Obama je posljednji put posjetio Meksiko tijekom summita G-20 u Los Cabosu prošlog lipnja. On i njegova pratnja danas će ponovno sletjeti na pregovore s novim predsjednikom Meksika Enriqueom Peñom Nietom. Od njegovog izbora, tim Peñe Nieta radio je na preusmjeravanju medijskog fokusa s nasilja povezanog s ratom protiv droge na gospodarstvo, nešto što će vjerojatno biti pojačano tijekom ovog posjeta.
Prema New York Times, “U Meksiku, g. Obama se planira sastati s predsjednikom Enriqueom Peña Nietom za razgovore koje je ranije reklo meksičko ministarstvo vanjskih poslova 'pokrivat će konkurentnost [sic], obrazovanje i inovacije, zajedno s graničnom infrastrukturom, trgovinom, migracijom i sigurnošću građana među ostalim temama od zajedničkog interesa.'"
Konkurentnost
Konkurentnost je poželjan izraz koji vlade danas koriste kada govore o privatizaciji i regulatornim reformama osmišljenim za dobrobit korporativnog sektora. Prethodno je konkurentnost bila poznata kao štednja, strukturna prilagodba ili privatizacija, izrazi koji su pali u nemilost zbog teških posljedica tih programa na stanovništvo u cjelini.
Što bi Obama i Peña Nieto mogli razgovarati o konkurentnosti? Kao prvo, Meksiko je nedavno promijenio svoje zakone o radu kako bi "povećao konkurentnost", snizivši minimalnu plaću na otprilike 60 ¢ na sat i otežavaju radnicima dobivanje socijalnog osiguranja i redovitog radnog tjedna.
Pemex, meksička državna naftna tvrtka, svakako će biti tema razgovora. Prema Financial Times, “otvaranje meksičkog visoko zaštićenog naftnog sektora, kojim dominira državni div Pemex, moglo bi pružiti neizrecive prilike američkim naftnim kompanijama, kao i vrstu prijenosa tehnologije koja je Meksiku očajnički potrebna.”
Uz sve priče o dobitcima koji bi se mogli postići privatizacijom meksičkog naftnog sektora, vjerojatno će se zaobići činjenica da 99 posto dobiti državne naftne kompanije odlazi u federalni proračun, što predstavlja oko 40 posto ukupnog državnog proračuna. Potpuna privatizacija Pemexa značila bi strogu štednju u cijeloj zemlji.
Osim toga, SAD financira nešto što se zove Meksički program konkurentnosti preko Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Prema agencija, “USAID radi s meksičkim partnerima na poboljšanju gospodarskog upravljanja i povećanju konkurentnosti privatnog sektora poboljšanjem poslovnog okruženja i izgradnjom održive potpore za nastavak reformi politika i sustavnih promjena.” To znači financiranje meksičkih think tankova i nevladinih organizacija za promicanje politika koje su povoljne za poslovanje, privatizacije i reformi sektora pravde koje podupiru SAD.
Obrazovanje i inovacije
Dana 11. prosinca, deset dana nakon preuzimanja vlasti, Vlada Meksika promijenila je dva članka Ustava, što je rezultiralo, kako ih nazivaju, reformom obrazovanja. Usmjerenost na obvezno testiranje za sve nastavnike izazvala je kontroverze jer, među ostalim, učitelje pretvara u sve nesigurnije radnike koji mogu dobiti otkaz zbog pada na testu. “Ono što je odobreno nije reforma obrazovanja, već prerušena radna i administrativna reforma,” napisao je kolumnist Luis Hernández Navarro u Dan. U istom stupcu, Hernandez je tvrdio da zakon otvara put privatizaciji obrazovnog sustava.
Organizacije poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) već dugo vrše pritisak da se promijeni obrazovni sustav u Meksiku. U prosincu 2012 priopćenje za tisak najavljujući obnovu kreditne linije za Meksiko od 73 milijarde dolara, MMF je, među ostalim, pozvao na reforme obrazovnog sustava. Peña Nieto već je zaradio divljenje Međunarodnog monetarnog fonda, čiji su čelnici reci da jesu “Vrlo impresioniran predsjednikom PeomñNietov program strukturnih reformi.”
Održani su masovni prosvjedi protiv reforme obrazovanja preko zemlje. Procjenjuje se da će 18. travnja rekordnih 250,000 nastavnika, učenika i njihovih podupiratelja imati marširali u Guerreru protiv reforme i za besplatno i javno obrazovanje.
Američki korporativni sektor uvelike ovisi o inovacijama i obrazovanju u Meksiku. “Budući da Meksiko može američkim tvrtkama osigurati mladu, kvalificiranu i jeftinu radnu snagu, te da SAD može odigrati potencijalno ključnu ulogu u prijenosu tehnologije i znanja svom južnom susjedu, očito ima dovoljno prostora za dvoje administracije kako bi nastavile s daljnjom gospodarskom integracijom”, navodi se u nedavnom članku u Financial Times. General Electric ima važan centar za istraživanje i dizajn u Querétaru, koji brzo postaje dom većini važno aerospace cluster. Posebno su traženi inženjeri, od kojih 115,000 godišnje diplomira u Meksiku, jer ih se ovdje može zaposliti za manje od 1 dolara,000 mjesečno. To je ključni element u sposobnosti Meksika da privuče izravna strana ulaganja u naprednu proizvodnju. Prema podacima meksičkog ministra gospodarstva, broj zrakoplovnih tvrtki u Meksiku porastao je sa 61 na 249 između 2005. i 2011. Osamdeset i pet posto zrakoplovnog izvoza odnosi se na Sjedinjene Države.
Granična infrastruktura, migracija i sigurnost građana
Obama će vjerojatno promovirati nacrt zakona o imigracijskoj reformi koji je pred američkim Senatom. Prijedlog zakona ima više od 800 stranica i imigraciju stavlja u kontekst nacionalne sigurnosti. Tamo su pozitivci i negativci prijedlogu, čiji je cilj osigurati odgovarajuću i fleksibilnu radnu snagu u SAD-u. Dok bi neki radnici mogli na kraju postići "put do državljanstva" koji nudi reforma, na druge potencijalne migrante izravno će utjecati politički kompromis, prošireni granični zid i još veća militarizacija duž južne granice SAD-a.
Postoji potražnja korporativnog sektora za izgradnjom novih graničnih prijelaza i proširenjem postojećih između Meksika i SAD-a. "Financijski gledano, ulaganja u granične prijelaze i infrastrukturu nisu odgovarala eksponencijalnom porastu trgovine koja svake godine prelazi granicu", stoji u dopisu iz prosinca Vijeće za vanjske odnose. Ova granična infrastruktura neophodna je za širenje industrije maquila (montaže) u Meksiku, a SAD zahtijeva meksičku saradnja na tim prijelazima, čija izgradnja predstavlja ogromne subvencije za SAD i druge korporacije koje posluju duž granice SAD-a i Meksika.
U smislu “sigurnosti građana” jasno je kao dan da je nasilje u Meksiku poraslo u tandemu s provedbom Inicijative Merida, strategije koju podupiru SAD i koja militarizira prekrcaj i proizvodnju narkotika. Bilo je preko 120,000 XNUMX ljudi ubijen a najmanje 27,000 nestao od početka "narko-rata" u prosincu 2006.
Mnogi od mrtvih i nestalih su migranti i "nedržavljani", Meksiko sve više postaje jedna ogromna granica za Srednjoamerikance, gdje provoditelji nisu samo imigracijska policija, već i vojska i skupine organiziranog kriminala. Vjerojatno će predsjednički razgovori zaobići postojeće nasilje u Meksiku i više se usredotočiti na policijsku obuku i programe zajednice, koji su navodni pozitivni aspekti Inicijative Merida. Razgovor o "ratu protiv droge" vjerojatno je posljednja stvar koju Peña Nieto želi učiniti dok je u središtu pozornosti s Obamom.
Dawn Paley je slobodna novinarka i neovisna istraživačica. Pogledajte više njezinih radova online na dawnpaley.ca.