Prije nekoliko mjeseci, gospodin Franz Müntefering, predsjednik Socijaldemokratske stranke (SPD), dominantne stranke u njemačkoj vladajućoj koaliciji, opisao je fondove privatnog kapitala i hedge fondove kao 'rojeve skakavaca koji padaju na tvrtke, ogoli ih prije nego što krene dalje.” Rekao je njemačkim novinama da “neki financijski investitori ne razmišljaju o ljudima čije poslove uništavaju.” Kasnije je njemački tisak objavio interni memorandum SPD-a s popisom desetak “skakavci†(uključujući Goldman Sachs i Kohlberg Kravis Roberts & Co.) čije su kratkoročne strategije maksimiziranja profita dobile značajne javne kritike.
Nekoliko komentatora odbacilo je primjedbe g. Münteferinga kao dio kampanje podizanja razularenosti od strane SPD-a za pobjedu na ključnim regionalnim izborima u svom uporištu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (najmnogoljudnijoj njemačkoj državi) 22. svibnja 2005. Kakva god bila uska politička razmatranja koja stoje iza primjedbi gospodina Münteferinga, pitanja koja je on pokrenuo od velike su važnosti i stoga ih ne treba zanemariti.
Snažan poraz SPD-a na ovim izborima po prvi put u proteklih 39 godina bio je odraz rastućeg nezadovoljstva javnosti protiv promjene paradigme prema čistoj tržišnoj ekonomiji u anglosaksonskom stilu. Prije samo godinu dana, Schroderova vlada dopustila je hedge fondovima da djeluju unutar zemlje kao dio šireg programa financijske liberalizacije pokrenutog u kasnim 1990-ima. Schroderova vlada našla se na meti oštrih javnih kritika zbog svoje politike slabljenja njemačkog dobro uspostavljenog modela socijalno-tržišnog gospodarstva koji se suočava s globalnim konkurentskim pritiscima koji dolaze iz Azije, kao i iz novih država članica EU iz srednje i istočne Europe. Pokrenuti 2003., toliko hvaljeni paketi ekonomskih reformi kao što su Agenda 2010 i Hartz IV nisu uspjeli postići željene rezultate. Izgledi za stvaranje radnih mjesta i gospodarski rast su sumorni. Već postoji pritisak na smanjenje plaća. Stope nezaposlenosti rastu, dok se ove godine očekuje gospodarski rast od samo 0.7 posto, najniži u Europi. Budući da se zemlja kreće prema tržišnom gospodarstvu u anglosaksonskom stilu, veća nezaposlenost i niži gospodarski rast vjerojatno će trajati iu godinama koje dolaze.
Dan “Skakavacaâ€
Tehnički govoreći, fondovi privatnog kapitala i hedge fondovi dva su različita financijska instrumenta, no tijekom godina njihove su različite karakteristike postale zamagljene brzom financijskom liberalizacijom i procesima globalizacije. Danas često rade partnerski, posebice u restrukturiranju poduzeća. Pod pritiskom konkurencije, većina njemačkih tvrtki fokusira se na svoju osnovnu djelatnost, a ne na širenje poslovanja. Posljednjih godina zabilježen je nagli pad korporativnih ulaganja. Takav scenarij pruža velike mogućnosti dioničkim fondovima za restrukturiranje njemačkih tvrtki. Procjenjuje se da su fondovi privatnog kapitala kupili više od 5000 njemačkih tvrtki od kasnih 1990-ih. Tražeći godišnji povrat iznad 20 posto, ulaganja privatnih kapitalnih tvrtki obično su kratkoročna, u rasponu od jedne do tri godine. Nakon preuzimanja poduzeća, dionička društva u kratkom roku smanjuju troškove otpuštanjem radnika i restrukturiranjem duga. Zatim se restrukturirana tvrtka prodaje novim kupcima ili drugim dioničkim fondovima.
S druge strane, hedge fondovi ne samo da imaju više kapitala pod kontrolom (oko 8000 hedge fondova upravlja imovinom većom od 1 trilijuna američkih dolara na globalnoj razini), već također zarađuju velik dio svoje dobiti od špekulacija i arbitražnih aktivnosti. Od 2003. godine globalna industrija hedge fondova doživjela je brzu transformaciju. Za razliku od prošlosti, hedge fondovi više nisu isključiva domena milijardera i iznimno bogatih pojedinaca. S obzirom na niske prinose na tržištima dionica i obveznica, drugi su ulagači pohrlili u hedge fondove budući da neki obećavaju povrate do 40 posto. Čak su i dugoročni investitori poput mirovinskih fondova i osiguravajućih društava sa sjedištem u SAD-u i Europi također počeli ulagati značajan kapital u hedge fondove.
Problem sa hedge fondovima je potencijalni rizik koji predstavljaju za cijeli financijski sustav, zbog njihovog spekulativnog ponašanja u trgovanju i viših razina financijske poluge. Industrija hedge fondova nastavlja posuđivati velike količine kapitala od banaka i financijskih institucija kako bi povećala povrate. To je unatoč spektakularnom kolapsu hedge fonda sa sjedištem u SAD-u, Long-Term Capital Management (LTCM), 1998. godine, koji je konačno spašen pod nadzorom Federalnih rezervi New Yorka. Čini se da industrija hedge fondova i regulatorna tijela nisu naučili lekcije iz epizode LTCM-a. Budući da su glavne ugovorne strane za hedge fondove na nekoliko tržišta često iste investicijske banke i financijske institucije, svaki veliki gubitak koji pretrpi hedge fond mogao bi proizvesti domino efekt i tako ugroziti solventnost investicijskih banaka i financijskih institucija.
U Njemačkoj se uloga hedge fondova pomnije promatrala kada je hedge fond sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu The Children's Investment Fund (TCI) donio promjenu uprave u Deutsche Borse, njemačkoj tvrtki koja upravlja burzom u Frankfurtu. Posjedujući samo 8 posto udjela Deutsche Borse, TCI nije samo bio ključan u svrgavanju svog glavnog izvršnog direktora, g. Warnera G. Seiferta, već je, što je još važnije, bio uspješan u blokiranju Borseine ponude da kupi London Burza.
Globalizacija kontrole štetočina?
U posljednje je vrijeme fenomenalan uspon industrije hedge fondova naišao na značajne kritike u mnogim drugim dijelovima svijeta. Nedavno je John Sunderland, predsjednik Konfederacije britanske industrije, napao hedge fondove zbog njihovih kratkoročnih strategija ulaganja i nedostatka transparentnosti i odgovornosti. Po prvi put, financijsko regulatorno tijelo Ujedinjenog Kraljevstva, Financial Services Authority (FSA), zauzelo je čvrst stav prema industriji hedge fondova. Ovo je značajan napredak s obzirom na činjenicu da se većina europskih hedge fondova nalazi u Ujedinjenom Kraljevstvu i da oni čine najmanje 30 posto trgovanja na Londonskoj burzi, koja je najveće tržište dionica u Europi. U svom najnovijem dokumentu za raspravu, FSA je upozorio da "neki hedge fondovi testiraju granice prihvatljive prakse u vezi s povlaštenim trgovanjem i tržišnom manipulacijom." FSA je također najavio uspostavu namjenske nove jedinice koja bi pratila i nadzirala trgovačko ponašanje industrije hedge fondova.
I u Aziji je rasprava o reguliranju dioničkih fondova i hedge fondova ponovno dobila zamah. Uzmimo slučaj Južne Koreje gdje su privatni kapitalni ulagači zaradili milijarde dolara preuzimajući bolesne banke u razdoblju nakon krize i kasnije ih vraćajući na financijska tržišta. Mnoge od takvih transakcija izvršili su takvi fondovi bez plaćanja ikakvih poreza. To je dovelo do velikog negodovanja javnosti u Koreji, a regulatorna tijela su obećala mjere protiv takvih manipulativnih aktivnosti. U Indiji su hedge fondovi uspješno iskoristili rupu u zakonu na tržištima derivata i gotovine kako bi požnjeli ogromne profite, a regulatorna tijela smišljaju posebne mjere za suzbijanje njihovih aktivnosti.
Čak iu SAD-u, Komisija za vrijednosne papire i burzu ispituje nove mjere za povećanje nadzora nad hedge fondovima.
Sva ova nedavna događanja potiču novo razmišljanje među kreatorima politike, regulatornim tijelima i političkim vođama kako bi osmislili političke mjere za rješavanje potencijalne prijetnje koju hedge fondovi predstavljaju financijskom sustavu, kao i realnom gospodarstvu. Financijska tržišta na kojima ti fondovi djeluju nisu savršena zbog asimetričnih informacija, ponašanja stada i moralnog hazarda. Stoga je potreba vremena više (ne manje) regulacije i nadzora. Za početak, od tih bi fondova trebalo zahtijevati da javno objave svoje velike investicijske pozicije. Regulatorna tijela trebala bi pojačati nadzor nad hedge fondovima kako bi osigurala da ne predstavljaju ozbiljan rizik za cijeli financijski sustav.
Budući da ovi fondovi djeluju na globalnoj razini, bitno je da nacionalna regulatorna tijela surađuju i koordiniraju svoje političke mjere. Zapravo, izvrsna prilika za koordinaciju međunarodnih napora za reguliranje industrije hedge fondova propuštena je na upravo završenom summitu G-8 u Glen Eaglesu u Škotskoj. Koncentriranjem na hedge fondove, rasprava o ponovnoj izgradnji međunarodne financijske arhitekture mogla bi se vratiti na dnevni red globalnih procesa donošenja politika.
-Kraj-
Kavaljit Singh je povezan s Projektom azijsko-europskog dijaloga (www.ased.org).
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije