Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao glavni grad Izraela ne predstavlja samo 'poljubac smrti' dvodržavnom rješenju, već i snažan udarac u lice 57 muslimanskih zemalja, a kamoli rasplamsavanje vatre u ovoj lako zapaljivoj regiji , pružajući više lažnih argumenata kriminalnim terorističkim skupinama da eskaliraju svoje brutalne napade, uz poduzimanje koraka dalje u novom sukobu Washingtona s Iranom i 'restrukturiranju' Bliskog istoka.
Ovo su glavni zaključci do kojih su došli analitičari za Bliski istok i stručnjaci za međunarodnu politiku čim je Trump 6. prosinca 2017. objavio svoju odluku o preseljenju veleposlanstva SAD-a iz Tel Aviva u Jeruzalem, priznajući tako ovaj Sveti grad kao glavni grad Izraela, u kojem se nalaze bitna svetišta judaizma, kršćanstva i islama.
'Stari grad' Jeruzalema Palestinci su postojano smatrali glavnim gradom svoje buduće države, ukoliko svi međunarodni sporazumi – uključujući Opću skupštinu Ujedinjenih naroda – provedu njihovu predanost rješenju dvije države, jedne izraelske i jedne palestinske.
Izraelci su osvojili arapski istočni Jeruzalem od Jordana u bliskoistočnom ratu 1967. i od tada ga postupno anektiraju protiv svih međunarodnih prosvjeda i nepriznavanja. U 'Starom gradu' u Jeruzalemu nalazi se džamija Al Aqsa, treće najsvetije mjesto u islamu nakon Meke i Medine.
Palestinski čelnici već su upozorili da bi Trumpov potez mogao imati opasne posljedice, pozivajući na masovnu narodnu mobilizaciju za koju se strahuje da će dovesti do novog krvoprolića na okupiranoj Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze kojim vlada Hamas.
"Ovo je puno više od poljupca smrti dugogodišnjeg međunarodnog konsenzusa o uspostavi dvije države kao jedinog izvedivog rješenja", rekao je bivši egipatski visoki vojni dužnosnik za IPS pod uvjetom anonimnosti.
“[Trumpova] odluka će dodati još opasnijeg goriva trenutnom ponovno raspaljenom plamenu oko spora oko hegemonije između šijita predvođenih Iranom i sunita predvođenih Saudijskom Arabijom i drugim zaljevskim državama, čiju je vatru predsjednik Trump sada pridonio snažno raspuhati.”
Prema umirovljenom visokom vojnom dužnosniku koji je sudjelovao u tajnim regionalnim pregovorima oko bliskoistočnog sukoba, “SAD je vidljivo pokazao svoju strategiju potpore sunitskim državama u Arapskom zaljevu... Pogledajte samo novi ugovor o prodaji oružja predsjednika Trumpa – vrijedan 100 milijardi dolara — sa saudijskim režimom i njegovu prešutnu potporu — pa čak i fizičku upletenost — u genocidni rat protiv Jemena koji je u tijeku.”
Zaljevske sunitske arapske zemlje dom su visokog postotka šijita kojima su sustavno vladali sunitski režimi. U nekim od njih, poput Bahreina, procjenjuje se da šijiti predstavljaju do 60 posto ukupnog stanovništva, unatoč tome što se smatraju manjinama.
Nafta, to "crno zlato"
Egipatski analitičar ne bi isključio novi oružani sukob između zaljevskih arapskih sunitskih država i šiitskog Irana. Takav oružani sukob razbio bi ionako krhku stabilnost u regiji, što bi dovelo do snažnog rasta cijena nafte.
“Ovo bi na kraju jasno donijelo korist američkom sektoru fosilne energije, oslabilo bi europska gospodarstva ovisna o nafti, a kamoli zadalo jak udarac Kini koja također ovisi o inozemnoj nafti.”
Mržnja, terorizam
Još jedna neposredna, opasna posljedica odluke predsjednika Trumpa je strahoviti novi val terorističkih napada protiv SAD-a, Izraela i zapadnih interesa diljem svijeta.
Zapravo, palestinski radikalni pokret Hamas, koji vlada Gazom, već je pozvao Arape i muslimane diljem svijeta da "potkopaju interese SAD-a u regiji" i da se "klone Izraela".
Na ovo je libanonski muslimanski šijitski klerik A. Khalil za IPS izrazio svoj “duboki strah da će [Trumpova] odluka pomoći kriminalnim terorističkim skupinama, koje lažno djeluju u ime islama, da iskoriste bijesni bijes laika protiv SAD-a. predvodio agresiju protiv muslimana u Afganistanu, Iraku, Libiji, Jemenu… kako bi počinio sve brutalnije, nehumanije napade.”
To će tragično i opasno pokrenuti novi val mržnje i islamofobije koji će samo dodatno potpiriti gnjev naroda, au korist terorističkih skupina, dodao je svećenik.
Sa svoje strane, Ahmed El-Tayeb, veliki imam egipatskog Al-Azhara – koji se smatra najvišom svjetskom institucijom sunitskog islamskog učenja – objavio je 5. prosinca 2017. da Al-Azhar odbacuje Trumpovu odluku da prizna Jeruzalem kao glavni grad Izraela .
“Odluka predsjednika SAD-a uskraćuje prava Palestincima i Arapima na njihov sveti grad; ignorira osjećaje jedne i pol milijarde muslimana, kao i milijuna arapskih kršćana koji imaju veze s jeruzalemskim crkvama i samostanima”, rekao je u izjavi objavljenoj nakon Trumpove objave.
Egipatska Koptska pravoslavna crkva i Al-Azhar objavili su priopćenja upozoravajući na "ozbiljne potencijalne posljedice" Trumpova plana da prizna Jeruzalem kao glavni grad Izraela i da tamo premjesti američko veleposlanstvo.
“Politički korektne” riječi
U međuvremenu, političari su reagirali na odluku predsjednika Trumpa da prizna Jeruzalem kao službeni glavni grad Izraela. Evo nekoliko primjera:
Mahmoud Abbas, predsjednik Palestinske samouprave, upozorio je na njegove "opasne posljedice", dok je Ismail Haniyeh, šef Hamasa, govorio o "paljenju iskri bijesa".
Predsjednik Egipta Abdel Fattah al-Sisi istaknuo je čvrst stav svoje zemlje o očuvanju pravnog statusa Jeruzalema u okviru međunarodnih referenci i relevantnih rezolucija UN-a, istaknuvši potrebu da se osigura da se situacija u regiji ne komplicira mjerama koje potkopavaju šanse mira na Bliskom istoku.
Saudijska Arabija izrazila je "ozbiljnu i duboku zabrinutost", dok je jordanski kralj Abdullah II upozorio na "opasne posljedice".
Haider al-Abadi, irački premijer izrazio je "krajnju zabrinutost", a Ahmed Aboul-Gheit, glavni tajnik Arapske lige, koja okuplja sve 22 arapske zemlje, okarakterizirao je Trumpovu odluku kao "opasnu mjeru".
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da je Jeruzalem "crvena linija za muslimane", zaprijetivši prekidom odnosa s Izraelom.
I Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a, usprotivio se Trumpovoj “jednostranoj akciji”, dok je Frederica Mogherini, predstavnica Europske unije za vanjsku politiku pozvala na rješavanje statusa Jeruzalema pregovorima.
Hoće li riječi i “politički korektne” izjave preokrenuti ovu novu situaciju? Najvjerojatnije neće, barem ako je suditi po onome što se dogodilo u posljednjih 98 godina, tj. otkako je tadašnje Britansko Carstvo objavilo svoju Balfourovu deklaraciju iz 1919. kojom je Izrael dobio nacionalni dom u Palestini.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije