Jeste li u posljednje vrijeme primijetili da se stvari ruše?
Naravno, desničarski, nacionalistički vladari mnogih zemalja nikad nam ne prestaju govoriti da su svoje nacije ponovno učinili "velikima".
Ali morali bismo biti izdvojeni iz stvarnosti da ne primijetimo da nešto nije u redu - vrlo pogrešno. Uostalom, svijet je trenutačno zahvaćen a pandemija koronavirusa koji je već zarazio više od 12.5 milijuna ljudi, odnio preko 550,000 XNUMX života i stvorio goleme ekonomske poremećaje. A pandemija jest ubrzanje, dok je, prema znanstvenicima, nove i strašnije bolesti su u izgledu.
Štoviše, sada doživljavamo brzo rastuću ekološku katastrofu. Ne samo da jesu industrijski zagađivači truju zrak, vodu i zemlju kao nikada prije, ali klimatske promjene čine planet nenastanjivim. Ekstremne vrućine, suše, oluje, poplave, topljenje ledenjaka i podizanje razine mora su praveći pustoš u neviđenim razmjerima. Ovog lipnja temperatura na Arktiku je dosegla 100.4 stupnjeva farenheita―najtoplije zabilježeno.
Osim toga, prkoseći svakom razumu, nacije ustraju u naoružavanju za nuklearni rat koji će uništiti gotovo sav život na zemlji. Javno prijeteći nuklearnim ratom i odbacivanje ili odbacivanje glavnim ugovorima o kontroli nuklearnog naoružanja i razoružanju, nuklearne su sile trenutačno uključene u opsežno gomilanje nuklearnog oružja, pri čemu samo vlada SAD-a planira potrošiti najmanje $ 1.5 trilijuna na ovom projektu. Kao odgovor na prijeteću katastrofu, urednici časopisa Bilten atomskih znanstvenika nedavno su kazaljke svog poznatog "sata sudnjeg dana" postavili na 100 sekundi do ponoći―najopasnije okruženje u svojoj 73-godišnjoj povijesti.
Čak i ako ovi katastrofalni razvoji ne uspiju uništiti ljudsku rasu, može se očekivati mnogo masovne bijede zbog rastuće ekonomske i društvene nejednakosti koja se događa diljem svijeta. Prema a studija UN-a, objavljen u siječnju 2020., 70 posto ljudi u svijetu pati od rastuće ekonomske nejednakosti. U predgovoru studije, glavni tajnik UN-a António Guterres izjavio je da se svijet suočava s "oštrom realnošću krajolika duboke nejednakosti", koju karakterizira "začarani krug nejednakosti, frustracije i nezadovoljstva". Hraneći se popularnim strahovima i tjeskobama, rasizma i ksenofobije su u porastu.
Ali izumiranje ili, u najboljem slučaju, masovna bijeda, ne mora biti sudbina čovječanstva. Zahvaljujući značajnom napretku u znanju tijekom stoljeća, plus naporima kreativnih mislilaca i odlučnih reformskih pokreta, ljudska bića su pokazala izvanrednu sposobnost da se suoče s izazovima i poboljšaju ljudsko stanje. Od ukidanja ropstva do uspostave javnog obrazovanja, zabrane dječjeg rada, jamčenja sigurnosti u starosti, legalizacije sindikata, priznavanja prava žena i obrane prava homoseksualaca, promovirane su dosad nezamislive promjene i implementiran.
Zašto bismo trebali pretpostaviti da nismo sposobni odgovoriti na današnje krize? Radeći zajedno, liječnici i drugi znanstvenici imaju i jedno i drugo iskorijenio ili dramatično smanjio raspon brojnih bolesti, uključujući velike boginje, dječju paralizu, gvinejski crv, malariju i ospice. Odgovarajući na aktivizam u vezi s klimatskim promjenama, znanstvenici i inženjeri razvili su metode za korištenje solarne energije i energije vjetra zamijeniti fosilna goriva. Slično su imali kritičari utrke u nuklearnom naoružanju i mudri državnici poticao kontrolu nuklearnog naoružanja i sporazume o razoružanju i pomogao spriječiti nuklearni rat. Nadalje, brojni pokreti uspjeli su, povremeno, osigurati a pravedniju raspodjelu bogatstva a smanjenje diskriminacije.
Naravno, promjene potrebne za suočavanje s današnjom krizom neće se lako postići. Za uspješnu borbu protiv pandemija bit će bitno stvoriti daleko jači sustav javnog zdravstva, dostupan svima. Borba protiv klimatskih promjena gotovo će sigurno zahtijevati dovođenje u pitanje goleme moći industrije fosilnih goriva. Da bi se spriječio nuklearni rat, vjerojatno će biti potrebno zabraniti nuklearno oružje i stvoriti jači međunarodni sigurnosni sustav. A kad je riječ o osiguravanju veće ekonomske i društvene jednakosti, ograničavanje korporativne pohlepe, oporezivanje bogatih i smanjenje duboko ukorijenjenih predrasuda i dalje su imperativ.
Međutim, čak i ako su ti uvjeti ispunjeni, ostaje još jedan izazov, jer provedba ovakvih promjena zahtijeva djelovanje na svjetskoj razini. Uostalom, pandemije bolesti, klimatske katastrofe, nuklearni rat te ekonomske i socijalne nejednakosti globalni su problemi koji zahtijevaju globalna rješenja. Kao generalni direktor Svjetska zdravstvena organizacija primijetio je krajem lipnja, najveća prijetnja čovječanstvu od koronavirusa nije sam virus, već "nedostatak globalne solidarnosti" u suočavanju s njim. Dodao je: “Ne možemo pobijediti ovu pandemiju podijeljenim svijetom.” Otprilike bi se isto moglo reći i za prevladavanje drugih nadolazećih katastrofa.
Iako nije ostalo puno vremena prije nego što svijet podlegne jednoj ili više katastrofa, ljudska bića su uspjela promijeniti svoje ponašanje i institucije. Nadajmo se da će se probuditi i ponoviti to.
Lawrence Wittner (https://www.lawrenceswittner.com/ ) je profesor emeritus povijesti u SUNY / Albany i autor Suočavanje s bombom (Stanford University Press).
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije