Brazilski seljački vođa: Izgradite globalni pokret za spas čovječanstva i našeg zajedničkog doma!
Govor od João Pedro Stedile, vođa brazilskog Pokreta radnika bez zemlje (MST) i globalne seljačke organizacije La Via Campesina, u Vatikanu krajem listopada. Engleski prijevod prvi je objavio Vijay Prashad u glasilu The Tricontinental: Institut za društvena istraživanja.
NAPAD NA PRIRODU UGROŽAVA ČOVJEČANSTVO
Danas je čovječanstvo ugroženo zbog besmislene društvene nejednakosti, napada na okoliš i neodrživog obrasca potrošnje u bogatim zemljama koji nam nameće kapitalizam i njegov profiterski mentalitet.
1. dio: Koje su dileme s kojima se čovječanstvo suočava?
- Klimatske promjene su trajne i njezine utjecaji manifestiraju se svaki dan intenzivnim toplinskim valovima, globalnim zagrijavanjem, olujnim kišama, tropskim ciklonima i sušama u različitim regijama diljem planeta.
- Broj katastrofa/zločina ima povećan peterostruko u zadnjih 50 godina, ubivši 115 ljudi i uzrokujući ekonomske gubitke od 202 milijuna dolara dnevno.
- Zločini protiv okoliša su se povećali, poput krčenja šuma, paljenja tropskih šuma i napada na sve biome, posebno na globalnom jugu. Samo 2021. svijet izgubljen1 milijun hektara tropskih šuma.
- Amazonska prašuma, koja se proteže u devet zemalja, već je izgubljen 30% svog vegetacijskog pokrova kao rezultat sve većeg krčenja šuma uzrokovanog težnjom za proizvodnjom drva i stvaranjem mjesta za uzgoj stoke i proizvodnju soje, koja se izvozi u Europu i Kinu.
- Svi biomi na globalnom jugu se uništavaju kako bi se proizveli sirovi poljoprivredni materijali za globalni sjever.
- Grabežljivo rudarenje utječe okoliš, vodu i zemlju kao i domorodačke i seljačke zajednice kao tisuće garimpeiros (ilegalni rudari) iskopavaju zlato i dijamante koristeći opasne materijale kao što je živa u domorodačkim zemljama.
- Nikad toliko agrotoksini (poljoprivredni otrovi) korišteni su u poljoprivredi na jugu, utječući na plodnost tla, ubijajući bioraznolikost, zagađujući podzemne vode i rijeke, zagađujući ono što se proizvodi, pa čak i atmosferu.
- Glifosat je znanstveno dokazano izazvati rak. Oko 42,700 američkih farmera koji su oboljeli od raka dobilo je pravo na kompenzacija od tvrtki koje proizvode, prodaju i koriste glifosat kojem su bili izloženi.
- Diljem planeta sve je više genetski modificiranih sjemenki zasađen, uključujući, od 2019., ukupno gotovo 200 milijuna hektara koncentriranih u 29 zemalja. Ove sjemenke uzrokuju genetsku kontaminacija u sjemenkama koje nisu GMO, utječu na ljudsko zdravlje i uništavaju bioraznolikost planeta jer zahtijevaju upotrebu agrotoksina.
- Oceani su zagađena plastikom i drugim ljudskim otpadom, ubijajući mnoge vrste riba i morskog života. Masovna uporaba kemijskih gnojiva također je uzrokovala da oceanske vode zakiseliti, dovodeći sav morski život u opasnost. Dokaz tome može se vidjeti u velikoj mrlji smeća u Tihom oceanu, koja se prostire na više od milijun četvornih kilometara.
- Ugljični dioksid koji se emitira izgaranjem fosilnih goriva i osobnim prijevozom u automobilima uzrokuje onečišćenje u velikim gradovima, što zauzvrat uzroci smrt tisuća ljudi, pri čemu ih je 7,100 samo u sjeveroistočnoj i srednjoatlantskoj regiji Sjedinjenih Država umrlo od posljedica emisija iz vozila u jednoj godini.
- Čovječanstvo pati zbog krize javnog zdravlja koja je također neraskidivo povezana s prirodom. Epidemije i pandemije su se povećale, stvarajući golemu globalnu zdravstvenu krizu koja dovodi milijune ljudi u opasnost. Ova pojava, često potaknuta povećanim prijenosom bolesti sa životinja na ljude (poznata kao zoonoze), je rezultirati istovremenog uništavanja bioraznolikosti uz širenje poljoprivredne granice megaprojektima agrobiznisa i energetike, rudarstva i transporta, kao i urbanog i velikog uzgoja stoke.
- Mnoga područja na našem planetu zaštićena su seljačkim i domorodačkim zajednicama. Kapital ih napada i nastoji uništiti kako bi preuzeo kontrolu nad prirodnim dobrima koja štite.
- Prolazimo kroz ekološko-socijalnu krizu Zemljinog sustava i ravnoteže života. Ova globalna kriza utječe na okoliš, ekonomiju, politiku, društvo, etiku, religije i smisao našeg života.
- Milijarde najsiromašnijih ljudi na svijetu najviše su pogođene nedostatkom hrane, vode, stanovanja, zaposlenja, prihoda i obrazovanja. Sve lošiji životni uvjeti natjerali su ih na seobu i ubili tisuće ljudi, posebice djece i žena.
- Ova opća kriza ugrožava ljudske živote. Bez hrabre akcije, planet, koji je napadnut, mogao bi se regenerirati, ali bez ljudskih bića.
Dio 2: Tko je odgovoran za dovođenje čovječanstva u opasnost?
- Kapitalizam se suočava sa strukturnom krizom. Ona više nije sposobna organizirati proizvodnju i distribuciju dobara koja su ljudima potrebna. Njegova logika profita i akumulacije kapitala sprječava nas da imamo pravednije i egalitarnije društvo.
- Ta se kriza očituje u gospodarstvu, u povećanju socijalne nejednakosti, u neuspjehu države kao jamca socijalnih prava, u neuspjehu formalne demokracije da poštuje volju većine ljudi, te u propagiranju lažnih vrijednosti temeljenih isključivo na individualizmu, konzumerizmu, i sebičnosti. Ovaj sustav je ekonomski i ekološki neodrživ i moramo ga ostaviti iza sebe.
- Glavni izravno odgovorni za ekološku krizu su velike transnacionalne korporacije, koje ne poštuju granice, države, vlade, niti prava naroda. Neke od tih korporacija, kao što su Bayer, BASF, Monsanto, Syngenta i DuPont, proizvode agrotoksine, dok druge vode sektore rudarstva, automobila i električne energije na fosilna goriva, a neke pak kontroliraju tržište vode (poput Coca- Cola, Pepsi i Nestlé) i svjetsko tržište hrane. Uz sve njih su povezane banke i njihov financijski kapital. Ovim su se korporacijama u posljednjem desetljeću pridružile moćne transnacionalne tehnološke korporacije koje kontroliraju ideologiju i javno mnijenje (Amazon, Microsoft, Google, Facebook/Meta i Apple). Vlasnici ovih tvrtki su među najbogatijim ljudima na svijetu.
- Međutim, nisu samo korporacije krive za ekološku krizu; pomažu im: (a) vlade koje prikrivaju i štite korporativni kriminal; (b) mainstream mediji, koji traže profit i služe korporativnim interesima, a istovremeno obmanjuju ljude i skrivaju odgovorne; i (c) međunarodne organizacije osnovane od strane vlada i zarobljene od strane velikih korporacija pod okriljem fantomskih zaklada, koje izravno utječu na te organizacije i samo ponavljaju retoriku i održavaju neučinkovite međunarodne sastanke kao što je Konferencija stranaka (COP), koja se sada sastala 27 puta. To je čak slučaj i s Ujedinjenim narodima i Organizacijom za hranu i poljoprivredu. Svi ovi subjekti moraju poštovati zakon.
- Pozdravljam hrabre položaj koju je uzeo kolumbijski predsjednik Gustavo Petro na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u rujnu 2022. i enciklike pape Franje. Obje su poziv na uzbunu cijelom svijetu.
Dio 3: Koja rješenja tražimo?
Još uvijek ima vremena da spasimo čovječanstvo, a s njim i naš zajednički dom, planet Zemlju. Za to trebamo imati hrabrosti provesti konkretne i hitne mjere na globalnoj razini. U ime seljačkih pokreta i pokreta naroda u gradskim periferijama predlažemo:
- Zabrana krčenja šuma i komercijalnog spaljivanja u svim autohtonim šumama i savanama diljem svijeta.
- Zabrana uporabe agrotoksina i genetski modificiranog sjemena u poljoprivredi, kao i antibiotika i stimulatora rasta u stočarstvu.
- Osuđujući sva lažna rješenja za klimatske promjene i tehnike geoinženjeringa koje predlaže kapital koji špekulira s prirodom, uključujući tržište ugljika.
- Zabrana rudarenja na teritorijima autohtonih naroda i tradicionalnih zajednica kao i područja zaštite okoliša i očuvanja i zahtjev da se svo rudarenje javno kontrolira i koristi za opće dobro – a ne za profit.
- Stroga kontrola upotrebe plastike, uključujući u industriji hrane i pića, te obvezna njezina recikliranja.
- Prepoznavanje dobara prirode (kao što su šume, voda i bioraznolikost) kao univerzalnih zajedničkih dobara u službi svih ljudi koji su imuni na kapitalističku privatizaciju.
- Prepoznavanje seljaka kao glavnog njegovatelja prirode. Moramo se boriti protiv veleposjednika i provoditi popularne agrarne reforme kako bismo se borili protiv socijalne nejednakosti i siromaštva na selu i proizvodili više hrane u skladu s prirodom.
- Provedba opsežnog programa pošumljavanja, plaćenog javnim sredstvima, koji osigurava ekološki oporavak svih područja u blizini izvora i riječnih obala, padina i drugih ekološki osjetljivih područja ili područja koja su u fazi dezertifikacije.
- Provedba globalne politike brige o vodi koja sprječava onečišćenje oceana, jezera i rijeka i koja eliminira onečišćenje površinskih i podzemnih izvora pitke vode.
- Obrana Amazone i drugih tropskih šuma Afrike, Azije i pacifičkih otoka kao ekoloških teritorija pod brigom naroda njihovih zemalja.
- Implementacija agroekologije kao sociotehničke osnove prehrambenog suvereniteta, uključujući proizvodnju zdrave hrane koja je dostupna svima.
- Subvencioniranje financiranja potrebnog za implementaciju sustava solarne energije i energije vjetra, koji će biti pod zajedničkim upravljanjem stanovništva diljem svijeta.
- Provedba globalnog investicijskog plana za pružanje javnog prijevoza temeljenog na obnovljivim energijama koji omogućuje reorganizaciju i poboljšanje životnih uvjeta u gradovima, omogućavajući urbanu decentralizaciju i omogućavajući ljudima da ostanu na selu.
- Zahtijevajući da industrijalizirane zemlje Sjevera jamče financijska sredstva za provedbu svih potrebnih radnji za ponovnu izgradnju odnosa između društva i prirode na održiv način, shvaćajući da su te zemlje povijesno odgovorne za globalno onečišćenje i nastavljaju s nepravednim i neodrživim obrascima proizvodnje i potrošnje.
- Zahtijevanje od svih vlada da zaustave ratove, zatvore strane vojne baze i zaustave vojnu agresiju kako bi spasili živote i planet, ukorijenjeno u razumijevanju da je mir uvjet za zdrav život.
Da bi se ove ideje materijalizirale, predlažemo međunarodni pakt između vjerskih vođa i institucija, ekoloških i pučkih pokreta, donositelja odluka i vlada, kako bismo mogli provesti program koji podiže svijest cjelokupne populacije. Predlažemo da se održi međunarodna konferencija kako bismo okupili sve kolektivne aktere koji brane život. Moramo poticati ljude da se bore za svoja prava u obrani života i prirode. Moramo zahtijevati da mediji preuzmu svoju odgovornost da brane interese ljudi i da brane jednaka prava, život i prirodu.
Uvijek ćemo se boriti da spasimo živote i naš planet, da živimo solidarno i u miru uz društvenu jednakost, emancipirani od društvenih nepravdi, izrabljivanja i diskriminacije svih vrsta.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije