Bolivijski radnici u Argentini vrše pritisak na vladu da poduzme mjere protiv robovskih uvjeta u tajnim trgovinama tekstila nakon što je u požaru u tvornici 30. ožujka u Buenos Airesu poginulo šest ljudi. Vlada je pokrenula inspekcije krojačkih radnji koje zapošljavaju Bolivijce i Paragvajce. Inspektori su zatvorili najmanje 100 takvih postrojenja.
'Morali smo šutjeti i prihvatiti zlostavljanje. Umoran sam od primanja udaraca. Počinjemo se boriti protiv compañerosa, hvala vam što ste ovdje.' Riječi su to Ane Salazar na zboru tekstilaca u nedjelju navečer. Požar koji je ubio šestero ljudi, uključujući četvero djece i dvije žene, rasvijetlio je loše radne uvjete unutar mreže tajnih tvornica tekstila u Buenos Airesu.
Predstavnici Sindikata radnika krojačica, skupštine tekstilnih radnica bez dokumenata, izvijestili su o najmanje 8,000 slučajeva zlostavljanja na radu u gotovo 400 gradskih tajnih radnji krojačica u proteklim mjesecima. Oko 100,000 imigranata bez dokumenata radi u tim nesigurnim pogonima s prosječnom plaćom od 100 dolara mjesečno, ako su uopće plaćeni.
Prema riječima Olge, tekstilne radnice koja je tražila da se izostavi njezino prezime zbog sigurnosnih problema, robovski uvjeti u tekstilnim tvornicama su sustavni. 'œTijekom normalnog radnog dana u trgovini se radi od 7 ujutro do ponoći ili 1 sat ujutro. Mnogo puta žene ne plate, a duguju im dvije ili tri godine plaće. Zbog toga što nemamo svoje pravne dokumente ili ne znamo koja su naša prava u Argentini, morali smo šutjeti. Nemate pravo iznajmiti sobu niti legalno raditi.'
U mnogim slučajevima radnici su uvučeni u mrežu preko radija ili novinskih oglasa u Boliviji obećavajući pristojne plaće, sobu, hranu i prijevoz do Buenos Airesa. Radnici se prevoze u kamionima i moraju ilegalno prijeći u Argentinu. Kada uđu u tvornicu tekstila, prisiljavaju ih da rade 16 do 18 sati dnevno i upozoravaju ih da će, ako se žale, izgubiti posao i biti izbačeni na ulicu. Više od 40 posto radnika živi unutar tvornica iu mnogim su slučajevima zaključani unutra. Svjedoci su rekli da je 25 obitelji živjelo u prostorijama od četiri četvorna metra unutar postrojenja koje je zahvatio požar.
Sindikat radnica krojačica (Union de Trabajadores Costureros, UTC) formiran je iz gradske skupštine u radničkoj četvrti Parque Avalleneda. U početku je skupština bila društveni centar za obitelji nedjeljom, jedinim danom kada tekstilni radnici mogu napustiti radnju. Obitelji su se počele okupljati na mjestu okupljanja, smještenom na uglu parka. Kasnije su tekstilni radnici iz Bolivije bez ikakvog sindikalnog predstavnika osnovali UTC jer argentinski tradicionalni sindikati odbijaju prihvatiti članove bez dokumenata.
Nestor Escudero, Argentinac koji sudjeluje u UTC-u, kaže da su policija, inspektori i sudovi također odgovorni za dokumentirane robovske uvjete unutar tvornica tekstila. 'œOva organizacija stara samo četiri mjeseca nastala je iz radničkih sukoba u tekstilnim radionicama u susjedstvu, gdje su u mnogim slučajevima uvjeti svedeni na ropstvo. Dovode ilegalne imigrante kako bi ih brutalno iskorištavali. Tekstilna radnica je plaćena 75 centi za odjevni predmet koji se kasnije prodaje za 50 dolara. Ovaj profit dovoljan je za plaćanje mita i održavanje ovog sustava.'
Od 2003. tisuće izvještaja o robovskim uvjetima nagomilalo se na sudovima bez ikakvog rješenja. U mnogim slučajevima kada su radnici policiji podnijeli prijave o lošem postupanju, uključujući prijetnje, fizičko zlostavljanje i prisilni rad, policija kaže da ne može djelovati jer žrtve nemaju svoj DNI, nacionalnu osobnu iskaznicu. Escudero iz UTC-a potvrdio je da je nekoliko tekstilnih radnika dobilo prijetnje smrću jer su medijskim kućama izvještavali o robovskim uvjetima unutar tekstilnih tvornica.
Tajna tekstilna mreža pojavila se kasnih 1990-ih u Buenos Airesu, nakon priljeva uvoza jeftinog azijskog tekstila. Mnogi vlasnici tvornica tekstila su Argentinci, Korejci ili Bolivijci. Radnici proizvode odjeću za vrhunske robne marke poput Lacara i Montagea. Tajne tvornice tekstila prerasle su u industriju vrijednu 700 milijuna dolara godišnje.
Za ilegalne imigrante u Argentini, preživljavanje je začarani krug. Radnici bez dokumenata posebno su osjetljivi na prijetnje gubitka posla. Radnici si ne mogu priuštiti unajmljivanje sobe, a mnogi upravitelji hotela rezidentni nisu voljni iznajmljivati sobe imigrantima, osobito kada imaju djecu. Mnogi imigranti liječeni su od ozbiljnih zdravstvenih problema povezanih s neljudskim uvjetima rada, uključujući tuberkulozu i probleme s plućima zbog stalne prisutnosti prašine i vlakana, kao i probleme s leđima. Pronalaženje legalnog posla gotovo je nemoguće bez nacionalne osobne iskaznice. Danas u Argentini 45% ukupnog stanovništva radi mimo knjiga (bez ikakvog pravnog ugovora).
UTC je službeno iznio optužbe protiv bolivijskog konzulata u Buenos Airesu, Alvara Gonzaleza Quinta, za naplaćivanje imigrantima do 100 dolara (što je ekvivalent prosječnoj mjesečnoj plaći koja se isplaćuje tekstilnim radnicima) za dovršavanje papirologije potrebne za njihovu dokumentaciju. Gonzalez Quint prosvjedovao je protiv strogih mjera koje su gradske vlasti Buenos Airesa uvele u tekstilnim tvornicama. Argentinska liga za ljudska prava također je optužila Gonzaleza Quinta pred Saveznim sudom za povezanost s mrežom krijumčarenja imigranata u tajne tvornice tekstila.
Bolivijski predsjednik Evo Morales poslao je izaslanstvo da ispita uvjete za imigrante u Argentini nakon požara 30. ožujka. Bolivijska komisija pozvala je vladu u Buenos Airesu da legalizira radnike bez dokumenata. Prije tragičnog požara u tvornici, UTC je također tražio od vlade da legalizira ilegalne imigrante. Vlada je objavila da će novi uredi biti otvoreni za besplatnu legalizaciju tekstilnih radnika.
Nakon zatvaranja, val tvornica preselio se u predgrađa Buenos Airesa kako bi se izbjegle novonametnute inspekcije. Tekstilne radnice organiziraju niz marševa kako bi zahtijevale da se poslovođe i vlasnici tvornice u požaru privedu pravdi. Također se zalažu za masovnu legalizaciju imigranata, smještaj za imigrante koji žive u siromaštvu i kraj ropstva u radionicama.
Marie Trigona redoviti je suradnik za IRC Americas Program, online na www.americaspolicy.com. Do nje se može doći na [e-pošta zaštićena]. Za više informacija o UTC-u posjetite www.agoratv.org.