Zašto se We Dobri momci?
Oslobodite svoj um od obmana propagande
David Cromwell
Izdavač Zero Books, 2012
www.zero-books.net/books/why-are-we-the-good-guys
O čemu je knjiga?
Od malih nogu učimo se pridržavati društvenih normi, biti 'odgovorni' građani i ne izražavati 'ekstremna' stajališta. Jedna od neizgovorenih pretpostavki zapadnog svijeta, barem među utjecajnim komentatorima, jest da smo 'mi' veliki branitelji ljudskih prava, slobodnog tiska i prednosti tržišne ekonomije. Na tom putu mogu se napraviti pogreške, možda čak i strašne pogreške u procjeni, poput invazije na Irak 2003. godine. Ali prevladavajuće mišljenje je da smo 'mi' u biti dobronamjerni, čak i benigni. Sigurno je to ono što bi političari, poslovni čelnici i mediji željeli da vjerujemo.
'Zašto se We Dobri momci?' je provokativno istraživanje ovog kardinalnog pravila zapadnog života; ideologija o kojoj se rijetko raspravlja, daleko manje osporava. Knjiga kopa ispod standardnih mainstream prikaza ključnih pitanja uključujući vanjsku politiku, siromaštvo, klimatske promjene i stalnu borbu između državne i korporativne moći i istinske demokracije. Analiza je prožeta izvješćima o nekim formativnim iskustvima koja su me navela da preispitam osnovni mit o zapadnoj dobronamjernosti: od školskih eksperimenata u demokraciji, izloženosti radikalnim idejama kod kuće i misije milosrđa na moru; do neočekivanog susreta s bivšim ministrom vanjskih poslova Robinom Cookom, borbe za objavljivanje teškog novinarstva i osnivanja Media Lensa 2001.
Recite nam nešto o sebi
Radim puno radno vrijeme kao urednik Media objektiva (www.medialens.org), web stranica za analizu medija koja potiče javnost da se suprotstavi medijskim obmanama, iskrivljavanju i propustima. Godine 1999. upoznao sam pisca Davida Edwardsa dok sam radio na svojoj prvoj knjizi, Privatni planet. Davidova je ideja bila da bi u Ujedinjenom Kraljevstvu trebalo postojati nešto poput organizacije Fairness and Accuracy In Reporting sa sjedištem u SAD-u. Predložio je 'Medijsku leću' s vezom 'ispravljanja za iskrivljenu viziju korporativnih medija'. U srpnju 2001. počeli smo slati redovita medijska upozorenja maloj skupini obitelji i prijatelja. Media Lens dobio je Međunarodnu nagradu za mir Zaklade Gandhi 2007. Prije nego što sam u rujnu 2010. otišao s punim radnim vremenom na Media Lens, također sam bio istraživač cirkulacije oceana i klime u Nacionalnom oceanografskom centru u Southamptonu.
Rođen sam u Glasgowu u Škotskoj 1962. godine i doktorirao sam astrofiziku na Sveučilištu u Glasgowu. Tada sam bio postdoktorand u Nacionalnom centru za istraživanje atmosfere u Boulderu, Colorado. Od 1989. do 1993. radio sam u Nizozemskoj kao istraživački geofizičar za Shell International. Vratio sam se u UK krajem 1993. i sada živim u Southamptonu sa svojim partnerom, dva dječaka i dvije mačke. Godine 2002., zajedno s kolegom sa Sveučilišta Southampton, Markom Levenom, također sam suosnio Crisis Forum (www.crisis-forum.org.uk) koja okuplja aktiviste i akademike kako bi se pozabavili temeljnim uzrocima globalne krize u 21.st st.
Zašto bih trebao pročitati tvoju novu knjigu?
Svake godine izlazi još više činjeničnih i polemičnih knjiga napisanih iz progresivne, ekološke ili ljevičarske perspektive. Naravno, vjerojatno bi ih trebalo biti i više. Ali vrlo malo takvih knjiga nastoji integrirati autorov osobni razvoj i evoluciju ideja s predstavljenim obilnim činjeničnim materijalom. Moje vlastito iskustvo, posebno s Media Lensom, je da čitatelji ljubav otkriti što motivira aktiviste, pisce i aktiviste; ili jednostavno drugim ljudima u bilo kojem segmentu života. Ići dalje od činjenične analize kako bi se podijelilo vlastito iskustvo i razvoj vitalan je, ali često zanemaren način za prevladavanje osjećaja dosade, frustracije i osjećaja nepovezanosti mnogih ljudi. Moramo spojiti racionalnost i emocije, viziju i duhovnost, ako se želimo osnažiti i suprotstaviti se moćnim, sebičnim silama koje tjeraju čovječanstvo prema rubu ponora.
Možete li mi reći nešto više o knjizi, poglavlje po poglavlje?
Ako inzistiraš:
1. Zlatno pravilo državnog nasilja
Učionice, komunisti i Cumbernauld: Formativna iskustva odrastanja u škotskoj obitelji s katoličkim i ljevičarskim utjecajima. Preispitivanje tradicionalnog narativa o tome što se dogodilo u Sjevernoj Irskoj i što se danas događa na Bliskom istoku. Prikaz mladog uma koji se polako otvara za pitanje: 'Zašto su we dobri dečki?'
2. Podupirući Građevinu dobroćudne moći
Kako su pisanje pisama, zeleni aktivizam i nespremnost medija da izazovu autoritet doveli do osnivanja Media Lensa s Davidom Edwardsom. Medijski 'neizvještavanje o Iraku' – o sankcijama UN-a koje su dovele do smrti 500,000 male djece, i nedostatak nadzora nad tvrdnjama o oružju za masovno uništenje – glavni je, iako užasan primjer, suučesništva u zapadnim zločinima protiv čovječnosti. Izvještaj o neočekivanom susretu u zračnoj luci Heathrow s Robinom Cookom, tadašnjim ministrom vanjskih poslova. Zapanjujući neuspjeh BBC Newsa.
3. Kako prikriti tragove nakon promicanja rata
Iako su američki mediji ponudili ograničene isprike za svoje neuspjehe da pozovu američku vladu na odgovornost zbog ratne propagande u Iraku, britanski mediji su bez obzira na to nastavili. Naglašavam neke od njihovih teških propusta i obmana, te kako su neki od njih odgovorili na izazove o svojim neuspjesima: ITN, Nezavisan, Neovisni u nedjelju, Posmatrač i, da – još jednom – BBC. Dokazi snažno upućuju na to da je funkcija mainstream medija, s BBC-jem kao glavnim krivcem, namamiti medijske konzumente da podrže poziciju državno-korporacijske moći. Izvještavanje o Iraku bilo je i ostalo istaknut i očit primjer, ali obrazac je dugotrajan i sustavan.
4. Promicanje javnog neznanja
Stara zagonetka za vođe posvuda jest kako one kojima se upravlja držati podalje od poluga moći. Središnja strategija je promicanje straha i neznanja u državnoj potrazi za geopolitičkom kontrolom i svjetskim resursima. Moramo vjerovati da globalni 'rat protiv terorizma' ima neke veze s uvođenjem 'demokracije' u Afganistan i Irak. Ovo se uklapa u povijesni obrazac koji datira barem od osnutka Sjedinjenih Američkih Država. Javno ignoriranje stvarnih namjera iza napada na Vijetnam, Jugoslaviju, Afganistan i Irak, ili jednostavno odbacivanje skeptičnog javnog mnijenja, bila je stalna značajka zapadnog državnog umijeća. Predstavljam relevantne i razotkrivajuće razmjene s medijima: Nezavisan, Čuvar i BBC.
5. Globalni klimatski zločin
Moje rano zanimanje za klimatske promjene potaknuto je čuvanjem spomenara s novinskim isječcima kao mladića 1970-ih. Do 1980-ih studirao sam fiziku i astronomiju, a zatim sam bio izložen raspravi o klimi dok sam živio u Sjedinjenim Državama tijekom ključne godine 1988. Ironično, možda sam tada napustio akademsku zajednicu da bih radio za diva za fosilna goriva: Shell. U međuvremenu, dokazi o klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem nastavljaju se gomilati. Napustio sam Shell kako bih se vratio u Ujedinjeno Kraljevstvo i radio na sićušnom dijelu klimatske slagalice u Nacionalnom oceanografskom centru. Nakon opetovanih neuspjeha UN-ovih samita o klimi, postoje mnoga vitalna pitanja koja treba riješiti; ne manje važno, nesposobnost medija da pozove moć na odgovornost.
6. Napad vlasti na demokraciju
Uspon korporativne moći postignut je potiskivanjem demokratskih težnji naroda, uz aktivno i snažno dogovaranje izabranih vlada. Korporacije proklamiraju svoje dobre namjere i svoje navodne ekološke vjerodajnice tako uspješno da su čak i zelene i društvene pravdne skupine poput Friends of the Earth, Greenpeace i Green Alliance kooptirane i uškopljene. Neposredno se bavim izbjegavajućim argumentom da 'dobri ljudi također rade za korporacije!', pokazujući kako to ne pomaže u rješavanju, a još manje, liječenju fundamentalno psihopatske prirode korporacije. Ogromna 'obrambena' potrošnja dok traje tragedija dječjeg siromaštva pravi je skandal. Na kraju, promatram stavove javnosti prema moći u društvu, uključujući moć medija, i pokazujem koliko su daleko jedno od drugoga javno mnijenje i vladine politike.
7. Beskrajni odjeci
Prijetnja nuklearnog rata i danas je prisutna. No, do danas su jedino Sjedinjene Države ikada bacile atomsku bombu 'u ljutnji'. Ali što je s konvencionalnim argumentom da su dvije atomske bombe bačene na Japan ipak dovele do kraja rata? Na temelju nedavnog rada znanstvenika na tom području, od kojih sam nekoliko kontaktirao, zaključujem da je argument u osnovi pogrešan i da je pojačan kao dio propagandne ofenzive. Ono što je doista važno je moralni argument da ne može biti opravdanja za uporabu ili prijetnju uporabom nuklearnog oružja.
8. Ludilo globalne ekonomije
Gledanje izvještaja korporativnih medija o globalnoj financijskoj krizi je poučno. Iz perspektive moći, važno je imati mirnu ruku na kormilu vijesti i komentara o krizi, kao i samoj globalnoj ekonomiji. Istražujem temeljne uzroke 'procvata i propasti'; kritički procijeniti službenu prijevaru i propagandu; i ispitujem stvarnost neoliberalne noćne more. izazivamNezavisan's Hamish McRae i Martin Wolf iz Financial Times, s rezultatima koji otvaraju oči. Uz pomoć stručnjaka koje sam kontaktirao, otkrivam najnovije 'priče o uspjehu' kapitalizma: Indiju i Kinu.
9. S onu stranu ravnodušnosti
Prethodna su poglavlja istaknula mit o zapadnjačkoj dobronamjernosti, razotkrivajući mnoge stvarne motive koji stoje iza imperijalističkih državnih prioriteta i grabežljivog korporativnog ponašanja; cijelo vrijeme sa suučesničkim masovnim medijima. U svjetlu takve očajne stvarnosti, kako možemo prevladati 'prag ravnodušnosti' i ostati optimistični i sposobni za konstruktivno djelovanje? U ovom poglavlju dotičem se neke relevantne filozofije i psihologije, i sa Zapada i s Istoka, kako bih pokušao osvijetliti put koji bi nas mogao odvesti u sigurniju budućnost: Colin Wilson, Sartre, Heidegger, Dostojevski, Marko Aurelije, Shantideva i drugi budistički mudraci. Uključujem kratki prikaz spašavanja s istraživačkog broda u sjevernom Atlantiku i kako je to dovelo do spoznaje o 'autentičnom postojanju'.
10. Napokon sloboda?
Rano ohrabrenje moga oca potaknulo je entuzijazam za učenjem koji me odveo na Sveučilište u Glasgowu. Ali što danas oblikuje prioritete akademske zajednice? Ostajemo li šutljivi i poslušni, ili se možemo uhvatiti u koštac s problemima koji imaju potencijal dovesti u pitanje status quo i odvesti čovječanstvo dalje od ponora? Gledam istraživanja koja odbacuju koncept ljudskih bića kao 'majmuna ubojica'. Iako su predatorski porivi dio ljudskog sastava, to su također i suradnja, empatija i ljubav. Glavno otkriće u neuroznanosti posljednjih godina jest stupanj do kojeg naši mozgovi pokazuju napredne razine neuralne plastičnosti. Nismo zauvijek ožičeni za krute načine ponašanja; mi nismo statični robovi svoje DNK. Postoji izvanredan stupanj do kojeg možemo promijeniti ukorijenjene obrasce mišljenja, namjere i prakse. Strastvena i aktivna predanost načelu nenasilja nudi nadu za budućnost. Možda još možemo postići pravu slobodu.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije