Fotografija Damiana Lugowskog/Shutterstock.com
Masovna izumiranja zbog ljudskih aktivnosti
Prema nedavnom izvješću Ujedinjenih naroda, više od milijun vrsta biljaka i životinja trenutačno je pod prijetnjom izumiranja zbog ljudskih aktivnosti. Stope izumiranja danas su čak 1,000 puta veće od normalne pozadinske stope.
Kako emisije stakleničkih plinova ljudskog društva guraju Zemlju prema katastrofalnim klimatskim promjenama, stope izumiranja u biosferi sigurno će postati veće.
Prijeti li ljudima izumiranje?
Što je s našom vlastitom vrstom? Prijeti li nam previše izumiranje?
Zasigurno postoji nekoliko prijetećih katastrofa koje bi mogle uvelike smanjiti globalnu populaciju ljudi. U termonuklearnom ratu, praćenom nuklearnom zimom, mogao bi stradati velik dio svjetskog stanovništva.
Također moramo uzeti u obzir opasnost od gladi iznimno velikih razmjera, koja uključuje milijarde, a ne milijune ljudi. Takva bi se glad mogla dogoditi do sredine našeg sadašnjeg stoljeća, kao rezultat rasta stanovništva, u kombinaciji s klimatskim promjenama i krajem ere fosilnih goriva. Dok se ledenjaci tope na Himalaji, lišavajući Indiju i Kinu ljetnih zaliha vode; kako razina mora raste, potapajući plodna polja riže u Vijetnamu i Bangladešu; jer suša prijeti produktivnosti regija Sjeverne Amerike u kojima se proizvode žitarice; a kako kraj ere fosilnih goriva utječe na modernu poljoprivredu visokih prinosa, postoji prijetnja raširene gladi. Postoji opasnost da 1.5 milijardi ljudi koji su danas pothranjeni neće preživjeti budućnost s još oskudicom hrane.
Konačno, ako ljudsko društvo ne uspije obuzdati svoje emisije stakleničkih plinova, velik dio Zemlje postat će toliko vruć da će biti nenastanjiv, ne samo za ljude, već i za biljke i životinje u biosferi. To ne znači nužno da će naša vrsta izumrijeti, budući da će još uvijek postojati područja na zemlji u kojima će biti moguće preživjeti. Međutim, to ne znači da će buduća populacija ljudi biti znatno smanjena ako se ne izbjegnu katastrofalne klimatske promjene.
Veze između militarizma i klimatskih promjena
U našim nastojanjima da izbjegnemo katastrofalne klimatske promjene, trebali bismo biti svjesni poveznica između globalnog zatopljenja i militarizma. Vojne aktivnosti koriste ogromne količine fosilnih goriva.
Postoji bliska veza između nafte i rata. James A. Paul, izvršni direktor Foruma za globalnu politiku, vrlo je jasno opisao ovaj odnos sljedećim riječima: „Moderno ratovanje posebno ovisi o nafti, jer se gotovo svi sustavi naoružanja oslanjaju na gorivo na bazi nafte—tankovi, kamioni, oklopna vozila , samohodna topnička oruđa, zrakoplovi i ratni brodovi. Iz tog razloga, vlade i glavni stožeri moćnih nacija nastoje osigurati stalnu opskrbu naftom tijekom rata, kako bi potaknuli vojne snage gladne nafte u dalekim operativnim kazalištima.
„Baš kao što vlade poput SAD-a i UK-a trebaju naftne kompanije kako bi osigurale gorivo za svoje globalne kapacitete za vođenje rata, tako naftne kompanije trebaju svoje vlade kako bi osigurale kontrolu nad globalnim naftnim poljima i transportnim rutama. Nije stoga slučajno da su najveće svjetske naftne kompanije smještene u najmoćnijim zemljama svijeta.
“Gotovo sve svjetske zemlje proizvođači nafte pretrpjele su zlostavljanje, korumpirane i nedemokratske vlade i izostanak trajnog razvoja. Indonezija, Saudijska Arabija, Libija, Irak, Iran, Angola, Kolumbija, Venezuela, Kuvajt, Meksiko, Alžir—ovi i mnogi drugi proizvođači nafte imaju tužnu prošlost, koja uključuje diktature instalirane iz inozemstva, krvave državne udare koje su projektirale strane obavještajne službe, militarizaciju vlade i netolerantnog desničarskog nacionalizma.”
Postoji još jedna veza između militarizma i klimatskih promjena: Danas se, kako u Sjedinjenim Državama tako i drugdje u svijetu, Green New Deal razmatra kao sredstvo za hitno potreban prijelaz s fosilnih goriva na obnovljivu energiju.
Koncept Green New Deal inspiriran je New Dealom kojim je Franklin D. Roosevelt okončao Veliku depresiju 1930-ih. Kao i FDR-ov izvorni New Deal, uključuje golemu državnu potrošnju kako bi se istovremeno stvorila radna mjesta i prijeko potrebna infrastruktura. U slučaju Green New Deala, to bi bila infrastruktura obnovljive energije.
Ali ima li dovoljno novca za Green New Deal? Kako bismo oslobodili potrebna sredstva, moramo preusmjeriti ogromnu rijeku novca koji se trenutno rasipa - ili još gore od rasipanja - na militarizam, i iskoristiti ga za spašavanje ljudskog društva i biosfere od katastrofalnih klimatskih promjena. Koliko je novca u pitanju? Prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira, svijet trenutno troši 1.8 trilijuna dolara svake godine na naoružanje. Neizravni troškovi militarizma daleko su veći.
Ljudski otisak je prevelik
Ukupni ekološki otisak čovječanstva je koncept koji se koristi za mjerenje odnosa između resursa koje ljudi zahtijevaju od svog okoliša, u usporedbi sa sposobnošću prirode da osigura te resurse. Posljednjih godina ljudi traže od zemlje da im pruži mnogo više nego što zemlja može regenerirati. Naš kolektivni trag na licu prirode postao je prevelik. Zbog opasnosti od kolapsa okoliša, kao i opasnosti od raširene gladi, moramo stabilizirati globalnu populaciju i prekinuti prekomjernu potrošnju dobara.
Socijalizam i ekologija u Skandinaviji
Pretjerani kontrasti između bogatih i siromašnih postali su akutni problem, kako unutar nacija tako i među nacijama. Dokazivo je točno da u ravnopravnijim društvima gospodarstva bolje funkcioniraju i ljudi su sretniji.
U tom kontekstu zanimljivo je pogledati skandinavske zemlje u kojima je kontrast između bogatih i siromašnih jako smanjen.
Danska, na primjer, ima tržišnu ekonomiju, ali visoka i strmo progresivna stopa oporezivanja u biti je eliminirala siromaštvo unutar zemlje, a istovremeno otežava bilo kome da postane izuzetno bogat.
Danska ima vrlo visoke poreze, ali zauzvrat njezini građani dobivaju mnoge socijalne usluge, poput besplatne zdravstvene skrbi. Ako ispunjavaju uvjete za sveučilišno obrazovanje, školarina je besplatna, a studenti dobivaju naknadu za troškove života. Majke, odnosno očevi, mogu uzeti plaćeni dopust do 52 tjedna nakon rođenja djeteta. Nakon toga jaslice su uvijek na raspolaganju, kako bi se majke mogle vratiti na svoja radna mjesta. Kada dijete postane prestaro za jaslice, vrtići su uvijek dostupni. Za djecu školske dobi dostupni su klubovi nakon nastave gdje djeca mogu vježbati umjetnost i zanate ili druge aktivnosti pod nadzorom dok roditelji ne dođu s posla.
Danska ima izvanredan program istraživanja i razvoja obnovljive energije. Danski dizajn energije vjetra poznat je u cijelom svijetu, a danske vjetroturbine izvoze se u mnoge zemlje. Dansko tehničko sveučilište također ima izuzetno snažan istraživački program koji se bavi problemom isprekidanosti. Jedan od programa DTU-a usmjeren je na razvoj i korištenje gorivih ćelija za pohranu energije.
U zemljama pod kontrolom korporacija poput Sjedinjenih Država, riječ "socijalizam" je anatema; ali nacije svugdje u svijetu mogle bi imati koristi od skandinavskog modela socijalizma. Z
Nova knjiga za besplatno preuzimanje
Želio bih najaviti objavljivanje nove knjige koja govori o odnosima između ljudskog društva i biosfere. Knjigu je moguće besplatno preuzeti i distribuirati sa sljedeće poveznice: http://www.fredsakademiet.dk/library/ecosoc. pdf
Ostale knjige i članci o globalnim problemima nalaze se na ovim poveznicama:
https://wsimag.com/authors/716-john-scales-avery