Izvor: Progressive International
Dok turski napadi na Južni Kurdistan eskaliraju, kurdski narod i njihovi saveznici iz cijele Europe sastaju se danas u Erbilu. Zajedno proglašavaju novu međunarodnu inicijativu za obranu Kurdistana od turske okupacije. To su njihovi zahtjevi.
Mi — političari, zagovornici ljudskih prava, novinari, akademici, članovi parlamenata, politički aktivisti, ekolozi i feministice iz cijele Europe — pomno pratimo opasan razvoj događaja koji je proizašao iz napada Turske na Južni Kurdistan (Sjeverni Irak) od 23. travnja 2021. . Kao rezultat, danas smo se okupili u Erbilu i odlučili da moramo progovoriti.
Dakle, ujedinjenim glasom moralne jasnoće želimo nedvosmisleno osuditi tekuću okupaciju južnog Kurdistana od strane turske vojske i solidarizirati se s narodom Južnog Kurdistana i kurdskim snagama otpora u zaštiti njihove domovine.
U travnju je turska država pokrenula novu, opsežnu vojnu kampanju u južnom Kurdistanu u regijama Matina, Zap i Avashin. Teške bitke se nastavljaju u ovim regijama, a [PKK] se žestoko odupire ovoj ilegalnoj invaziji. Ovi napadi velikih razmjera nisu usmjereni samo na [PKK], već i na postignuća kurdskog naroda, s ciljem okupacije Južnog Kurdistana. Do danas je odgovor na ove napade na međunarodnoj razini nažalost bio prigušen. Iskoristivši ovu šutnju, turski režim je proveo svoj plan okupacije cijele Rojave (područje sjeverne i istočne Sirije) uz Južni Kurdistan. Čineći to, Turska je odlučna etnički očistiti ovo ogromno područje — 1400 km dugo — od sjeverozapadne Sirije do iračko-iranske granice. U isto vrijeme Turska je vodeći rat dronovima protiv Izbjeglički kamp Maxmur, grubo kršenje međunarodnog prava. S ovom politikom etničkog čišćenja povezana je i turska vojska nada isprazniti regiju Sinjar, dom Jezida — i time postići ono što ISIS nije mogao.
Od ljeta 2012., Kurdi iz Rojave i sjeveroistočne Sirije rade ruku pod ruku s lokalnim zajednicama Arapa, Asiraca, Turkmena i Armenaca, zajedno su vodili revoluciju koja je uspostavila autonomnu upravu koja je demokratska i osnažuje žene . Kao odgovor, Turska je upotrijebila džihadističke militante da izravno napadnu ova područja Rojave, uključujući Afrin, Azaz, Jarablus, Sere Kaniye i Gire Spi (Tal Abyad), u nadi da će okupirati i uništiti postignuća ove administracije koju vode žene. Tijekom ovih okupacija koje su u tijeku, Turska je proizvela demografske promjene, sustavno silovanje i porobljavanje žena, uzrokujući masovno raseljavanje velikog kurdskog i drugog civilnog stanovništva, kao dio njihove strategije turčenja i eventualne aneksije ovih zemalja.
A problemi nisu samo u inozemstvu. Zapravo, najnoviji primjer Erdoğanova nepopustljivog neprijateljstva prema kurdskim političkim i društvenim dobicima potječe iz same Turske i njegovih pokušaj isključivanja Narodna demokratska stranka (HDP). Ovo je posljednji korak u višegodišnjoj kampanji protiv HDP-a — progresivnog saveza kurdskih, turskih i mnogih drugih demokratskih stranaka, organizacija i pojedinaca — koja je dovela do zatvaranja više od deset tisuća članova HDP-a.
Nažalost, regija Kurdistan (KRG) i iračka vlada učinile su malo da zaustave pokušaj turske okupacije. Konkretno, za nas je bilo razočaravajuće vidjeti kako su dužnosnici Kurdistanske demokratske stranke (KDP) čak pokušali legitimizirati tursku okupaciju. Kakav god ekonomski pritisak Ankare bio, KDP ne smije dopustiti da bude pretvoren u turskog posrednika, jer posljedice ovog rata mogu biti ozbiljne za cijeli Kurdistan i regiju.
Svijet također mora priznati da Turska pokušava provesti genocid nad kurdskim narodom. A samo kurdski pokret otpora sprječava potpunu okupaciju Kurdistana i uništavanje političkih prava Kurda. Aktualni oružani otpor u Zapu, Avashinu i Metini pretvorio je Kurdistan u uporište prkosa, ne samo za Kurde, već za sve ljude u široj regiji kojima prijeti turski neootomanski ekspanzionizam. U tu svrhu, turski predsjednik Erdoğan nije skrivao svoju ambiciju da vrati izgubljenu slavu Osmanskog Carstva ponovnim osvajanjem njegovog bivšeg teritorija.
Kao takav, paralelno s turskim vojnim kampanjama protiv Kurda u Siriji, Turskoj i Iraku, Erdoğan se miješao u razna konfliktna područja, uključujući Libiju, Artsakh/Azerbejdžan, Jemen, Niger, Nigeriju, Čad, Sudan, Somaliju i Libanon. S tim su povezane i njegove prijetnje mnogim nacijama, poput Grčke, Cipra, Armenije, Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Francuske.
Također moramo priznati da Erdoğanov režim ima dugu evidenciju financiranja, naoružavanja i podržavanja Islamske države (ISIS) i raznih drugih sličnih nasilnih džihadističkih skupina, koristeći ih službeno i neslužbeno kao posredničke snage za povećanje dosega turske države u inozemstvu. Tijekom nedavnog sukoba u Artsakhu koji uključuje Armeniju, Azerbajdžan i Tursku, Erdoğan je poslao stotine džihadističkih boraca iz Sirije da podrže Azerbajdžan, a također je poslao te borce u Libiju da sudjeluju u dugotrajnom sukobu u zemlji. Ovim postupcima Turska krši suverenitet drugih zemalja i širi svoj plaćenički terorizam po cijelom svijetu.
Erdoğan je itekako svjestan jedinstvenog geopolitičkog položaja Turske i iskorištava ga u svoju korist. On zna da je njegova vojska, druga najveća u NATO-u, ogromna sila i bedem za “Zapad”. Dakle, Turska država pod njegovom vladavinom nastavlja otvoreno i sustavno prkositi međunarodnom pravu i kršiti konvencije o ljudskim pravima. Turska kontinuirano krši suverenitet mnogih zemalja. U međuvremenu, NATO, Ujedinjeni narodi, Europska unija i Vijeće Europe odgovaraju zaglušujućom šutnjom. Ali međunarodnu zajednicu mora voditi moral, a ne geostrategija. A njihov neuspjeh da izazovu Erdoğanov autoritarizam i ratne zločine, zapravo mu daje dopuštenje da nastavi svoju vojnu agresiju. Zauzvrat, to ih također čini djelomično odgovornim zavjerenicima u njegovom tekućem uništenju.
Stoga proglašavamo međunarodnu inicijativu za OBRANU KURDISTANA od turske okupacije!
Kako bismo postigli trenutni prekid turskih napada na Južni Kurdistan i povlačenje svih turskih trupa i islamističkih plaćenika, zahtijevamo sljedeće:
- Zaustavite tursku okupaciju, demografske promjene, nestabilnost i kampanju etničkog čišćenja u Južnom Kurdistanu.
- Zaustavite uništavanje i iskorištavanje prirode Kurdistana.
- Nema suučesništva međunarodnih i regionalnih sila u kurdskom genocidu.
- Potpora svim kurdskim strankama, institucijama i ljudima za gerilski otpor i njihov jedinstveni stav protiv turske okupacije.
- Ne Erdoğanovom neootomanskom ekspanzionističkom projektu diljem Bliskog istoka i istočnog Mediterana.
Potpuni popis potpisnika možete pronaći na Progressive International's Wire.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije