Dana 25. svibnja, Washingtonovo napredovanje diljem regije uz pomoć Pacifičkog saveza naišlo je na protunapad u Boliviji. Predsjednik Bolivije Evo Morales i predsjednik Venezuele Nicolás Maduro ponovno su pokrenuli Bolivarski savez naroda naše Amerike (ALBA), potpisali bilateralne sporazume u 14 strateških područja i osudili novu imperijalističku ofenzivu na regiju.
Kao odgovor na službeni poziv upućen Ekvadoru da se pridruži Pacifičkom savezu, bolivijski predsjednik sazvao je sastanak vlada i društvenih pokreta ALBA-e u Guayaquilu kako bi se "oslobodile zemlje koje su još uvijek podložne carstvu" i "obranile antiimperijalističke vlade” Latinske Amerike i Kariba.
Nicolás Maduro nije umanjio svoje riječi kada je dao ovo upozorenje u ime vlada ALBA-e nakon drugog zajedničkog integracijskog sastanka između Bolivije i Venezuele 25. svibnja: “Podižemo glas upozorenja za narode Latinske Amerike jer imperijalizam dolazi s novu ofenzivu za nametanje svog ekonomskog kolonijalističkog projekta kroz FTAA [Područje slobodne trgovine Amerike]."
Bila je to posljedica napretka Pacifičkog saveza, bloka koji čine četiri vlade saveznika SAD-a: Meksiko, Kolumbija, Čile i Peru, koji nastoji ponovno uspostaviti slobodnu trgovinu u regiji i koji je održao svoj 7. summit u Caliju, Kolumbija, jedan dan ranije. “Oni žele obećati stare lance noseći nove maske”, osudio je venezuelanski predsjednik u jasnom referiranju na blok koji je pokrenut 2012.
Nakon dugog radnog sastanka, koji je rezultirao novim sporazumima u 14 strateških polja između Bolivije i Venezuele, Maduro je sudjelovao na masovnom političkom skupu na José Casto Méndez kolosej organizirali bolivijski društveni pokreti, radnici i seljaci u znak podrške Venezueli. Tamo je upozorio da je "imperijalizam SAD-a napravio brojke" nakon Chávezove smrti i vjeruje da je "ovo kraj revolucije neovisnosti 21. stoljeća". Stoga Sjedinjene Države sada pokušavaju "nametnuti FTAA i proces ekonomske i društvene regresije" u Latinskoj Americi.
“Je li istina da je ovo kraj revolucije u Latinskoj Americi? Je li istina da naši ljudi ponovno žele neoliberalizam?”, upitao je Maduro. Pozvao je građane da ponovno podignu zastave borbe protiv neoliberalizma. “Sada počinje”, rekao je govoreći o borbi na kontinentu. “Ili idemo putem Domovine, narodne vlasti i oslobodilačkog socijalizma, ili se vraća neoliberalizam. Ali vratit će se sa smrtonosnim licem fašizma jer će doći zbrisati ljude koji su se usudili biti slobodni.”
Odgovor
Moralesov i Madurov poziv na jačanje ALBA-e, Petrocaribea i regionalne solidarnosti bio je odgovor Juga na borbu protiv nove ofenzive koju je pokrenuo Washington. “Krećemo u ofenzivu mobilizacije pokreta ALBA”, najavio je Maduro u Cochabambi pozivajući na stvaranje latinoameričke konfederacije starosjedilačkih naroda i drugih sindikalnih organizacija. “Kujemo socijalističku revoluciju u Latinskoj Americi i na Karibima. Moramo podići zastave naše borbe”, rekao je.
Morales je izrazio svoju spremnost da organizira sastanak ALBA-e: "Želio bih ovdje javno komunicirati s kolegom Rafaelom Correom [predsjednikom Ekvadora] da zajedno organiziramo veliki sastanak zemalja članica ALBA-e na Pacifiku, u Guayaquilu." Ovo nije običan poziv. Ekvador je pozvan da se pridruži Pacifičkom savezu na posljednjem summitu, gdje se raspravljalo o budućem sudjelovanju Ekvadora kao zemlje promatrača. “Ekvador je zemlja koja je dio Pacifika i primamo ga raširenih ruku”, rekao je čileanski predsjednik Sebastián Piñera kada je 24. svibnja iz Calija stigao u Guayaquil kako bi prisustvovao inauguraciji Corree.
Kad bi se Ekvador pridružio Pacifičkom savezu, koji svojim članicama nameće slobodnu trgovinu, cijela pacifička obala Južne Amerike automatski bi bila integrirana u novi regionalni blok. Stoga je Morales pozvao Correu da sazove sastanak ALBA-e na Pacifiku kako bi se suprotstavili ofenzivi.
“Ne bojim se reći da se moramo nastaviti kretati naprijed s našim društvenim pokretima Latinske Amerike i Kariba kako bismo oslobodili one zemlje u kojima su neke vlade još uvijek podložne carstvu i slugama carstva SAD-a”, dodao je Bolivijski predsjednik u otvorenom sukobu s vladama koje promoviraju Pacifičku alijansu. Otuda strategija zakazivanja sastanka ALBA vlada i društvenih pokreta, uključujući organizacije iz Čilea, Perua, Kolumbije, Meksika i Kostarike, u Ekvadoru. Morales je naglasio važnost "jačanja društvenih pokreta diljem Latinske Amerike" kako bi se obranile "antiimperijalističke zemlje, vlade i predsjednici".
Vojni sindikat
Na bilateralnom sastanku također je bilo riječi o zajedničkom radu oružanih snaga svake zemlje. Nakon Madurovog posjeta Boliviji, visoki časnici održali su sastanak u Caracasu kako bi “produbili bolivarske ideale u vojnoj doktrini obiju država”, navodi se u službenom priopćenju za javnost. General vojske Bolivije Edwin de La Fuente pozvao je na jedinstvo južnoameričkih oružanih snaga u osmišljavanju zajedničkih akcija u obrani od stranih prijetnji.
Na bilateralnom sastanku održanom u Cochabambi, Venezuela i Bolivija dogovorile su jačanje Škole obrane ALBA, koja je osnovana prije dvije godine za obuku vojnih časnika i civila te za istraživanje sigurnosti i obrane. Evo Morales javno je slavio što je Bolivija oslobodila svoje oružane snage od uplitanja SAD-a, za razliku od dogovora između ostalih zemalja regije i Pentagona. “U 19. stoljeću bili smo jedna vojska”, istaknuo je Maduro.
Južnoamerička unija naroda (UNASUR) učinila je isto: predstavnici 12 ministarstava obrane zemalja članica UNASUR-a ratificirali su u Caracasu osnivanje prve Južnoameričke škole obrane, koja sada ocrtava statute i tečajeve koji će sadržavati program treninga. Oni će biti predstavljeni svim ministrima obrane u studenom.
Strateški sporazumi
Kako bi se pregledali i ponovno pokrenuli sporazumi, na drugom zajedničkom integracijskom sastanku između Bolivije i Venezuele uspostavljeno je osam radnih skupina za raspravu o poljoprivredi i hrani, industriji, znanosti i tehnologiji, ugljikovodicima i energiji, komunikaciji, obrazovanju, zdravstvu i sportu te trgovini.
Radna skupina za poljoprivredu dogovorila je osnivanje tvrtke za proizvodnju i trgovinu hranom. Svaka će zemlja pridonijeti s 1236 hektara za proizvodnju graha i riže.
U industrijskom polju, složili su se da će stvoriti centre za razvoj tekstilnih inovacija i dvonacionalni tim za istraživanje, razvoj i obuku za poticanje industrijalizacije litija.
Obje su se zemlje dogovorile o jačanju povezivanja u obrazovnim centrima zajednice putem satelita Túpac Katari, koji će biti stavljen u orbitu do kraja 2013., te o razvoju aktivnosti obuke u vezi s korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Što se tiče energetike, potpisali su sporazume o istraživanju i eksploataciji plina u Boliviji i nafte u Venezueli. Madurova namjera je pomoći Boliviji da ima produktivne kampove u naftnom pojasu Orinoco.
Maduro je najavio ponovno pokretanje Mission Miracle, koja nudi besplatno liječenje očiju i operaciju i pružila je skrb za više od 2 milijuna Latinoamerikanaca.
Ukupno su Venezuela i Bolivija prihvatile šest novih sporazuma i zajedničku deklaraciju. Nakon sastanka, Maduro je izvijestio da će se tehnički i politički timovi sastajati svaka tri mjeseca kako bi pregledali svoja postignuća, napredak i nove projekte.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije