27. UN-ova konferencija stranaka u Sharm el Sheikhu, Egipat – COP27 – stiže u kontekstu porast inflacije u svijetu, rata u Ukrajini i Izvani potencijalna globalna recesija – i, kao i sa svakim COP-om u kontekstu sve bržeg klimatskog i ekološkog izvanrednog stanja (CEE), važnije je nego ikad prije.
U tinjajućem pepelu an neiznenađujuće razočaravajuće COP26 u Glasgowu, nedavno izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) „Razmak u emisijama” naglašava kako su prošlogodišnja ažurirana nacionalna obećanja (NDC) imala “zanemarljiva razlika” na predviđenim razinama globalnih emisija do 2030., ostavljajući nas na putu ka katastrofi 2.4°C zagrijavanja do 2100 kao što su posljedice klimatske krize već se osjeća u cijelom svijetu.
Dakle, ima li nade za COP27? Što je potrebno postići da bi bio uspješan? I, odakle još možemo crpiti snagu, u svjetlu neuspješnog multilateralnog upravljanja?
COPA COLA
COP27 počeo je užasno, najavljujući Coca-Colu – tvrtku koja je rangirana kao “najveći zagađivač plastikom” u svijetu četiri uzastopne godine (2018.-2021.) – kao njegov primarni sponzor.
Nema sumnje da je ovo partnerstvo “potkopava sam cilj događaja koji nastoji sponzorirati“, ali osim Coca-Cole, onečišćenje plastikom ima duboke korporativne i kolonijalne korijene. Možda nečuveniji od plastika duboko šteti našim oceanima je nesrazmjerni utjecaj njegova proizvodnja i potrošnja utječe na marginalizirane zajednice diljem svijeta.
Trešnja na torti? Koka kola je poslao PR tvrtku Hill & Knowlton da im reklamira na konferenciji – PR tvrtka čiji su prethodni klijenti veliki duhan i velika nafta…istovremeno.
Činjenica da se UN uspio spojiti s petrokemijskim zagađivačem trebala bi biti iznenađujuća – stvarno užasavajuće – ali s obzirom da je COP26 sponzorirao Unilever, trenutni i prethodni 'Najbolji zagađivač plastikom', ova razina namjernog neznanja i kognitivnog disonanca, nažalost, ne iznenađuje.
U svjetlu porasta dezinformacija i korporativnog zelenašenja koje obično prati COP, “Klimatska akcija protiv dezinformacija” – “koalicija više od 50 vodećih klimatskih i antidezinformacijskih organizacija”, objavila je COP27 Komplet za preživljavanje o tome kako možete paziti na klimatske dezinformacije i djelovati u vezi s njima tijekom sljedećih deset dana.
Gubitak i šteta
“Gubitak i šteta” još uvijek je fraza trenutka na COP27 tek je uspio na službeni dnevni red.
Odnosi se na zemlje s 'gubicima' i 'štetama' ima i nastavit će se doživjeti zbog CEE. Kao kostarikanska nevladina organizacija Ruta del Clima bilješke, te gubitke i štete treba promatrati kroz više od jednostavne ekonomske leće, već i kao socio-kulturne, uključujući utjecaje na jezik i tradiciju, kao i prisilno raseljavanje zajednica na prvoj liniji.
Ovaj fenomen podupiru dvije istine:
- CEE već ima štetne učinke i uzrokuje ozbiljne gubitke zemljama i narodima koji su socioekonomski i klimatski najosjetljiviji na njegove utjecaje.
- Većina zemalja na prvoj crti CEE-a najmanje je pridonijela povijesno i sadašnjosti njegovom dolasku i ubrzanju.
U kontekstu pregovora UN-a o klimi, zemlje koje već trpe te utjecaje vršile su pritisak za bogatije nacije – čije kolonijalan i neokolonijalni aktivnosti imaju pogoršala globalne nejednakosti i ranjivost na CEE – osigurati financijsku naknadu kroz pravno priznavanje odgovornosti za te gubitke i štete, u svjetlu moralnih i povijesnih obveza.
nedavni poplave u Nigeriji i (još jedan) suša u Somaliji samo su dva od bezbrojnih primjera ovog trenda.
Međutim, multilateralni pregovori imaju dugu povijest neuspjeha u postizanju sporazuma o financiranju klimatskih promjena.
Obećanje dano na COP15 2009. od 100 milijardi dolara za pomoć "razvoju’ zemlje se prilagođavaju klimatskim promjenama nije se ostvarilo. Osim toga, stavak 51. u članku 8. Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. postignutog na COP21 izričito navodi da sporazum koji su neki najavljivali kao "najveći svjetski diplomatski uspjeh" čini "ne uključuju niti predstavljaju osnovu za bilo kakvu odgovornost ili kompenzaciju“, iako nedavni pozitivni koraci snimljeno u Danskoj pokazuju da ovdje još ima nade.
U konačnici i nažalost, za mnoge male otočne nacije i one koje već pate od CEE-a, COP-ovi su primarna, ako ne i jedina platforma za istupanje s bilo kakvom nadom u značajno priznanje od strane globalnog sjevera. Riječima neponovljive premijerke Barbadosa, Mie Motley, govoreći na COP26:
“Neuspjeh u osiguravanju kritičnih financijskih sredstava, kao i gubitak i šteta, mjeri se, moji prijatelji, životima i sredstvima za život u našim zajednicama. To je nemoralno i nepravedno”.
Ostaje za vidjeti hoće li COP27 ispuniti ove hitne potrebe usmjerene na pravdu ili ne.
Moć narodu?
Konzistentan pozitivan ishod COP-ova od 2009. godine transnacionalna mobilizacija grupa civilnog društva unutar i oko konferencija.
Na COP27, sposobnost aktivista na terenu da se mobiliziraju i slobodno prosvjeduju ozbiljno je ometena zabrinutošću zbog kršenja ljudskih prava koje je počinila egipatska vladai drakonske smjernice zahtijeva 36 sati unaprijed najavu vlasti, akreditaciju i prozor od 10:00-17:00 u nadzornom području daleko od zone konferencije za bilo kakve prosvjedne aktivnosti.
U još otvorenijem distopijskom obratu, Nedavna izvješća pokazuju da Wi-Fi u konferencijskim zonama blokira pristup raznim novinskim agencijama i web stranicama za ljudska prava, s osnivačem pokreta mladih za klimatsku pravdu Zemaljski ustanak, Aleksandrija Villaseñor, ističući da: “Nema klimatskih akcija bez istine ili informacija”.
Oni s iskustvom na terenu na COP-ima znat će da ograničenja slobode izražavanja i prosvjeda nisu nova pojava na globalnim konferencijama o klimi: težak i zastrašujući policijske taktike korištene su u Glasgowu za gušenje prosvjeda; dok je apartheid od cjepiva držao podalje mnoge vođe civilnog društva s globalnog juga dok stotine lobista za fosilna goriva preplavile su se.
Prethodnih godina, okupljanje građana-aktivista iz cijeloga svijeta dovelo je do stvaranja koalicijskih pokreta velikih razmjera, uključujući Koalicija za klimatsku pravdu – mreža od preko 100 društvenih pokreta, skupina za kampanju i nevladinih organizacija – koje uspješno mobilizirao preko 100,000 XNUMX ljudi na ulicama Glasgowa u studenom prošle godine, i još mnogo toga diljem svijeta. Koalicija ima organizirao još jedan dan globalne akcije, koji će se održati 12.
Također je uzbudljiv bio razvoj 'alternativnih policajaca', poput 'Cumbre Social’ (Social Climate Summit) tijekom i oko COP25 u Madridu, koji je dao platformu skupinama i govornicima koji su bili isključeni iz službenih pregovaračkih prostora, poput domorodačkih vođa ili kritičnijih aktivističkih glasova.
Ove godine koaliciju COP27 predvode egipatske, afričke i arapske skupine civilnog društva i one su pet ključnih zahtjeva:
- Dekolonizirati gospodarstvo i razvoj'
- Otplatite klimatski dug i Isporučite novac
- Nema lažnih rješenja
- Izgradite globalnu solidarnost, mir i pravdu
- Ponovno postavite pregovore o klimi
S obzirom na ograničenja koja postoje, realizacija ovih zahtjeva je neizvjesna, iako je samo formiranje koalicije nedvojbena snaga dobra.
Dobar policajac, loš policajac
U središtu bezbrojnih proturječja prisutnih na COP27 je ključno pitanje: Je li COP postavljen na neuspjeh?
Opetovano isključivanje i otuđenje pojedinaca i zajednica na prvoj liniji SIE sugerira da jest.
Ponovni neuspjeh ovih konferencija da ponovno uokviruju pitanje izvan granica perverznog 'usmjeren na rast'i zapadnocentričan način razmišljanja sugerira da jest.
Ponavljani neuspjeh onih zemalja koje su najodgovornije za ekstraktivistički, ekspanzionistički način razmišljanja da se posvete djelovanju u potrebnom opsegu i tempom sugerira da jest.
Napisane u sigurnosti tisućama milja daleko od same konferencije ili onih područja i naroda koji su izgubili i pretrpjeli već toliko štete od CEE-a, ove kritike su luksuz.
Stvarnost je da trebamo hitnu akciju na svim razinama.
Stvarnost je da oni na globalnom sjeveru imaju povijesne i moralne dužnosti da isprave klimatske nepravde koje se sve više mjere izgubljenim životima.
Stvarnost je takva da moramo djelujte sada, reci istinui nadići slomljenu politiku prošlosti imati ikakve šanse za postizanje pravedne, ravnopravne i održive budućnosti koju ova kriza zahtijeva.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije