U Latinskoj Americi raste pokret koji traži slobodu političkog zatvorenika Juliana Assangea, australskog novinara kojeg Sjedinjene Države progone zbog njegova rada na razotkrivanju njihovih ratnih zločina.
Većina glavnih ljevičarskih vođa u Latinskoj Americi pozvala je na oslobađanje Assangea iz britanskog zatvora s najvećom sigurnošću u kojem je držan od 2019. i podvrgnut mučenju.
Trenutačni i bivši latinoamerički predsjednici koji su izrazili potporu opkoljenom novinaru su Brazilac Lula da Silva, Meksiko Andrés Manuel López Obrador, Argentina Cristina Fernández de Kirchner, Kolumbija Gustavo Petro, Venezuela Nicolás Maduro, Nikaragva Daniel Ortega, Bolivijac Evo Morales i Manuel Zelaya iz Hondurasa.
To je bio socijalistički bivši predsjednik Ekvadora Rafael Correa, koji je Assangeu uopće dao azil.
Assange, osnivač novinarske publikacije zviždača WikiLeaks, bio je zarobljen u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu u Engleskoj sedam godina, počevši od 2012., što su stručnjaci Ujedinjenih naroda utvrdili kao protuzakonito oblik samovoljnog pritvora od strane vlada Ujedinjenog Kraljevstva i Švedske.
Godine 2019. britanske su vlasti upale u veleposlanstvo Ekvadora i uhitile Assangea. Pravosudni sustav Ujedinjenog Kraljevstva naknadno je odobrio Washingtonov zahtjev za izručenje, a novinaru WikiLeaksa prijeti do 175 godina zatvora.
Korištenje električnih romobila ističe Posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za mučenje, Nils Melzer, posjetio je Assangea u londonskom brutalnom zatvoru Belmarsh i izvijestio da on pati od “svih simptoma tipičnih za produljenu izloženost psihičkoj torturi”.
“Dok američka vlada goni g. Assangea zbog objavljivanja informacija o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava, uključujući mučenja i ubojstva, dužnosnici odgovorni za te zločine i dalje uživaju nekažnjivost”, istaknuo je UN-ov stručnjak.
CIA, koja je organizirala udare protiv mnogih ljevičarskih vlada u Latinskoj Americi, čak je i uspjela planira otmicu i ubojstvo Assangea. Zloglasna američka špijunska agencija sada je tužili novinari koji su bili žrtve njegovih ilegalnih špijunskih operacija.
Rafael Correa i Andrés Arauz iz Ekvadora
Bivši predsjednik Ekvadora Correa uvijek je bio jedan od Assangeovih najglasnijih pristaša.
Correin nasljednik, Andrés Arauz, također je pohvalio Assangea. Ljevičarski ekonomist i bivši upravitelj središnje banke koji je bio ministar pod Correom, Arauz bio je blizu pobjede na izborima u Ekvadoru 2021.
“Pravo, a također i ekvadorsko novinarstvo je novinarstvo Juliana Assangea”, s ponosom je tvitao Arauz, misleći na činjenicu da je izdavač WikiLeaksa dobio ekvadorsko državljanstvo.
Brazilac Lula da Silva
Izabrani brazilski ljevičarski predsjednik Lula da Silva sastao se s Assangeovim kolegama iz WikiLeaksa 28. studenog 2022.
Lula je rekao da je "poslao moju solidarnost" i izrazio nadu da će "Assange biti oslobođen svog nepravednog zatvaranja".
Lula je upravljao najvećom državom Latinske Amerike od 2003. do 2010., a vratit će se na vlast 1. siječnja 2023. nakon pobjede na izborima 30. listopada i poraza od sadašnjeg čelnika krajnje desnice Jaira Bolsonara.
Kolumbijac Gustavo Petro
Tjedan dana prije nego što su razgovarali s Lulom u Brazilu, urednici WikiLeaks je otputovao u Kolumbiju kako bi se sastao s njezinim novim predsjednikom Gustavom Petrom.
Petro, prvi ljevičarski vođa Kolumbije, rekao je da "podržava svjetsku borbu za slobodu novinara Juliana Assangea".
“Zamolit ću predsjednika Bidena s drugim predsjednicima Latinske Amerike da ne optuže novinara samo zato što govori istinu”, dodao je.
Daniel Ortega iz Nikaragve
Socijalistički predsjednik Nikaragve Daniel Ortega rekao je 2021. da je “Assange zaslužio priznanje naroda i za to je osvojio nagradu za mir naroda svijeta.” (Dodao je, “Ne Nobelovu nagradu, koja se daje onima koji uništavaju, napadaju, ubijaju, bombardiraju.”)
Ortega je primijetio da je Assangeov navodni "zločin" bio "to što je osudio kršenja ljudskih prava, zločine koje su počinili sjevernoamerički čelnici u ubojstvima, u bombaškim napadima".
Revolucionarni sandinistički vođa osudio je licemjerje i autoritarnost zapadnih vlada, ističući njihove korijene u rasizmu, monarhizmu i fašizmu.
Nicolás Maduro iz Venezuele
Izabrani predsjednik Venezuele Nicolás Maduro jedan je od najotvorenijih svjetskih vođa u obrani Assangea.
Kada je novinar lišen slobode 2019. Maduro oštro "osudio užasnu odluku" kao “sramotno vrijeđanje međunarodnog prava i njegovih ljudskih prava”.
Venezuelanska vlada naglasila je da je Assange žrtva "političkog progona" od strane američke vlade, a njegov "zločin je otkrio svijetu najmračnije i najzločinačkije lice 'ratova za promjenu režima' koje američko carstvo provodi, i posebno masovna ubojstva civila i sramotno kršenje ljudskih prava u Iraku.”
"Australsko-ekvadorski novinar ne bi trebao biti isporučen u SAD, gdje je njegov život u opasnosti zbog namještenog sudskog procesa", i "gdje postoji jasna namjera da se okonča njegov život", dodao je Maduro.
“Iz poštivanja prava na azil, iz poštivanja međunarodnog prava, Julian Assange mora biti odmah oslobođen, njegov život i njegov integritet moraju biti zaštićeni i poštivani”, istaknuo je venezuelanski predsjednik.
Meksikanac Andrés Manuel López Obrador
Meksički ljevičarski predsjednik Andrés Manuel López Obrador (AMLO) je hvalio Assangea kao "najboljeg novinara našeg vremena, na svijetu".
Kritizirajući licemjerje američke vlade, AMLO je pozvao na oslobađanje australskog “zatvorenika savjesti” i upitao: “Hoćemo li odnijeti Kip slobode iz New Yorka? Hoćemo li nastaviti govoriti o demokraciji? Hoćemo li nastaviti govoriti o zaštiti ljudskih prava, o slobodi izražavanja?”
Na tiskovnoj konferenciji meksički je čelnik čak pustio isječak videa “Collateral Murder” koji je objavio WikiLeaks, a koji prikazuje američku vojsku kako ubija novinare u Iraku.
Argentinka Cristina Fernández de Kirchner
Argentinka Cristina Fernández de Kirchner, koja je bila predsjednica od 2007. do 2015., a trenutno je potpredsjednica, više je puta izrazila potporu Julianu Assangeu.
Kirchner se 5. prosinca 2022. sastala s istim urednicima WikiLeaksa, Hrafnssonom i Farrellom, u sklopu njihove turneje po Latinskoj Americi.
Godine 2019. Kirchner je tvitala: “U naopakom svijetu lažne vijesti slobodno kruže, a oni koji otkrivaju istinu progone se i zatvaraju.” Istaknula je važnost "prava građana na informaciju", te označila Assangea, zahvalivši mu na njegovom novinarskom radu.
Zatim je u lipnju 2022., dok je bila potpredsjednica Argentine, Kirchner napisala: “Odluka da se omogući izručenje Juliana Assangea ne samo da dovodi u opasnost njegov život, već označava i alarmantan presedan za sve svjetske novinare koji istražuju i traže istina: novinarsko discipliniranje za sve.”
Bolivijski Evo Morales
Bivši socijalistički predsjednik Bolivije Evo Morales upozorio je u lipnju 2022. da je “odluka Ujedinjenog Kraljevstva da prihvati zahtjev Sjedinjenih Država za izručenje Juliana Assangea težak napad na novinarstvo, demokraciju i potragu za istinom”.
Morales je dodao da je Assange "razotkrio nekažnjene zločine carstva, to je njegov jedini 'zločin'". Bivši bolivijski čelnik ponovno je izrazio "svu našu solidarnost s njim i njegovom obitelji."
Manuel Zelaya iz Hondurasa
Bivši predsjednik Hondurasa Manuel Zelaya bio je vrlo otvoreni branitelj Juliana Assangea.
Zelaya je 2009. godine svrgnut s vlasti desničarskim vojnim udarom uz podršku SAD-a. Danas službeno radi kao savjetnik sadašnjeg predsjednika Hondurasa Xiomare Castra, koja je njegova supruga.
Zelaya je stvorio organizaciju pod nazivom Antiimperijalistička narodna internacionala u obrani čovječanstva i prirode (Internacional Antiimperialista de los Pueblos en Defensa de la Humanidad y la Naturaleza), koja je pokrenula kampanja za oslobađanje Assangea.
“Svijet zahtijeva trenutna sloboda Juliana Assangea“, izjavio je Zelaya. Njegovu kampanju javno su podržali paragvajski ljevičarski bivši predsjednik Fernando Lugo, bivši ekvadorski ministar vanjskih poslova i ministar obrane Ricardo Patiño, kolumbijski zastupnik Piedad Córdoba, zastupnica Nidia Díaz iz Salvadorske ljevičarske stranke FMLN i istaknuti socijalistički argentinski intelektualac Atilio Borón.
U rujnu, Zelaya je poslao pismo britanskoj premijerki Liz Truss, tražeći poništenje odluke o izručenju i oslobađanje Assangea.
Godine 2020. Zelaya je inzistirao: “Assange, za informiranje čovječanstva o skrivenim užasima moći, treba dodijeliti nagradu".
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije