Iako je prostitucija trenutno legalna u Engleskoj i Walesu, mnoge aktivnosti povezane s njom nisu. Uz stranicu s pismima Jutarnjeg lista koja djeluje kao forum za raspravu u ovoj vrlo polariziranoj raspravi, zainteresirane strane s obje strane razmatraju probleme s kojima se suočava oko 80,000 XNUMX žena koje se bave prostitucijom – i što se može učiniti da se poboljšaju njihovi životi.
Fiona Mactaggart, Laburistički zastupnik za Slough, ministar u sjeni za žene i jednakost
U zemljama u kojima je prostitucija legalna ili tolerirana još uvijek postoji visoka stopa nasilja, smrti i iskorištavanja prostitutki. Birokratske zdravstvene i sigurnosne politike kao na Novom Zelandu, a sada se raspravlja u Zapadnoj Australiji, ne sprječavaju da prostitutke umru puno mlađe od ostalih žena. Moramo prepoznati da prostitucija kakva se zapravo prakticira uključuje nasilje, posebno prema ženama i djevojkama (većina prostitutki u Britaniji je regrutirana kao djeca). Iako nitko ne zna točno koliko je prostituiranih žena bilo žrtvama trgovine ljudima, jasno je da je to značajan broj.
Dakle, cilj politika mora biti poboljšati sigurnost ljudi koji prodaju seks, dok mi smanjujemo učestalost trgovine koja zahtijeva od ljudi da svoja tijela koriste kao robu.
Već godinu dana je prekršaj plaćati za seks s nekim tko je podvrgnut prisili. Ipak, samo 43 osobe su procesuirane. Sadašnja vlada nije podržala zakon i policija tvrdi da ga je komplicirano procesuirati, pa je vrijeme da usvojimo jednostavan švedski pristup zabrane kupnje seksualnih usluga. Istraživanja pokazuju da kupce najviše odvraća rizik od sudskog postupka i da imaju izbor za razliku od stanovnika pogođenih uličnom prostitucijom ili iskorištavanih žena.
Engleski kolektiv prostitutki, Kampanja za ukidanje zakona o prostituciji, ekonomske alternative i veće plaće
Budući da kriminalizacija seksualne radnice još više tjera u ilegalu ugrožavajući sigurnost, prostitucija mora biti dekriminalizirana, odnosno uklonjena iz kaznenog zakona. Novozelandski Zakon o reformi prostitucije bio je dobra osnova za ozbiljne promjene. Omogućuje ljudima zajednički zajednički rad i pravi razliku između nasilja i seksa uz pristanak. Ono što je ključno, pokazalo se da poboljšava radne uvjete seksualnih radnica i olakšava onima koji žele izaći, da to i učine.
Također zahtijevamo:
• održive ekonomske alternative prostituciji, financijsko priznanje za majke i druge njegovatelje. Majke su najslabije plaćene radnice – nije slučajno da su 70% prostitutki majke;
• ponovno uspostavljanje beneficija, uključujući one mlađe od 18 godina, što je jedina najvažnija mjera za sprječavanje da mladi ljudi budu prisiljeni na prostituciju zbog siromaštva;
• policija i sudovi trebaju dati prednost sigurnosti energičnim istraživanjem i kaznenim progonom silovanja, seksualnog napada, obiteljskog i drugog nasilja, umjesto da ciljaju seksualne radnice koje rade sporazumno i kolektivno;
• zakoni protiv trgovine ljudima usmjereni su na zlostavljanje i nasilje i ne smiju se koristiti kao izgovor za deportaciju imigranata seksualnih radnica; UN-ova definicija trgovine ljudima koja uključuje silu i prisilu.
Kako pišemo, Sheila Farmer, teško bolesna žena 5. rujna čeka suđenje za držanje bordela jer je radi sigurnosti radila samostalno s drugima. Takva kaznena gonjenja odvraćaju seksualne radnice od prijavljivanja nasilnih napada iz straha od kriminalizacije, stoga nikada ne mogu biti u javnom interesu.
Heather Harvey, voditeljica istraživanja i razvoja, Eaves
Žene u prostituciji ozbiljno su diskriminirane. Svi bismo se trebali zalagati za dekriminalizaciju prodaje seksa, u što god drugo vjerovali.
Oni koji se zalažu za legalizaciju ili dekriminalizaciju seksualne industrije zapravo se, bili oni toga svjesni ili ne, zalažu za legitimitet svodnika i izrabljivača.
Oni koji postavljaju bordele u legaliziranim ili dekriminaliziranim režimima ne trebaju licencu, već samo građevinsku dozvolu. Nakon otvaranja za poslovanje, prostore ne provjeravaju službenici za zdravlje i sigurnost niti službenici za provođenje zakona. Pod legalizacijom, broj ilegalnih, kao i licenciranih bordela, cvjeta, a postoje uvjerljivi dokazi da se veze između seks industrije i organiziranog kriminala nastavljaju. Raste trgovina ljudima u one zemlje u kojima su bordeli prihvaćeni dio uslužnih djelatnosti, kao i ulična prostitucija.
Dokazi koji dolaze iz Australije o neuspjesima legalizacije uglavnom su osuđujući. Nizozemci su se godinama rado hvalili kako je legalizacija bordela i postavljanje uličnih zona tolerancije rješenje za bezbroj problema povezanih sa seks industrijom. Policija je shvatila da legalizacija samo privlači više makroa i predatora u zemlju, ali ne nudi zaštitu ženama. Mnoge bordele s izlozima policija zatvara, kao i ulične zone. Legalizacija podvođenja i posjedovanja bordela ne funkcionira, ni za žene, ni za širu zajednicu. Radi za izrabljivače.
Profesor Gregor Gall, autor knjige iz 2006 Organiziranje sindikata seksualnih radnica. Međunarodna studija
U dobru ili zlu, ovisno o tome na kojoj se strani rasprave o seksualnom radu ljudi zalažu, prostitucija (i seksualni rad općenito) tu će ostati u doglednoj budućnosti. Prostitucija je sada dio globalne ekonomske aktivnosti vrijedne više milijardi dolara.
U svjetlu ovoga i nemogućnosti snaga za ukidanje seksualnog rada da ostvare svoj cilj u skorije vrijeme, vjerujem da su građani dužni razumjeti da sindikalno organizovanje seksualnih radnica predstavlja ključno sredstvo reguliranja i kontrole poslovnih subjekata u seks industriji.
Sindikalno udruživanje, koje vodi do kolektivnog pregovaranja, može pomoći ne samo u osiguravanju minimalnih standarda radnih uvjeta, već i omogućiti seksualnim radnicima kolektivni glas i postati značajan igrač u industriji u kojoj rade.
Jasno je da sindikalno organiziranje nije jedini odgovor jer nije prikladno baviti se prisilnim ili ropskim radom. Državna regulacija, pod utjecajem i po nalogu seksualnih radnica, stoga je također vitalna.
Ljevica mora slušati organizirani glas seksualnih radnica – kroz njihov GMB sindikat – ako vjeruje da je emancipacija radnica čin koji najbolje provode same radnice.
Postoje mnoge prepreke za ostvarivanje sindikalne organizacije, ali kolektivno djelovanje seksualnih radnica u industrijskoj i političkoj sferi jedan je od najučinkovitijih načina za smanjenje razine izrabljivanja i ugnjetavanja u ovoj industriji.
Anna van Heeswijk, voditeljica kampanja, OBJECT, organizacija za ljudska prava posvećena osporavanju "kulture seksualnih objekata"
Prostitucija nije posao kao svaki drugi. Žena koja se bavi prostitucijom vjerojatnije je da će biti fizički i/ili ozbiljno seksualno napadnuta od strane makroa i kladioničara, a 68% žena koje se bave prostitucijom doživljavaju posttraumatski stresni poremećaj u istom rasponu kao i žrtve mučenja.
Stoga je od ključne važnosti da oni koji su iskorištavani u prostituciji ne budu kriminalizirani zbog iskorištavanja s kojim su suočeni te da su dostupne usluge za podršku onima koji žele napustiti industriju kako bi to mogli učiniti sigurno i trajno.
Nadalje, kako bismo osigurali da buduće generacije više ne budu uvučene ili prisiljene na prostituciju, moramo se pozabaviti problemom na njenom putu – potražnjom. Boriti se s potražnjom znači izvući kupce iz sjene tako što će plaćanje za seks postati zločin.
Ovaj pristup funkcionira. Deset godina nakon provedbe, Švedska je jedina zemlja u Europi u kojoj su se prostitucija i trgovina ljudima u svrhu seksa smanjili, a ne povećali, a rezultati su jednako pozitivni u Norveškoj i na Islandu gdje je zakon uveden nedavno.
U Ujedinjenom Kraljevstvu nedavna pobjeda znači da je sada zločin plaćati za seks nekome tko je bio podvodnik ili trgovan ljudima, a neznanje nije obrana. Ovaj zakon se mora provoditi i objaviti.
Nikada nije bilo važnije vrijeme da se udružimo kako bismo pozvali na kraj izrabljivačke industrije prostitucije i na kraj kupnje i prodaje ženskih tijela kao robe za seksualnu upotrebu. Tek tada ćemo imati istinsku priliku za jednakost za sve.
*Ian Sinclair je slobodni pisac sa sjedištem u Londonu, UK. [e-pošta zaštićena]i http://twitter.com/#!/IanJSinclair
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije