Od 30. studenog do 2. prosinca, grčka koalicija radikalne ljevice, poznata kao SYRIZA, održao nacionalnu konferenciju kao prvi korak u transformaciji koalicije u jedinstveniju političku formaciju. SYRIZA je osnovana 2004. kao izborni savez koji ujedinjuje radikalne ljevičarske organizacije – sada ima više od desetak grupa članica. No od nadahnjujućeg uspjeha na gotovo pobjedi na nacionalnim izborima prošlog proljeća, SYRIZA-INE redove su popunili mnogi nepovezani pojedinci.
SYRIZA-in masovni apel temeljio se na njezinom odbijanju programa štednje koji podržavaju dvije glavne grčke stranke, PASOK lijevog centra i Nova demokracija desnog centra. Umjesto toga, SYRIZA se obvezala da će odmah poništiti dva takozvana memoranduma—sporazuma sklopljena između grčke vlade i "trojke" Europske unije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda koji zahtijevaju divlje rezove, privatizaciju i zakone protiv radničke klase u povratak za spašavanje grčkog financijskog sustava.
Konferenciji je prethodila rasprava među skupinama članova iu ograncima o nacrtu deklaracije koju je iznijelo vodeće tijelo SYRIZA-e, njezino tajništvo. Ovdje objavljujemo prilog toj predkonferencijskoj debati šest članova tajništva SYRIZA-e, koji predstavljaju tri organizacije na lijevom krilu koalicije: Internacionalistička radnička ljevica (DEA), Kokkino (što znači "Crveni") i Antikapitalistička politička skupina (APO).
NACRT deklaracije koju je izdalo tajništvo SYRIZA-e za raspravu u ograncima o unitarnom projektu radikalne ljevice postavlja važna politička pitanja u kritičnom razdoblju.
Budući da na transformaciju SYRIZE prema jedinstvenom političkom entitetu gledamo uglavnom kao na proces izgradnje političkog jedinstva među širokim dijelom ljevice, svoj ćemo doprinos usredotočiti na politička i programska pitanja u nacrtu deklaracije. To ne znači da podcjenjujemo pitanja ideološke i strateške orijentacije. Naprotiv, iz mnogo razloga, izričitu predanost SYRIZA-e antikapitalističkoj/socijalističkoj strategiji smatramo vrlo vrijednom.
Ali mislimo da je očito da će ideološke distinkcije i razlike između različitih struja i tradicija koje koegzistiraju u SYRIZA-i još neko vrijeme postojati, posebice oko pitanja postizanja socijalizma. Sve dok političko jedinstvo ostaje snažno, vjerujemo da će te razlike i dalje služiti kao vrijedna prednost za SYRIZA-u, a ne kao izvor problema.
Vjerujemo da među svim pitanjima koja se postavljaju u nacrtu dokumenta, članovi i ogranci SYRIZA-e trebaju usmjeriti pozornost na ovo:
- - - - - - - - - - - - - - - - -
1. Inzistiramo li na zalaganju za "vladu ljevice" ili postoje druge mogućnosti za SYRIZA-u, s obzirom na krizu koja muči koalicijsku vladu?
U nacrtu deklaracije stoji da glavni cilj SYRIZA-e treba biti lijeva vlada "s korijenima na širokoj fronti društvenih i političkih snaga". Kako bismo uspjeli u tom cilju, u dokumentu stoji: a) "Inzistiramo na potrebi zajedničkog djelovanja i jedinstvene fronte ljevice"; b) "Svim snagama smo angažirani u nastojanju da izgradimo snažan društveni pokret i masovni politički pokret"; i c) "Moramo ojačati i proširiti SYRIZA-u."
Ova pozicija je ispravna. Treba ga obraniti i reafirmirati na državnoj konferenciji.
Stav je doveden u pitanje, s drugim formulacijama za ciljeve SYRIZA-e, kao što su:
— "Vlada snaga protiv Memoranduma": Ovaj prijedlog prikriva potporu koalicijskoj vladi s Nezavisnim Grcima, strankom koju vodi Panos Kammenos [Napomena prevoditelja: odvajanje od glavne desničarske stranke Nova demokracija, koja se protivi Memorandumu, ali iz nacionalističke perspektive).
Ovaj prijedlog pokušava odgovoriti na potrebu SYRIZA-e za saveznicima i moguće pitanje kako postići parlamentarnu većinu na sljedećim izborima, ali na taj način stvara ozbiljne probleme političkoj i strateškoj orijentaciji SYRIZE. Kammenosova stranka, unatoč retorici protiv Memoranduma, ostaje neoliberalna snaga. I dalje je desničarska stranka i mogla bi poslužiti kao stup moguće nacionalističke i proratne alternative grčkom kapitalizmu kao načinu suočavanja s krizom.
— "Vlada socijalnog (ili nacionalnog) spasa": SYRIZA je uspješno položila ovaj ispit između izbora u svibnju i lipnju (Napomena prevoditelja: kada je SYRIZA izdržala veliki pritisak da se pridruži koalicijskoj vladi s buržoaskim političkim strankama kako bi se zaustavila "nestabilnost"). Mora se održati uporno protiv istog pritiska danas, čak i pred prijetnjom ekonomskog zastoja i teške financijske krize.
Koalicijska vlada sa širokim spektrom buržoaskih političkih snaga (a možda čak i desničarskom strankom?) poslužit će samo za ponovnu stabilizaciju establišmenta, bez obzira na to u kojem obliku. Takva vlada bila bi u suprotnosti s ciljevima ljevice, a bila bi protivna interesima radnika i omladine.
Koliko god lijepo takvo rješenje bilo prezentirano – primjerice, u obliku vlade „izvanrednog stanja“, s „specifičnim mandatom i zadaćom“ – nemoguće je zanemariti probleme koje će ono stvoriti. Nitko ne smije zaboraviti negativno iskustvo iz 1989.Napomena prevoditelja: kada su lijeve stranke ušle u koalicijsku vladu s desnicom, a kasnije i u vladu "nacionalnog jedinstva" – izdaja počinjena s izgovorom da je nova vlada imala "specifičan mandat i zadatak" da se nosi s velikim korupcijskim skandalom).
- - - - - - - - - - - - - - - - -
2. Obećanje da će se preokrenuti mjera štednje
SYRIZA je sada izričito predana jednostranom poništenju memoranduma i svih zakona štednje u "lijevoj vladi". Taj je stav u parlamentu ponovio Alexis Tsipras.
SYRIZA mora kombinirati ovo stajalište s podrškom zahtjevima ljudi koji se bore, oko vraćanja plaća i mirovina, zaštite javnih škola i bolnica i poništavanja pokušaja poništavanja zakona o radu. To moraju biti prvi prioriteti za SYRIZA-u, koje treba braniti svim potrebnim sredstvima.
Razumijemo financijske poteškoće s kojima će se suočiti ljevičarska vlada i – kao posljedicu – vrijeme i trud koji su potrebni za fokusiranje na ovu frontu. U SYRIZA-inom izbornom programu dali smo kratak pregled našeg odgovora na ovo pitanje – uz obećanje da ćemo odmah vratiti rezove za radnike s najnižim plaćama i mirovinama i postupno vratiti rezove na prosječne razine plaća i mirovina.
Taj se stav uvelike razlikuje od onih koje iznose neki vodeći ljudi koji govore o "zamrzavanju" plaća i mirovina na razini na kojoj jesu – i koji se obvezuju samo na obećanje da više neće biti mjera štednje. To su potpuno različiti politički stavovi, a nejasnoće mora razriješiti SYRIZA.
- - - - - - - - - - - - - - - - -
3. Sredstva potrebna za financiranje popularnih mjera lijeve vlade
Ovo je najozbiljniji argument koji iznose naši neprijatelji. SYRIZA-in odgovor mora se temeljiti na najjasnijim obvezama po tri pitanja:
- a) Trenutačno zaustavljanje plaćanja i otpis duga. Mi, zajedno s mnogim drugim suborcima, podržavamo politiku trenutnog, jednostranog obustave plaćanja kamata i otpisa duga.
SYRIZA je odabrala "složeniji", ali i kontradiktoran pristup, koji ostaje otvoren za neka opasna tumačenja, uključujući: reviziju duga; otkazivanje velikog dijela, iako ne cijelog; moratorij na plaćanje duga; dobrovoljna odgoda plaćanja dogovorena s vjerovnicima; te u konačnici otplata ostatka duga u boljim gospodarskim vremenima na temelju "klauzule stope rasta". Sve te mjere ostavljaju opći nadzor nad pitanjima duga na europskoj razini.
Ali od "prvog dana na vlasti", ključna dilema pojavit će se za SIRIJU: hoće li ljevičarska vlada nastaviti plaćati lokalnim i međunarodnim lihvarima? Ako nastavimo isplate, koje danas ukupno iznose preko 11 milijardi eura godišnje, to će iskrvariti javna sredstva i svake godine dovesti do potrebe za nametanjem novog "paketa" štednje.
Dalje otplaćivati vjerovnike praktički je nemoguće – to iznosi više od 50 posto javne potrošnje godišnje, bez strane financijske potpore. Budući da znamo da Trojka neće nastaviti financirati ljevičarsku vladu koja će poništiti mjere štednje, izbor koji moramo napraviti – prestanak plaćanja – je neizbježan. Ali mora biti napravljen s jasnoćom koja će aktivirati društvene snage da podrže ovu akciju, dok će neutralizirati neprijateljske društvene snage.
- b) Oporezivanje kapitala i bogatstva. U nacrtu deklaracije ispravno se predlažu mjere za oporezivanje akumuliranog bogatstva. Ali zamagljuje ključno pitanje oporezivanja dobiti poduzeća. Izborni stav SYRIZA-e za stopu poreza na dobit od 45 posto mora se vratiti ili zamijeniti drugim jednako konkretnim prijedlogom.
Za razliku od onoga što smo čuli iz medija, tijekom krize stotine velikih poduzeća ostvarilo je značajan profit. Čak i MMF i EU sada tvrde da je nemoguće nositi se s fiskalnim problemima država sve dok kapital uživa porezni imunitet. Naravno, ovakva porezna politika kapitala mora biti kombinirana s mjerama kontrole gospodarstva, kako bi se suzbio bijeg kapitala ili porezna pobuna poduzeća.
Ova je mjera, poput prekida otplate duga, također neizbježna i mora se donijeti odmah. Na taj način hoćemo da na karakter lijeve vlade gledamo samo kao na "tranzicijsku" i korak prema socijalizmu.
- c) Nacionalizacija banaka i privatiziranih javnih poduzeća, pod javnom i demokratskom radničkom kontrolom. Ovo je treći aspekt osiguravanja ne samo financijskih sredstava, već i alata potrebnih za potporu i obranu proradničke narodne politike. To je još jedno izborno opredjeljenje SYRIZA-e koje treba ponoviti i dosljedno isticati.
Moramo inzistirati na provedbi našeg programa nacionalizacije – prije svega banaka, ali i privatiziranih javnih poduzeća i onih koja su sada u procesu privatizacije. Ovaj program mora se provoditi bez plaćanja kompenzacije glavnim dioničarima i prkoseći, ako je potrebno, tržišnim pravilima i propisima, europskim ugovorima o slobodnoj trgovini i konkurenciji itd.
Uzimajući u obzir društveni i ekonomski kolaps uzrokovan politikama iz Memoranduma, kao i nedostatak javnih sredstava, SYRIZA će naslijediti vlade iz Memoranduma, čak i jedna nacionalizacija – ako se provede kupnjom dionica od dioničara, bit će i nemoguća i socijalno nepravedna. Niti će ljevičarska vlada moći provoditi proradničku politiku ili izdržati napade kapitalističkih sila ako odmah ne krene prema programu masovne nacionalizacije.
- - - - - - - - - - - - - - - - -
4. Suprotstavljanje ucjenama EU
U predizbornom razdoblju formulirali smo stav "Niti jedna žrtva za euro".
To je značilo da će ljevičarska vlada: a) odbiti divljačku štednju koju zahtijeva EU kao sredstvo spašavanja eurozone; b) prenio bi ovo odbijanje podvrgavanja mjerama štednje na europsku razinu, polažući svoje nade u aktivnu potporu pokreta radničke klase i međunarodne ljevice; i c) ne bi se poistovjetio s onim dijelovima europskih čelnika (kao što su François Hollande, Mariano Rajoy, Mario Monti, itd.) koji možda podržavaju fleksibilniju politiku duga, ali koji inzistiraju na programima štednje kako bi se nosili s kriza eurozone.
Danas, erupcija borbi u južnoj Europi i popularnost našeg stava među drugim ljevičarskim snagama zahtijevaju od nas da zadržimo slogan "Niti jedna žrtva za euro" i da ga učinimo dijelom svakodnevnog političkog djelovanja kao minimum. ujedinjujuća karakteristika SYRIZE.
- - - - - - - - - - - - - - - - -
5. Reafirmacija istinskog antirasističkog karaktera SYRIZA-ine politike
Nacrt deklaracije potcjenjuje predanost suprotstavljanju rasizmu velike većine snaga u SYRIZA-i. Ovo opredjeljenje, koje naši neprijatelji koriste protiv nas, bilo je jasno ljudima tijekom izbora, kada su nas gurnuli na naših 27 posto glasova.
Navodeći potrebu otkazivanja "Dublina 2" (Napomena prevoditeljanije dovoljno. Taj se stav spominje u programu krajnje desne stranke LAOS pa čak iu programu neonacističke Zlatne zore.
Ključno pitanje za SYRIZA-u je njezino stajalište za legalizaciju i pružanje jednakih prava svim imigrantima koji žele ostati u Grčkoj. S ove pozicije ne bi trebalo biti povlačenja. Na temelju toga SYRIZA mora inzistirati na tri glavne točke:
— a) Imigranti nisu problem, problem je rasizam. Ako prihvatimo da je imigracija problem, čak i ako obećamo da ćemo ga "riješiti na osjetljiv i humanitaran način", već ćemo učiniti prvi i ključni ustupak pritisku rasizma.
— b) Odlučno se suprotstavljamo nacionalnoj i europskoj politici kontrole granica. Protiv smo lovaca na glave, FRONTEX-a, transformacije Obalne straže u vojnu silu protiv imigranata, ograda i minskih polja na granicama.
— c) Mi smo za legalizaciju svih imigranata koji žele ostati u zemlji.
Povijest SYRIZE dokazuje da je radikalna politika ta koja funkcionira, čak i na izborima, a ne prilagođavanje pritiscima na nas ili klizanje u konzervativnim smjerovima.
- - - - - - - - - - - - - - - - -
6. Kakvo "širenje" SYRIZE?
Naš prilog smo započeli s pozicije da se poziv na lijevu vladu temelji na politici lijevog jedinstva, sa sustavnim inicijativama SYRIZA-e usmjerenim prema Komunističkoj partiji, ANTARSYA-i i drugim lijevim snagama. Upravo ćemo ovu vrstu "proširenja" nastaviti podržavati kao glavni prioritet.
To se opredjeljenje ne bi trebalo mijenjati zbog negativnih odgovora vodstva drugih političkih snaga. Na primjer, što više vodstvo Komunističke partije klizi izolacionizmu i svom jedinstvenom, ali jasnom stavu da je pobjeda radničke klase u ovom trenutku nemoguća, SYRIZA mora ozbiljnije i odgovornije inzistirati na inicijativama usmjerenim na zajedničko djelovanje.
Ovo opredjeljenje nije u suprotnosti s apeliranjem na velike dijelove društvene baze socijaldemokracije. Naprotiv, inzistiranje na borbama, na radikalnoj politici i iznošenju jasnih alternativnih političkih prijedloga uspjelo je privući tisuće i tisuće iz narodnih slojeva koji su svoje nade u prošlosti polagali u socijaldemokraciju.
SYRIZA-inih 27 posto glasova rezultat je njezinog povijesnog razvoja i cjelokupnog stava tijekom godina. To nije rezultat nekih visokoprofilnih prebjega bivših članova PASOK-a.
U sadašnjoj situaciji, s raspadom PASOK-a, vjerujemo da SYRIZA mora biti agresivna i odvažna kada je u pitanju obraćanje i osvajanje staleža PASOK-a, ali također mora biti vrlo oprezna kada je u pitanju prihvaćanje visokopozicioniranih članova PASOK. Vjerujemo da skupinama ili pojedincima koji su u prošlosti imali vladine odgovornosti ili središnje političke uloge u PASOK-u nije mjesto u ograncima ili na glasačkim listićima koji predstavljaju SYRIZA-u.
Antonis Davanellos, član tajništva SYRIZA-e, DEA
Panos Kosmas, član tajništva SYRIZA-e, Kokkino
Sotiris Martalis, član tajništva SYRIZA-e, DEA
Vasilis Papakostas, član tajništva SYRIZA-e, Kokkino
Petros Psareas, član tajništva SYRIZA-e, APO
Giorgos Sapounas, član tajništva SYRIZA-e, APO
Prijevod Panos Petrou
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije