Odnos između Kube i Sjedinjenih Država mora se analizirati na sljedećoj jasnoj osnovi: u današnjem svijetu odnosima između različitih nacija ne upravlja pravo, već moć. Terorističko nasilje glavni je pokretač odnosa između dviju zemalja.
U povijesti međunarodnih odnosa Kuba je bila zemlja koja je najduže patila od terorističke kampanje koju je dirigirala najveća svjetska sila. Ne postoji druga moguća usporedba, a ovaj bi aksiom svi znali da postoji i najmanja vezanost za činjenice.
Od 1959. kubansko stanovništvo živi u trajnom opsadnom stanju koje je uvjetovalo njegov način života. Raspon korištenih metoda je impresivan: izravna vojna invazija, biološki napadi, terorističko ratovanje, sabotaže infrastrukture, kampanje ubojstava, ekonomsko gušenje, propagandistički rat i stalna politička i diplomatska agresija.
Daleko od toga da pripada okviru Hladnog rata, doktrina, koja se sastoji od nametanja Kubanskoj revoluciji uvjeta koji imaju za cilj da je dovedu do njezina potpunog uništenja, još uvijek je na snazi. Busheva administracija je u svibnju 2004. godine povećala ekonomske sankcije koje ozbiljno pogađaju zdravlje najugroženijih: žena, djece i starijih osoba. U ime antirevolucionarnog i opskurantskog neprijateljstva Washington je odlučan izgladnjivati cijelo stanovništvo, oslanjajući se na pogrešan koncept 'demokracije'.
Bilo bi ispravno zapitati se ima li financiranje paravojnih napada na Kubance, kao što to čini američka vlada više od četrdeset pet godina, cilj uspostave vladavine prava. Bi li bilo moguće 'vratiti demokraciju' prakticiranjem terorizma? Ima li vođenje propagandne kampanje koja se sastoji od najmračnijih obmana o problemima Kube i očitog prijezira prema istini i međunarodnom mnijenju ima tako plemenit cilj?
Rat protiv terorizma, kako ga vodi Washington, ima promjenjivu geometriju. Doista, provodi se samo protiv skupina koje ne služe američkim hegemonističkim interesima. Slučaj pet kubanskih političkih zatvorenika to pokazuje bez ikakvih mogućih dvosmislenosti. Riskirajući svoj opstanak, Gerardo Hernandez Nordelo, Ramón Labañino Salazar, Antonio Guerrero RodrÃguez, Fernando Gonzalez Llort i Rene Gonzalez Sehweret infiltrirali su se u ekstremističke klanove kubanskih prognanika na Floridi, ljudi odgovornih za nekoliko stotina napada na kubansko stanovništvo. Potkrijepljena nepobitnim dokazima, kubanska je vlada tada obavijestila FBI o kriminalnim aktivnostima fanatika iz Miamija. Kao odgovor, petorica su osuđena na četiri doživotne robije, plus 77 godina gubitka slobode.
Nekoliko međunarodno poznatih autora, Ricardo Alarcón, William Blum, Noam Chomsky, Piero Gleijeses, Nadine Gordimer, Saul Landau, Gianni MinÃ, Michael Parenti, James Petras, Michael Steven Smith, Ignacio Ramonet, Jitendra Sharma, Wayne S. Smith, Leonard Weinglass i Howard Zinn, čija je predanost svim progresivnim i pravednim ciljevima diljem svijeta poznata svima, pristao je sudjelovati u ovom zajedničkom radu čim su toga postali svjesni. Šesnaest tekstova pokušava rasvijetliti složeno kubansko pitanje te korijene i ciljeve američke vanjske politike od kraja 18. stoljeća. Terorizam je pošast, posebno kada ga prakticira velika svjetska sila, koja si također dopušta osuditi na doživotne kazne herojske samozatajne ljude koji su riskirali svoje živote kako bi spriječili zločine poput onih počinjenih 11. rujna 2001. nad nedužnim civilima.
Cilj ovog rada je pokazati istinu američkom narodu i međunarodnoj zajednici te otkriti okrutnosti koje je Washington počinio protiv Kube. U prošlosti su Amerikanci uvijek pokazivali da su sposobni podržati velikodušne ciljeve pod uvjetom da izbjegnu moćni stroj za dezinformiranje i indoktrinaciju koji su stvorile informacijske multinacionalke. Ambicija ovog skromnog projekta je ponuditi javnosti povijesne alate potrebne za formuliranje suda o jednom od najokrutnijih i najokrutnijih aspekata američke vanjske politike.
Ostvarivanje prava kubanskog naroda da upravlja svojom sudbinom i živi u slobodi i miru, više je nego hvalevrijedan čin, to je hitna i hitna obveza. Borba za oslobađanje Petorice više je od plemenitog čina, to je nužna i osnovna dužnost.
Salim Lamrani je urednik knjige Superpower Principles, dostupne na Common Courage Press
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije