"U jednom trenutku 'poljoprivreda' se odnosila na kulturu hrane. Gubitak te kulture, u korist američkog kulturnog monokulture, spojene s poljoprivrednim monokulturom, dovodi nas u opasno stanje..." kaže aktivistica za hranu i domorodce Winona LaDuke.[i ]
Njezino jadikovanje san je direktora agrobiznisa. Izvršni direktor tvrtke HJ Heinz rekao je: "Jednom kada je televizija tu, ljudi, bez obzira na boju, kulturu ili podrijetlo, žele otprilike iste stvari." [ii] Iste stvari temelje se na istoj tehnologiji, istim medijskim izvorima, istim globalna ekonomija, i ista hrana.
Zajedno s gubitkom kulturne raznolikosti, rast industrijske poljoprivrede doveo je do ogromnog smanjenja bioraznolikosti. Kroz povijest, ljudi su uzgajali oko 7,000 vrsta biljaka. U prošlom stoljeću, tri četvrtine genetske raznolikosti poljoprivrednih usjeva je izgubljeno. Trideset usjeva sada osiguravaju 95% naših potreba za hranom, a samo riža, pšenica, kukuruz i krumpir osiguravaju 60%. Osamdeset pet posto sorti jabuka koje su nekad postojale u SAD-u su izgubljeni. Ogromna polja genetski identičnih usjeva mnogo su osjetljivija na štetočine, što zahtijeva povećanu upotrebu pesticida. Nedostatak raznolikosti također ugrožava opskrbu hranom, budući da najezda štetočina ili bolesti može jednim potezom uništiti ogromne količine usjeva.
Napori domorodaca da zaštite svoje sorte usjeva i poljoprivrednu baštinu u SAD-u sežu 500 godina unatrag od vremena dolaska španjolskih konkvistadora. Danas domorodačke zajednice diljem SAD-a vraćaju i oživljavaju zemlju, vodu, sjeme i tradicionalnu hranu i poljoprivredne prakse, čime vraćaju kulturu u poljoprivredu i poljoprivredu u lokalne ruke.
Jedna takva inicijativa je Projekt oporavka zemljišta Bijele Zemlje u Minnesoti, koji vraća zdravo upravljanje izvornom kopnenom bazom lokalnih plemena. Beru i prodaju tradicionalnu hranu kao što je divlja riža, sade vrtove i podižu staklenike te uzgajaju hranu za programe od farme do škole i za programe hranjenja naših starijih. Ponovno uvode autohtonu jesetru u lokalne vode i rade na zaustavljanju prskanja pesticidima na obližnjim industrijskim farmama. Također jačaju odnose s projektima prehrambene suverenosti diljem zemlje. Winona LaDuke, osnivačica projekta, rekla nam je: "Moj je otac govorio: 'Ne želim čuti tvoju filozofiju ako ne možeš uzgajati kukuruz'... Ja sada uzgajam kukuruz."
Drugi pokušaj oživljavanja uključuje stada bivola. U 1800-ima, europsko-američki doseljenici dotjerali su divlje bivole do istrebljenja, desetkujući izvor opstanka za mnoge domorodačke zajednice. Samo jedan primjer oživljavanja je Lakota Buffalo Caretakers Cooperative, zadruga malih obitelji njegovatelja bivola, u rezervatu Pine Ridge u Južnoj Dakoti. Zadruga vidi svoj rad kao trostruk, "obnavljanje bizona, obnavljanje izvorne ekologije na Pine Ridgeu i pomoć u obnavljanju svete veze između naroda Lakota i nacije bizona." Na nacionalnoj razini, Inter-Tribal Bison Cooperative je mreža od 56 plemenskih programa za bizone iz cijele zemlje sa zajedničkim krdom od preko 15,000.
U Novom Meksiku domorodačke zajednice organiziraju mnoštvo inicijativa. Diljem države pokrenuli su obrazovne i proizvodne farme, razmjenu uzgoja mladih i starijih, programe revitalizacije bivola, inicijative za spremanje sjemena, programe liječenja dijabetesa na bazi ljekovitog bilja, kreditnu uniju koja ulaže u zelene i održive projekte i još mnogo toga. Škole poput Southwestern Indian Polytechnic Institute, Institute of American Indian Arts i Santa Fe Indian School – zajedno s gimnazijama, srednjim školama i neprofitnim programima – razvile su programe poljoprivrednog obrazovanja. Udruga tradicionalnih američkih farmera pomaže poljoprivrednicima da se vrate na zemlju, organizira radionice o uštedi sjemena i poljoprivrednim tehnikama te ima program za mlade.
Godišnji simpozij o održivoj hrani i suverenitetu sjemena u Tesuque [indijanskom] Pueblu u sjevernom Novom Meksiku okuplja poljoprivrednike, travare, prirodne bojadžije, iscjelitelje, kuhare, čuvare sjemena, edukatore, zaštitnike vode i organizatore zajednice. Sa simpozija 2006. proizašao je Deklaracija o suverenitetu sjemena, koji je osudio genetski modificirano sjeme i korporativno vlasništvo nad domaćim sjemenjem i usjevima kao "nastavak genocida nad autohtonim stanovništvom i kao zlonamjerne i svetogrdne radnje prema našim precima, kulturi i budućim generacijama."
Osim simpozija, Tesuque Pueblo također ugošćuje Tesuque Natural Farms, koje uzgajaju povrće, ljekovito bilje, žitarice, voćke i pokrovne usjeve, uključujući sorte davno izgubljene u regiji. Projekt je izgradnja izvorne knjižnice sjemena. Sveobuhvatni cilj je učiniti Pueblo autonomnim i u hrani i u sjemenkama. Emigdio Ballon, uzgajivač Quechua i genetičar na Tesuque Natural Farm, rekao je: "Jedini način na koji možemo dobiti našu autonomiju je kada imamo resurse u svojim rukama, kada ne moramo kupovati od kompanija za proizvodnju sjemena."
Farma osigurava svježu hranu centru za starije osobe, prodaje na tržnicama i obučava stanovnike da se sami počnu baviti poljoprivredom. Na farmi se uzgaja i ljekovito bilje za liječenje HIV-a, dijabetesa i raka te se od biljaka proizvodi biognojivo. Predškolci u vrtu Head Start programa; počinju i gimnazijalci.
Ljudi iz cijele zemlje dolaze na prirodne farme Tesuque kako bi proučavali poljoprivrednu proizvodnju i pohađali radionice o rezidbi, pčelarstvu, peradi, plodnosti tla, kompostiranju i drugim temama. Farma se nada da će uskoro stvoriti istraživački i obrazovni centar, gdje ljudi mogu dolaziti na tri do šest mjeseci.
Nayeli Guzman, Meksičanka koja je radila na farmi, rekla je: "Ono što radimo vrlo je jednostavno. Ove ideje za nas nisu alternativa, one su samo način života... Svi moramo raditi zajedno kao zemlja -temeljeni ljudi.
"Stvoritelj nije isključiv, pa nema razloga da to budemo", rekla je. "Kažu nam: 'Što više bioraznolikosti imate, to će vaše tlo biti bogatije.' Tako je s ljudima. Što više različitih vrsta ljudi imate, to ćemo biti sposobniji preživjeti. Ne možemo se odvojiti. To je ono što industrijska poljoprivreda radi."
Bilješke
[i] Winona LaDuke u "One Thing to Do About Food: Forum," Alice Waters, ur., The Nation, 11. rujna 2006., 18.
[ii] Sharon Beder, Global Spin: The Corporate Assault on Environmentalism (Devon: Green Books, 2002), 184.