Načelnik Združenog stožera general Martin Dempsey rekao je izraelskim čelnicima 20. siječnja da Sjedinjene Države neće sudjelovati u ratu protiv Irana koji je započeo Izrael bez prethodnog pristanka Washingtona, prema izjavama dobro pozicioniranih viših vojnih časnika.
Dempseyevo upozorenje, preneseno i premijeru Benjaminu Netanyahuu i izraelskom ministru obrane Ehudu Baraku, predstavlja dosad najsnažniji potez predsjednika Baracka Obame da odvrati izraelski napad i osigura da Sjedinjene Države ne budu zahvaćene regionalnim sukobom s Iranom.
Ali izraelska vlada i dalje prkosi zadržavanju svoje slobode djelovanja kako bi zaratila s Iranom i računa na utjecaj desničarskih ekstremističkih stajališta u američkoj politici kako bi izvršila pritisak na Obamu da se povinuje mogućem izraelskom napadu tijekom izborne kampanje ove jeseni.
Čini se da Obama i dalje oklijeva javno i eksplicitno raskinuti s Izraelom zbog njegove prijetnje vojnom agresijom na Iran, čak i u nedostatku dokaza da je Iran odlučio izgraditi nuklearno oružje.
Dempseyjevo putovanje bilo je vrlo neobično, jer nije bilo niti konferencije za tisak predsjednika niti bilo kakve javne izjave bilo koje strane o sadržaju njegovih sastanaka s izraelskim čelnicima. Što je još značajnije, nikakva informacija o tome što je rekao Izraelcima nije se pojavila ni u američkim ni u izraelskim medijima, što ukazuje da su obje strane ono što je Dempsey rekao smatrale iznimno osjetljivim.
Međutim, sadržaj Dempseyeva upozorenja Izraelcima postao je poznat aktivnim i umirovljenim višim časnicima s vezama s JCS-om, prema vojnom izvoru koji je to dobio od tih časnika.
Glasnogovornik Združenog stožera, zapovjednik Patrick McNally, nije dao nikakav komentar u srijedu kada ga je IPS upitao o gornjem prikazu Dempseyeva upozorenja Izraelcima.
Poruka koju je prenio Dempsey bila je prva eksplicitna izjava Netanyahuovoj vladi da Sjedinjene Države neće braniti Izrael ako unilateralno napadne Iran. Ali ministar obrane Leon Panetta dao je jasan nagovještaj u intervjuu za "Face the Nation" 8. siječnja da Obamina administracija neće pomoći u obrani Izraela u ratu protiv Irana koji je Izrael pokrenuo.
Upitan kako bi Sjedinjene Države reagirale da Izrael krene u jednostrani napad na Iran, Panetta je prvo naglasio potrebu za koordiniranom politikom prema Iranu s Izraelom. Ali kada je voditelj Bob Schieffer ponovio pitanje, Panetta je rekao: "Ako su Izraelci donijeli tu odluku, morali bismo biti spremni zaštititi naše snage u toj situaciji. I to je ono što bi nas zabrinulo."
Ministar obrane Barak nastojao je ublažiti medijska nagađanja prije Dempseyjeva dolaska da predsjedavajući dolazi izvršiti pritisak na Izrael zbog njegove prijetnje napadom na Iran, ali je zatim ponovio stav Netanyahua i Baraka da se ne mogu odreći svoje odgovornosti za sigurnost Izrael "za bilo koga, uključujući naše američke prijatelje".
Od Dempseyevog posjeta nije bilo dokaza o bilo kakvim promjenama u inzistiranju Netanyahuove vlade da zadrži svoju slobodu djelovanja u napadu na Iran.
Dempseyjevi sastanci s Netanyahuom i Barakom također nisu uspjeli riješiti pitanje zajedničke američko-izraelske vojne vježbe usmjerene na raketni napad, "Austere Challenge '12", koja je bila zakazana za travanj 2012., ali je naglo odgođena nekoliko dana prije njegova dolazak u Izrael.
Više od dva tjedna nakon Dempseyeva sastanka s Barakom, glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je za IPS: "Sve što mogu reći je da će se vježba održati kasnije ove godine." To je pokazalo da nije bilo veće promjene u statusu američko-izraelskih rasprava o tom pitanju otkako je odgoda vježbe procurila 15. siječnja.
Odgoda je bila predmet proturječnih i neuvjerljivih objašnjenja s izraelske strane, što sugerira rasulo u Netanyahuovoj vladi oko toga kako riješiti to pitanje.
Da bi zabuna bila veća, izjave Izraela i SAD-a ostavile su nejasno je li odluka bila jednostrana ili zajednička, kao ni razloge za odluku.
Panetta je na tiskovnoj konferenciji 18. siječnja ustvrdio da ga je Barak osobno zamolio da odgodi vježbu.
Sada je jasno da su obje strane imale interes odgoditi vježbu i vrlo vjerojatno pustiti da istekne nedonošenjem odluke o njoj.
Čini se da Izraelci imaju dva različita razloga za odgodu vježbe, koji odražavaju razlike između interesa Netanyahua i njegova ministra obrane.
Netanyahuov primarni interes u vezi s vježbom očito je bio dati republikanskom kandidatu streljiva za gađanje Obame tijekom jesenske kampanje insinuirajući da je odgoda odlučena po Obaminom nalogu kako bi se smanjile napetosti s Iranom.
Tako je Mark Regev, Netanyahuov glasnogovornik, objasnio to kao "zajedničku" odluku sa Sjedinjenim Državama, dodajući: "Razmišljanje je bilo da sada nije pravi trenutak za provođenje takve vježbe."
Barak je, međutim, imao sasvim drugu zabrinutost, koja se odnosila na spremnost Izraelskih obrambenih snaga da provedu operaciju koja bi uključivala i napad na iranska nuklearna postrojenja i minimiziranje iranskog odgovora odmazde.
Bivši američki obavještajni analitičar koji je pomno pratio izraelsku vojsku rekao je IPS-u da snažno sumnja da je IDF izvršio pritisak na Baraka da inzistira da izraelske snage budu na vrhuncu pripravnosti ako i kada se od njih zatraži da napadnu Iran.
Analitičar, koji je inzistirao na anonimnosti zbog svojih kontinuiranih kontakata s američkim vojnim i obavještajnim osobljem, rekao je da debakl Libanonskog rata iz 2006. i dalje proganja razmišljanje čelnika IDF-a. U tom je ratu postalo jasno da IDF nije bio spreman adekvatno se nositi s raketnim napadima Hezbollaha, a prestiž izraelske vojske pretrpio je ozbiljan udarac.
Inzistiranje čelnika IDF-a da nikada ne idu u rat prije nego što budu potpuno spremni je primarno razmatranje za Baraka, prema analitičaru. "Austere Challenge '12" bi neizbježno uključivao veliku potrošnju vojnih resursa, primjećuje on, što bi kratkoročno smanjilo spremnost Izraela za rat.
Zabrinutost zbog velike vojne vježbe koja zapravo smanjuje spremnost IDF-a za rat protiv Irana objasnila bi zašto su visoki izraelski vojni dužnosnici navodno sugerirali da su razlozi za odgodu bili uglavnom "tehnički i logistički".
Zabrinutost izraelske vojske o trošenju oskudnih resursa na vježbu primjenjivala bi se, naravno, bez obzira je li vježba planirana za travanj ili krajem 2012. Ta bi činjenica pomogla objasniti zašto vježba nije odgođena, unatoč izjavama američke strane da biti će.
Međutim, američka vojska ima svoje razloge zašto nije oduševljena vježbom. IPS je saznao iz upućenog izvora da je, puno prije nego što se Obamina administracija počela distancirati od izraelske politike prema Iranu, šef Središnjeg zapovjedništva SAD-a James N. Mattis izrazio zabrinutost zbog implikacija vježbe koja se tako očito temeljila na scenariju koji uključuje iransku odmazdu za Izraelski napad.
Citirani su američki dužnosnici koji sumnjaju da je izraelski zahtjev za odgodom vježbe ukazivao na to da je Izrael želio ostaviti otvorene svoje opcije za provođenje napada na iranska nuklearna postrojenja u proljeće. No, odgoda na jesen ne bi promijenila taj problem.
Iz tog razloga, bivši američki obavještajni analitičar rekao je za IPS kako sumnja da će "Austere Challenge '12" ikada biti proveden.
Ali Bijela kuća ima očiti politički interes da iskoristi vojnu vježbu kako bi pokazala da je Obamina administracija povećala vojnu suradnju s Izraelom na razinu bez presedana.
Ministarstvo obrane želi da se vježba održi u listopadu, prema vojnom izvoru koji je u kontaktu s višim zastavnim časnicima povezanima sa Združenim zapovjedništvom.
*Gareth Porter je istraživački povjesničar i novinar specijaliziran za politiku nacionalne sigurnosti SAD-a. Meko izdanje njegove najnovije knjige, "Opasnosti dominacije: Neravnoteža moći i put do rata u Vijetnamu", objavljeno je 2006. godine.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije