 18. veljače da s rastućim ruskim i ukrajinskim napetostima, “CISA želi sazvati naše industrijske partnere . . . kako bismo razgovarali o potencijalnim rizicima, ponašanjima odgovora i mogućnostima koordinacije.” Imamo neku ideju do čega je to moglo dovesti. Od ruske invazije, Facebook je opušten njegova pravila oko poziva na nasilje kada je u pitanju ukrajinski rat (ali samo ukrajinski rat), te je preokrenuo dugogodišnju politiku dopuštajući hvaljenje krajnje desnog ukrajinskog bataljuna Azov, dok su neki izvjestitelji koji su dovodili u pitanje NATO-vo stajalište o ratu odrezao PayPal.
Vrijedno je napomenuti da čak i ako ostavimo po strani DHS-ov implicitni pritisak na tehnološke divove da cenzuriraju mišljenja koja vlada smatra nezgodnim, čak i CISA-ina necenzurna rješenja dolaze s nizom drugih potencijalnih problema. Uzmimo ideju poticanja ili usmjeravanja ljudi na "autoritativne" ili "izvore od povjerenja". Pretpostavka je da su ovi izvori – poput vladinih dužnosnika i “tradicionalnih 'čuvara'” informacija CISA-ovih žalopojki poremećeni usponom društvenih medija – nepogrešivi i da sve što izađe iz njihovih usta treba tretirati kao evanđelje.
Ipak, kada su u pitanju javnozdravstvene mjere tijekom pandemije ― jedno od područja koje se posebno spominje u dokumentima ― to je bila establišment tisak i ni manje ni više nego Anthony Fauci koji je opetovano dezinformirao ljude o stvarima poput učinkovitosti maski ili razine unosa cjepiva potrebnog za kolektivni imunitet.
Unatoč usredotočenosti CISA-e na strane protivnike, istraživanja su dokumentirala da se prikrivene online propagandne kampanje češće provode u ime Sjedinjenih Država i njihovih saveznika nego protivnici poput Irana ili Rusije. Nedavno analiza Istraživači Sveučilišta u Adelaideu s više od pet milijuna tweetova o ukrajinskom ratu u prva dva tjedna otkrili su da su između 60 i 80 posto tweetali botovi, pri čemu 90 posto računa spada u kategoriju "proukrajinskih", dok je raniji Stanford studija analizirajući stotine tisuća tweetova u razdoblju od deset godina utvrđeno je da je "međusobno povezana mreža računa" na raznim platformama društvenih medija "koristila obmanjujuću taktiku" kako bi progurala "narative koji promiču interese Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, dok su suprotstavljene zemlje uključujući Rusiju , Kina i Iran."
Sve to ukazuje na sve veću konvergenciju tehnoloških tvrtki i sektora nacionalne sigurnosti. Na MintPress vijesti, Alan McLeod dokumentirao je virtualno zapošljavanje na platformama društvenih medija koje sve više cenzuriraju među bivšim zaposlenicima nacionalne sigurnosti ― uključujući CIA-u, FBI, DHS, vojnu obavještajnu službu, NATO i druge ― ponekad za pozicije izravno povezane s reguliranjem sadržaja. To uključuje at TikTok, X / Twitter, Googlei Facebook. Uzgred, oboje MintPress i posebno McLeod bili su među onima kojima je PayPal zatvorio račune, što ukazuje na opasnosti dopuštanja američkoj vladi da diktira tehnološkim tvrtkama što se računa kao MDM, a što ne.
To je također još jedan primjer misije DHS-a koja se stalno širi, a koja, osim svoje središnju ulogu u Trumpovoj represiji nad prosvjednicima Georgea Floyda 2020., jest rada golemi sustav nadzora nad svim Amerikancima, prikuplja podatke o njihovoj geolokaciji bez naloga, prikuplja i pohranjuje informacije s elektroničkih uređaja ljudi na granicii je špijunirao on politički neistomišljenici. Govoreći o 2020. godini, nedavno objavljena interno izvješće Agencija je pokazala da je tijekom prosvjeda DHS serijski prekoračen ustavnih granica, nadzirući mirne prosvjednike dok pokušavaju povezati svakog prosvjednika s Antifom, u skladu s obmanjujućom javnom retorikom tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa.
Ovo bi trebalo zabrinjavati čak i Amerikance koji najviše poštuju zakon. Ali više od toga: budući da ove platforme društvenih medija koriste ljudi diljem svijeta, a neke, poput Twittera, imaju snažan utjecaj na politički diskurs u raznim zemljama engleskog govornog područja, to bi trebalo biti od globalne važnosti. Sposobnost oblikovanja onoga što se govori na društvenim mrežama ogromna je moć koju ima svaka vlada, a kamoli ona koja bi mogla završiti u rukama Trumpa ili Rona DeSantisa.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije