Kada je riječ o stvaranju milijardera, Amerika ide sjajno.
Sve do 2005. godine multimilijunaši su još mogli biti na Forbesovoj listi 400 najbogatijih Amerikanaca. Godine 2006. Forbesova lista 400 bila je samo za milijardere.
Ove godine bi vam trebao Forbes 482 da stane u sve milijardere.
Milijarda dolara je velika lovina. Kraljica Elizabeta II., britanski monarh pet desetljeća, morala bi dodati 400 milijuna dolara svom bogatstvu od 600 milijuna dolara kako bi dosegla milijardu dolara. Trebalo bi joj još 1 milijuna dolara da dosegne Forbes 300 minimum od 400 milijarde dolara. Prosječni član Forbes 1.3 ima 400 milijardi dolara.
Kada je Forbes 400 počeo 1982., njime su dominirali nafta i bogatstvo u proizvodnji. Danas, kaže Forbes, "Wall Street je kralj."
Gotovo polovica od 45 novih članova, kaže Forbes, "stekli su svoje bogatstvo u hedge fondovima i privatnom kapitalu. Upravitelj novca John Paulson pridružuje se popisu nakon što je ovog ljeta stavio u džep više od milijardu dolara drugorazrednih hipotekarnih kredita."
25. godišnjica Forbes 400 nije vrijeme za zabavu za Ameriku.
Imamo rekordnih 482 milijardera — i rekordne ovrhe.
Imamo rekordnih 482 milijardera — i rekordnih 47 milijuna ljudi bez ikakvog zdravstvenog osiguranja.
Od 2000. dodali smo 184 milijardera — i još 5 milijuna ljudi koji žive ispod granice siromaštva.
Službeni prag siromaštva za jednu osobu bio je smiješno niskih 10,294 dolara u 2006. To vam neće donijeti dvije funte kavijara (9,800 dolara) i 25 cigara (730 dolara) na Forbesovom indeksu troškova života iznimno dobrog života. Prag siromaštva za četveročlanu obitelj od 20,614 dolara niži je od tromjesečne cijene kućnog cvjetnog aranžmana (24,525 dolara).
Bogatstvo se redistribuira od siromašnijih ka bogatijima.
Između 1983. i 2004. prosječno bogatstvo 1 posto najvećih kućanstava poraslo je za 78 posto, izvještava Edward Wolff, profesor ekonomije na Sveučilištu New York. Donjih 40 posto izgubilo je 59 posto.
U 2004. jedno od šest kućanstava imalo je nultu ili negativnu neto vrijednost. Gotovo jedno od tri kućanstva imalo je manje od 10,000 USD neto vrijednosti, uključujući i vlasnički kapital. To je bilo prije nego što je udarila hipotekarna kriza.
Godine 1982., kada je Forbes 400 imao samo 13 milijardera, najplaćeniji izvršni direktor zaradio je 108 milijuna dolara, a prosječni zaposlenik s punim radnim vremenom 34,199 dolara, usklađeno za inflaciju u 2006. godini. Prošle je godine najplaćeniji upravitelj hedge fonda zaradio 1.7 milijardi dolara, najplaćeniji izvršni direktor zaradio je 647 milijuna dolara, a prosječni radnik 34,861 dolar, s nestalim zdravstvenim i mirovinskim osiguranjem.
Forbes 400 još je više klub bogatih muškaraca nego kad je počeo. Broj žena pao je sa 75 1982. na 39 danas.
400 najbogatijih Amerikanaca ima konzervativno procijenjeno bogatstvo od 1.54 bilijuna dolara u kombinaciji. Taj iznos je više od 11 posto našeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 13.8 trilijuna dolara — ukupne godišnje vrijednosti dobara i usluga koje proizvede naša nacija od 303 milijuna ljudi. Godine 1982. bogatstvo Forbesa 400 mjerilo je manje od 3 posto američkog BDP-a.
A bogati, primjećuje časopis Fortune, "daju manji dio svojih prihoda nego mi ostali."
Zahvaljujući megaporeznim rezovima, bogati si mogu priuštiti više megajahti, opremljenih helikopterima i mini-podmornicama. U međuvremenu, infrastruktura mostova, nasipa, javnog prijevoza, parkova i drugih javnih dobara naslijeđenih od ranijih generacija poreznih obveznika propada zbog nemara, a rupe u sigurnosnoj mreži rastu.
Najbogatijih 1 posto kućanstava - s prosječnim prihodom od 1.5 milijuna dolara - uštedjet će zajedničkih 79.5 milijardi dolara na porezima za 2008. godinu, izvještava Citizens for Tax Justice. To je više od kombiniranih proračuna Odjela za promet, Uprave za mala poduzeća, Agencije za zaštitu okoliša i Komisije za sigurnost potrošačkih proizvoda.
Smanjenje poreza će uštedjeti 1 posto najviših projiciranih 715 milijardi dolara između 2001. i 2010. I koštati nas 715 milijardi dolara rastućeg državnog duga plus kamate.
Djeca i unuci današnjih potplaćenih radnika plaćat će zabavu današnjih plutokrata i njihove svite lobista.
Vrijeme je da Kongres ukine smanjenje poreza za bogate i zatvori rupu u zakonu koja dopušta špekulantima hedge fondova milijardera da plaćaju porez po nižoj stopi od svojih tajnica.
Nejednakost se vratila na razinu iz 1920-ih. Tada je bilo loše za naš narod. Sada je loše za našu naciju.
Holly Sklar je koautorica knjiga "Raise the Floor: Wages and Policies That Work for All of Us" i "A Just Minimum Wage: Good for Workers, Business and Our Future." Do nje se može doći na [e-pošta zaštićena].