[Hoʻoponopono liʻiliʻi a me ka footnote o nā ʻōlelo i hāʻawi ʻia ma New York University 28 Feb 2011 no Israel Apartheid Week]
I kēia ahiahi e hoʻolaha ʻia ana kahi hoʻolaha ma NYU e "Divest From the US-backed Israeli Occupation Now!"
No ke aha e ʻimi mau ai nā kānaka a pau iā ʻIseraʻela?
He kūʻē i ka Semitism? ʻO ka huhū i nā waiwai demokala? He inaina ka Iudaio? Aloha no ka hoʻoweliweli?
ʻO ka mea ʻē aʻe, ʻo kēia hoʻolaha e hōʻike ana i ka hōʻoia ʻana i nā waiwai democratic. He ʻano hana ʻino ʻole ia e kūʻē i ka hoʻoweliweli aupuni. A mamao loa mai ka noʻonoʻo ʻana i ka anti-Semitism a i ʻole ka inaina iā ia iho he manawa kūpono no ka poʻe Iudaio a me ka poʻe ʻaʻole Iudaio e kākoʻo i nā pono kanaka āpau a me ka hanohano kanaka.
Akā ʻoiaʻiʻo, e ʻōlelo ʻia, ʻaʻole ʻo ʻIseraʻela ka mea ʻino loa i nā pono kanaka ma ka honua. ʻAʻole ia. Akā, aia ma kahi o ʻehā mau kumu kūpono loa i ka poʻe ma ʻAmelika e pili ana i ka hoʻoponopono kaiapuni e hāʻawi nui i ka nānā ʻana i ka hoʻoponopono ʻana i nā hewa o ka ʻIseraʻela e kūʻē iā Palestinians, a me ke kākoʻo ʻana o ʻAmelika no kēlā mau hewa.
ʻO ka mea mua, ʻo ka noho ʻana o ka ʻIseraʻela a me kāna kulekele o ke kūkulu ʻana i nā hale noho a me ka hoʻoneʻe ʻana i ka heluna kanaka kūloko, ʻaʻole hewa a kūpono ʻole.
ʻO ka lua, he hana ʻino ka ʻIseraʻela, me ka hōʻino nui ʻana i ke kānāwai kanaka kanaka.
ʻO ke kolu, ʻo ka ʻIseraʻela ka hana lōʻihi loa ma ka honua.
A ʻo ka hā, ʻo ko kākou aupuni, ʻo ke aupuni ʻo ʻAmelika Hui Pū ʻIa, ua hoʻokō i kēia moʻolelo koʻikoʻi o ka noho a me ka hana ʻino.
E ʻae mai iaʻu e noʻonoʻo pōkole i kēlā me kēia mau wahi.
1. ʻO ke kānāwai
Noho ʻia kekahi hapalua miliona o ka ʻIseraʻela ma nā panalāʻau Palestine i noho ʻia, me Ierusalema Hikina.[1] Nui a liʻiliʻi kēia mau wahi noho. ʻO ka noho hoʻokahi o Maale Adumim he hoʻokahi a me ka hapa ka nui o Manhattan, me 35,000 poʻe.[2] Ua ʻae ʻia kekahi mau noho ʻana, ʻaʻole ʻae ʻia kekahi. Akā ʻo ka nui o ko lākou nui, ʻo ke ʻano o ko lākou ʻae ʻana, ʻaʻole kānāwai kēlā me kēia mea ma lalo o ke kānāwai honua.
ʻO ka hōʻoiaʻiʻo o kā lākou hewa he mea nui. ʻO Theodor Meron, ka ʻōlelo aʻoaʻo kānāwai ponoʻī o ke aupuni ʻIseraʻela ma 1967, ua hōʻike pilikino ʻo ia e kūʻē ʻia kēlā me kēia noho ʻana i ke kānāwai honua.[3] ʻO ka ʻAha Hoʻokolokolo o ka Honua — ma kekahi ʻāpana o ka manaʻo i kākoʻo ʻia e kona mau luna kānāwai a pau, me ka mea hoʻokahi mai ʻAmelika Hui Pū ʻIa - ua hoʻoholo ʻo ia he kānāwai ʻole nā noho a pau ma nā ʻāina i noho ʻia.[4] I Kekemapa 2010, ua hooholo ka Ahaolelo Nui i ka olelo hooholo 65/104 ma ke koho balota o 169-6, me 3 mau hoole, e hooiaio ana i ke kanawai o na noho ana. ʻO nā mea ʻeono i kūʻē ʻia, ʻo ia ʻo ʻIseraʻela, ʻAmelika Hui Pū ʻIa, a me ʻehā mau mokupuni liʻiliʻi o ka Pākīpika, ʻekolu o ia mau mea i hilinaʻi maoli ʻia e US.[5] A he 10 mau lā i hala aku nei, ua noʻonoʻo ka Security Council i kahi ʻōlelo hoʻoholo i kākoʻo pū ʻia e nā ʻāina 120, e kāhea ana i nā noho ʻana i ke kānāwai. ʻO 14-1 ka balota o ka Security Council, me ka United States e hoʻolei ana i ka veto. I ka wehewehe ʻana i kāna koho balota, ua ʻōlelo ʻo ʻAmelika ʻaʻole pono e kuhi hewa ʻia kāna koho ma ke ʻano he kākoʻo no ka hana hoʻoholo. "Ma ka mea ʻē aʻe, hōʻole mākou ma nā ʻōlelo ikaika loa i ka pono o ka hoʻomau ʻana i ka hana hoʻoholo ʻana o ka ʻIseraʻela." [6] I kekahi manawa, kapa ʻia ʻo Wakinekona i nā wahi "ʻae ʻole," akā ua hoʻololi ʻia i ka "hewa," manaʻo paha he mea kēia. akahai iki. I kēia manawa inā ʻoe e nānā i ka "illegitimate" i loko o ka puke wehewehe ʻōlelo āu e ʻike ai, ma waho aʻe o ka "hānau ma waho o ka male," ʻo ka wehewehe ʻana "kūʻē i ke kānāwai, kānāwai," a me "illogical" a "erratic." No laila, ʻoiai nā pāʻani huaʻōlelo o Wakinekona, ʻaʻohe ʻāina ʻē aʻe me ka ʻIseraʻela i manaʻo maoli he kānāwai.
Ua pane ʻo ʻIseraʻela i kēia hoʻopiʻi ma ka ʻōlelo ʻana ʻaʻole i noho maoli ʻia nā "ʻāina i noho ʻia" mai ka wā i loaʻa ai kēia mau ʻāina iā ʻIseraʻela ma ke kaua kūʻokoʻa ponoʻī. Ua hoʻopaʻapaʻa ka poʻe kākoʻo o ka ʻIseraʻela ʻoiai ʻo ka ʻIseraʻela i puhi i nā pana mua i kēia kaua, he kaua preemptive pono ia, no ka mea, ke hoʻoikaika nei nā pūʻali Arab ma nā palena o ka ʻIseraʻela, me ka ʻōlelo pepehi kanaka.
He mea hoʻokahe koko ka ʻōlelo, a nui ka poʻe a puni ka honua i hopohopo no ka palekana o ka ʻIseraʻela. Akā, ʻo ka poʻe i hoʻomaopopo i ke kūlana o ka pūʻali koa - ma ke aupuni ʻIseraʻela a me ke aupuni US - ua ʻike maikaʻi ʻia ʻoiai inā e hahau mua ka poʻe ʻArabia, e lanakila ana ka ʻIseraʻela ma kekahi kaua. E like me kā Lyndon Johnson i ʻōlelo ai i ke Kuhina o ko nā ʻāina ʻē o ka ʻIseraʻela, "Ua lokahi ko mākou poʻe naʻauao a pau inā e hoʻouka ʻo [ʻAigupita], e hahau ʻoe i Gehena mai loko aku o lākou." [7] Ua ʻimi ʻo Nasser i kahi ala i waho a ʻae ʻo ia e hoʻouna i kāna hope- peresidena i Wasinetona no ke kukakuka ana. Ua hoʻouka ʻia ʻo ʻIseraʻela i ka wā i hana ai ma kahi hapa no ka mea ua hōʻole ʻo ia i nā kūkākūkā a me ka manaʻo o kekahi hoʻopaʻapaʻa hoʻopakele maka no Nasser. ʻO Menachem Begin, he lālā o ka ʻaha kūkā o ka ʻIseraʻela i kēlā manawa a me kahi kākoʻo hoihoi o kēia (a me nā mea ʻē aʻe) o nā kaua ʻIseraʻela, ua maopopo loa inā pono e hoʻouka i kahi hoʻouka kaua: ʻo ʻIseraʻela, ua ʻōlelo ʻo ia, "he koho." ʻAʻole i hōʻoia ka manaʻo o ka pūʻali koa ʻAigupita e kokoke ana ʻo Nasser e hoʻouka iā mākou. "Pono mākou e ʻoiaʻiʻo iā mākou iho. Ua hoʻoholo mākou e hoʻouka iā ia."[8]
Eia naʻe, inā paha he ʻO ka hihia ʻo ke kaua 1967 i pale holoʻokoʻa ma ka ʻaoʻao o ka ʻIseraʻela, ʻaʻole hiki i kēia ke hōʻoia i ka hoʻomau ʻana o ka noho aliʻi ma luna o Palestinians. ʻAʻole nalo ka poʻe i ko lākou kuleana no ka hoʻoholo ʻana iā lākou iho no ka mea ke hele nei ke aupuni o kahi mokuʻāina kokoke i ke kaua. ʻOiaʻiʻo, hoʻopaʻi iā ʻAigupita a me Ioredane - mai hoʻihoʻi iā Gaza a me West Bank. Akā ʻaʻohe kumu no ka hoʻopaʻi ʻana i ka heluna kanaka Palestine ma ke koi ʻana iā lākou e hoʻokau i ka ʻoihana koa haole.
2. Hana ino
ʻAʻole naʻe kēia ʻoihana i ke kānāwai a me ka pono ʻole; ua hana ino loa ia. Mai ka mahina ʻo Kepakemapa 2000, ʻekolu tausani Palestinians ʻaʻole i komo i ka hakakā ua pepehi ʻia e nā pūʻali koa ʻIseraʻela.[9] ʻOi aku ma mua o 18,000 mau hale Palestinian i wāwahi ʻia, [10] ʻaʻole i helu i nā tausani i puhi ʻia i nā ʻāpana i ka hoʻouka kaua ʻo Gaza i ka hoʻoilo o 2009.
Ua hoʻopaʻa ʻia ʻo Gaza i kahi blockade koʻikoʻi. E like me ka hōʻike ʻana o ka UN i Nowemapa,
"Ma kahi o 1.5 miliona mau kānaka i hoʻopaʻa ʻia no nā makahiki ʻehā ma lalo o ke 'ākea kūʻokoʻa a me ke kanaka ʻole a kūʻē i ka huahana ma Gaza Strip.' ʻOi aku ia ma mua o kahi pilikia kanaka; he pilikia hoʻokele waiwai, a he pilikia hoʻi o nā ʻōnaehana kino.
Ua manaʻo ka UN e hoʻomaikaʻi nā mea i nā mahina i hala iho nei, akā ma Ianuali ua ʻike ka UN i ka loaʻa ʻole o ka hana ua hoʻonuiʻia a hiki i ka 45 pakeneka, a ua emi iho ka uku o kela kanaka keia kanaka ma kahi o 10 pakeneka.[12]
ʻO ka ʻIseraʻela, ʻoiaʻiʻo, ʻōlelo ʻo ia he mea pono ke hoʻopaʻa ʻia i mea e pale ai i ka lawe ʻana mai i nā mea kaua i Gaza, akā ua hoʻopiʻi maʻalahi kēia ʻōlelo ma ka ʻike ʻana i hoʻokahi ʻoiaʻiʻo koʻikoʻi: ke kāohi nei ka blockade i nā hoʻokuʻu aku a me nā lawe mai; ʻO ka ʻoiaʻiʻo, ua hoʻopaʻa ʻia ka hoʻokuʻu ʻana aku, kahi pāpā nona ka manaʻo wale nō e uhaʻi i ka ʻoihana Gazan ma ke ʻano o ka hoʻopaʻi hui.
ʻOi aku ma Gaza ma mua o 90 pākēneka o ka lako wai ʻaʻole kūpono no ka ʻai ʻana o ke kanaka, a ua pale ka pale ʻana o ka ʻIseraʻela i ke komo ʻana o nā mea pono no ke kūkulu ʻana a hoʻoponopono paha i nā hale wai.[13] Akā ʻaʻole wale ʻo Gaza i hoʻomalu ʻia e Hamas kahi e hōʻole ai ka ʻIseraʻela i ko Palestinians i kā lākou mau pono kumu. Manaʻo ka World Health Organization e koi ana ka heluna kanaka ma ka awelika 100 lita o ka wai no kēlā me kēia kanaka. ʻO ka awelika o ka ʻIseraʻela e hoʻopau i 230 liters no kēlā me kēia kanaka; ʻo ka awelika o ka ʻIseraʻela e noho ana ma kekahi o nā wahi noho ʻo West Bank e hoʻohana ana i 282 lita no kēlā me kēia kapita. ʻO ka poʻe Palestinian o ke Komohana Komohana, he 66 wale nō nā lita o kēlā me kēia kapita, ʻelua hapakolu wale nō o kā lākou pono liʻiliʻi.[14] A i kēia mahina wale nō, ua ʻike ka UN i ka luku ʻana o nā luna ʻIseraʻela i nā lua wai o Palestinian ma ke Komohana Komohana.[15]
Ua hoʻopuka hou ʻo Human Rights Watch i kahi hōʻike e hōʻuluʻulu ana i ke kūlana ma West Bank. Ua loaa a
"ʻelua papa o nā kānāwai, nā lula, a me nā lawelawe a ʻIseraʻela e hana ai no nā heluna ʻelua ma nā wahi o ke West Bank ma lalo o kāna mana kūʻokoʻa, e hāʻawi ana i nā lawelawe makemake, hoʻomohala, a me nā pōmaikaʻi no ka poʻe noho Iudaio ʻoiai ke kau nei i nā kūlana koʻikoʻi ma luna o Palestinians. … ʻO kēlā ʻano hana like ʻole, ma ke kumu o ka lāhui, ka lāhui, a me ke ʻano o ka lāhui a ʻaʻole i hoʻohālikelike ʻia no ka hoʻokō ʻana i ka palekana a i ʻole nā pahuhopu kūpono ʻē aʻe, ke kūʻē nei i ka pāpā kumu i ka hoʻokae ʻana ma lalo o ke kānāwai pono kanaka."[16]
Ua hōʻike ʻia e ka hui Israeli Human Rights B'Tselem "ʻo nā mea koʻikoʻi koʻikoʻi o ka ʻIseraʻela i ke kūʻokoʻa o ka neʻe ʻana o ka poʻe Palestinian ma ke Komohana Komohana e hoʻokō ʻia e kahi ʻōnaehana o nā wahi hoʻopaʻa paʻa, nā māka lele lele, nā keakea kino, nā alanui kahi i pāpā ʻia ai ka poʻe Palestinian e hele, a ʻO nā ʻīpuka e hiki ai i ka ʻIseraʻela ke hoʻomalu i ka neʻe ʻana o Palestinian ma ke Komohana Komohana e like me kona pono, me ka uhaki nui ʻana i nā kuleana o Palestinians."[17]
I ʻOkakopa 2010, aia he 99 mau wahi hoʻopaʻa paʻa ma West Bank. Eia kekahi, aia nā mea i kapa ʻia ʻo "nā māka lele lele" ma nā alanui West Bank: mai ʻApelila 2009 a Malaki 2010, aia ma kahi o 300 i kēlā me kēia mahina. Eia kekahi, ua ālai ʻo ʻIseraʻela i nā alanui e hiki aku ai i kekahi o nā aʻa kaʻa nui ma West Bank ma o nā haneli o nā keakea kino. Ma Mei 2010, ua helu ka UN i 420 o keia mau keakea kino.[18] Ma ka lā 31 o Ianuali, 2011, aia he 73 mau kilomita o nā alanui ma ke Komohana Komohana kahi i pāpā loa ʻia ai ka poʻe Palestinian a me 155 ʻē aʻe kahi i kaupalena ʻia ai ko lākou komo ʻana.[19]
No laila, ʻaʻohe hoʻouka kaua nui o ka ʻIseraʻela e hele nei e like me kā mākou e kamaʻilio nei, ʻaʻole ia he manaʻo ʻaʻole i kēia manawa ke kū nei nā hewa kīwila koʻikoʻi ma ke Komohana Komohana, a ʻoi aku ka maikaʻi, ʻoiaʻiʻo, ma Gaza.
3. ʻO ka ʻoihana lōʻihi loa
ʻO ka ʻoiaʻiʻo, aia kekahi mau hana ʻē aʻe weliweli. Ua manaʻo kekahi, ʻo ka poʻe e hoʻohewa nei i ka noho ʻana o ka ʻIseraʻela, ua hewa lākou i ka pae ʻelua no ka hāʻawi ʻana i ka nānā ʻana i kēlā ʻoihana ma mua o nā mea ʻē aʻe. ʻOiaʻiʻo, he paio ka wehewehe ʻana i kahi ʻoihana. Ua ʻaihue ʻo ʻAmelika Hui Pū ʻIa iā Texas mai Mekiko, akā ʻaʻole manaʻo ka hapa nui o ka poʻe he hana mau kēia. No laila, e nānā kākou i kekahi mau ʻoihana i ʻike nui ʻia.
Ua noho ʻo ʻApelika Hema i ʻApelika Hema Komohana no nā makahiki he nui. Akā ua pau kēlā hana i ka makahiki 1990 me ke kūʻokoʻa o Namibia. Inā mākou e hoʻopaʻa i ka hana mai 1966, i ka wā i hoʻopau ai ka General Assembly i ke kauoha a ʻApelika Hema ma luna o ka teritore, [20] ua mau ka noho ʻana he 24 mau makahiki, ke hoʻohālikelike ʻia me ka 43 o ka ʻIseraʻela. ʻO ka hapa nui o nā ʻāina o ka honua ʻaʻole i hōʻike i ke kūlana kūʻē i ka ʻIseraʻela: ua hoʻohewa lākou i ka noho ʻana o ʻApelika Hema e like me kā lākou hoʻāhewa ʻana i ka noho ʻana o ka ʻIseraʻela. ʻAʻole a pau ʻO nā ʻāina, ʻoiaʻiʻo, hoʻāhewa ʻo ʻApelika Hema. Ua pale lōʻihi nā mana o ke Komohana i nā hoʻopaʻi koʻikoʻi e kūʻē iā ʻApelika Hema, a ua hui pū ʻo ʻIseraʻela me ke aupuni apartheid i ka hoʻomohala ʻana i nā mea kaua nuklea.
ʻO kekahi hana weliweli ʻē aʻe ʻo Indonesia ma East Timor. Ua pau no hoi keia hana. He 24 mau makahiki, ke hoʻohālikelike ʻia me ka 43 o ka ʻIseraʻela. Ma muli o ka mana kālai'āina o Indonesia, ʻaʻole maikaʻi ka UN i ka hoʻoponopono ʻana i ke kūlana Timor. Ua kākoʻo ʻia ʻo Jakarta e nā aupuni hui ʻole he nui, a ua kākoʻo ʻia kona hoʻouka kaua ʻana a me ka noho ʻana e ʻAmelika Hui Pū ʻIa. Ma waena o nā ʻāina i manaʻo ʻole he hewa loa ka hana a Indonesia, ʻo ka ʻIseraʻela ka mea i hōʻole i nā ʻōlelo hoʻoholo o ka ʻAhaʻōlelo Nui ʻewalu e hoʻohewa ana i ka hoʻouka kaua ʻana o Indonesia. (Ua ʻoi aku kēia ma mua o ʻAmelika Hui Pū ʻIa, nāna i koho "ʻaʻole" ma kēia mau ʻōlelo hoʻoholo.)[21]
ʻO ka noho aliʻi ʻana o Morocco ma Western Sahara he hana hoʻomāinoino e mau nei. Ua lawe ʻo Morocco i ka mana o ʻelua hapakolu o ka ʻāina i ka makahiki 1976 a ʻo ke koena ma 1979, [22] no laila ua paʻa ka noho ʻana no nā makahiki he ʻumi ma mua o ka ʻIseraʻela. Ua pale aku ʻo Wakinekona a me Paris i nā hoʻopaʻi a UN e kūʻē iā Morocco, a ua mālama lākou i nā pilina pili me kēlā aupuni. Ua launa maikaʻi ʻo ʻIseraʻela me ke aupuni Moroccan.[23] ʻO ka Ua ʻike ʻia ʻo Sahrawi Arab Democratic Republic ma ke ʻano he mokuʻāina kūʻokoʻa e 44 mau ʻāina a me ka Hui ʻApelika; ʻAʻole ʻo ʻAmelika a me ʻIseraʻela i waena o lākou.[24]
No laila, ʻike mākou i ʻelua mau mea. ʻO ka mea mua, ʻo ka noho ʻana o ka ʻIseraʻela ma nā panalāʻau Palestinian - e hoʻomau mau nei - ua lōʻihi ka lōʻihi ma mua o nā hana ʻē aʻe i ʻike ʻia ma ka honua. A ʻo ka lua, ʻo nā aupuni ʻelua i hoʻopiʻi nui loa i ka hoʻopiʻi ʻia ʻana o ka ʻIseraʻela no ka hoʻohewa ʻana - ʻo ʻIseraʻela a me ʻAmelika Hui Pū ʻIa - ua ʻoluʻolu lākou i kā lākou hoʻohewa ʻana i nā hana ʻē aʻe.
4. kuleana US
I ka manawa a ʻAmelika Hui Pū ʻIa i kākoʻo piha ai i ka ʻIseraʻela, ua hiki i ke aupuni ʻIseraʻela ke hahai i kahi kulekele o ka huhū, ka noho ʻana, a me ka hoʻomāinoino ʻana ma mua o ka maluhia.
Ua hāʻawi aku ʻo ʻAmelika i ka ʻIseraʻela i nā pūʻali koa a me nā kōkua waiwai. Mai ka makahiki 1948, ua hāʻawi aku ʻo Wakinekona i nā kōkua ʻoi aku ma mua o $ 100 biliona i ka ʻIseraʻela, ʻo ia ka mea e lilo ai ʻo ʻIseraʻela i mea nui loa i loaʻa i ke kōkua haole US ma kekahi ʻāina o ka honua. Ma ke kumu pākahi, ʻoi aku ka kiʻekiʻe o ka disproportion. E noʻonoʻo i ka mea a Wakinekona i hāʻawi ai i nā ʻāina like ʻole. Mai ke Kaua Honua II, ua hāʻawi aku ʻo ʻAmelika i nā kālā 15 - $ 14.89 - i kōkua i kēlā me kēia Nigerian; 13 kālā i kēlā me kēia India; 18 kālā i kēlā me kēia Palakila; 17 kālā i kēlā me kēia Mekiko; 32 kālā i kēlā me kēia Indonesia; a he $13,373 i kēlā me kēia ʻIseraʻela. A, ʻoiaʻiʻo, he ʻāina waiwai ʻo ʻIseraʻela, ʻaʻole he ʻilihune me ka makemake nui i ke kōkua.
Mai ka makahiki 1976 a hiki i ka makahiki 2004, ʻo ʻIseraʻela ka mea i loaʻa i ke kōkua o nā haole ʻAmelika. Mai ia manawa, ʻo nā ʻāina ʻelua wale nō kahi e kaua ai ʻo Wakinekona - ʻo Iraq a me Afghanistan - ua loaʻa i nā kōkua ʻoi aku ma mua o ka ʻIseraʻela.
I kēia mau lā, ʻaneʻane nā kōkua a pau o ʻAmelika iā ʻIseraʻela he kōkua pūʻali koa. ʻO ka nui o nā mea kaua i hoʻohana ʻia e ka ʻIseraʻela i kona hoʻouka ʻana iā Gaza mai ʻAmelika Hui Pū ʻIa, i uku ʻia e kā mākou mau kālā ʻauhau.[25] ʻO kekahi kumu e hiki ai i ka lehulehu o ka ʻIseraʻela ke kūʻai aku i nā "pū a me ka pata" no ka mea, ua uku ʻia kahi ʻāpana nui o nā pū e Wakinekona. ʻO nā haʻawina kālā kālā o nā ʻāina ʻē mai ʻAmelika he 18 pakeneka o ka pūʻulu pūʻali koa Israeli holoʻokoʻa.[26] A ʻaʻole hāʻawi wale ʻo US i nā kālā, akā ʻenehana pūʻali koa.
Ua hōʻuluʻulu ʻo Andrew J. Shapiro, ke Kakauolelo Kākoʻo o ka Mokuʻāina no nā ʻoihana Political-Military, i nā mea i kēia ala i Iulai. Ma muli o ka "hoʻokō mau ʻana o ka Obama Administration i ka palekana o ka ʻIseraʻela… ʻoi aku ka laulā o kā mākou pilina palekana me ka ʻIseraʻela, hohonu a ʻoi aku ka ikaika ma mua o ka wā ma mua." Ua ʻōlelo ʻo Shapiro, "... ma ke ʻano he Kakauolelo Kokua no ka Political-Military Affairs, ʻo kekahi o kaʻu kuleana nui ʻo ka mālama ʻana i ka Qualitative Military Edge o ka ʻIseraʻela," a ke hana ʻia nei "ma o ka piʻi ʻana o ke kōkua palekana US, piʻi i nā kūkākūkā palekana, kākoʻo no ʻO ka ʻōnaehana pale ʻo Iron Dome hou a ʻIseraʻela, a me nā hana ʻē aʻe. "[27]
E like me ka ʻōlelo a ka US Congressional Research Service, "ʻO ke kōkua pūʻali koa US, kahi hapa o ia mea e hoʻolilo ʻia i ke kūʻai ʻana mai nā hui pale o ka ʻIseraʻela, ua kōkua pū nō hoʻi i ka ʻIseraʻela e kūkulu i kahi ʻoihana pale kūloko, ʻo ia kekahi o nā mea hoʻolako mea kaua 10 kiʻekiʻe ma ka honua. " Mai 2001-2008, ʻo ka ʻIseraʻela ka hiku o ka honua ma ke ʻano he mea kūʻai aku i nā mea kaua.[28]
Akā ʻaʻole ʻo ke kōkua pūʻali wale nō ke kākoʻo a ʻAmelika e hāʻawi aku ai i ka ʻIseraʻela. E noʻonoʻo paha ʻoe i ka wā e hoʻomaka ai kahi hakakā ma kahi, e hoʻāʻo ka United Nations e hoʻokau i kahi hoʻomaha. Akā, hoʻohana ʻo ʻAmelika i kāna veto i ka Council Security e hāʻawi i ka uhi diplomatic no nā hewa o ka ʻIseraʻela. Mai ka makahiki 1967, ua hoolei aku ka United States i kona veto he 42 manawa no ka pale ana i ka Iseraela, a ua oi aku ma mua o ka hapakolu o na veto a pau i hooleiia i keia mau makahiki e kekahi aina ma kekahi hihia.[29] A ʻaʻole i hiki i nā manawa he nui nā ʻōlelo hoʻohewa ʻana o ka ʻIseraʻela i ke kahua hoʻoholo ma muli o ka manaʻolana o ka veto o Wakinekona.[30]
ʻOiai naʻe, ua huhū loa ka hana honua a ka ʻIseraʻela i ka manaʻo o ka honua, ʻoiai ua manaʻo ʻo Wakinekona i kekahi manawa i ka pono e hōʻole a ʻae paha i nā ʻōlelo hoʻoholo e hōʻino ana i ka ʻIseraʻela i loko o ka Security Council. No laila ke kū nei ʻo ʻIseraʻela ma ke ʻano he ʻāina ma ka honua i hoʻāhewa pinepine ʻia e ka ʻaha kūkā.[31] Eia naʻe, ua hōʻoia ʻo ʻAmelika Hui Pū ʻIa ʻaʻole e kau ka ʻAha Kūkākūkā i nā hopena ma luna o ka ʻIseraʻela no kona uhaki ʻana i nā ʻōlelo hoʻoholo o ka ʻAha. No laila, aia kahi papalua e pili ana i ka ʻIseraʻela? ʻOiaʻiʻo. Akā, ʻo ka papalua i ka makemake o ka ʻIseraʻela. No ke aha mai? No ka mea, ʻaʻohe lāhui ʻē aʻe me ka moʻolelo o ka uhai ʻana i ke kānāwai o ke ao holoʻokoʻa a me nā ʻōlelo hoʻoholo a ka Council Security a me nā kino ʻē aʻe o UN i hoʻokuʻu ʻia e like me ka ʻIseraʻela mai ka hoʻopaʻi ʻana o ka Council Security. E hoʻohālikelike i ka palekana o ka ʻIseraʻela me nā hoʻopaʻi a me nā hana pūʻali koa i kau ʻia ma luna o nā mokuʻāina hewa ʻē aʻe: ʻo Iraq ma lalo o Saddam Hussein, apartheid South Africa, colonial Portugal, a i ʻole Milosevic's Serbia.[32]
ʻO ka pule i hala aku nei ua kāhea nā hui maluhia o ʻIseraʻela i kahi hōʻikeʻike ma waho o ka US Embassy, me ka huaʻōlelo, "ʻO ka US he Accomplice to the Settlement Crime!" Pololei loa lākou. ʻElua mau lawehala ma ʻaneʻi, a pono lāua ʻelua e kūʻē. ʻAʻole hana hewa wale nō nā mea ʻelua, akā ma ke kānāwai. A me ka moe kolohe. Pono kākou e kūʻē iā lāua ʻelua.
Ua aʻo ʻo Stephen R. Shalom i ka ʻepekema politika ma ke Kulanui ʻo William Paterson ma New Jersey. Aia ʻo ia ma ka papa o New Politics a kākau ʻo ia no ZNet; he lala no hoi ia o ka IOA Papa Kuhikuhi.
noka
[1] E nana B'Tselem. E hoʻomaopopo i ka hāʻawi ʻana o ka CIA WorldFactbook i nā helu pololei ʻole. E nānā iā Alicia Shepard, "CIA Gets Numbers Wrong on Jewish Settlers," NPR Ombudsman, Iune 2, 2010, http://www.npr.org/blogs/ombudsman/2010/06/01/127349281/cia-gets-the- helu-hewa.
[2] Tony Judt, "Nā moʻolelo moʻolelo ma ka honua," New York Times, Iune 22, 2009.
[3] ʻO Donald Macintyre, "Ua hōʻike ka memo huna i ka ʻIseraʻela ua ʻike ʻole ʻo Six Day War," ke kūʻokoʻa (Lakana), Mei 26, 2007.
[4] ʻAha hoʻokolokolo o ka honua, Nā hopena kānāwai o ke kūkulu ʻana i pā ma ka ʻāina ʻo Palestinian i noho ʻia, Manaʻo Kūkākūkā, Iulai 9, 2004; Olelo Hoolaha a Lunakanawai Buergenthal, (e ʻae ana i ka ʻae ʻana o ka ʻIseraʻela e uhaki i ka Paukū 49, pauku 6, o ka ʻEhā Geneva Convention a pēlā e uhaki ai i ke kānāwai kōkua kanaka honua).
[5] E nana UN Press release GA/11035, Dec. 10, 2010. ʻO nā mokuʻāina mokupuni ʻo Marshall Islands, Micronesia (Federated States of), Palau, a me Nauru, ʻo nā mokuʻāina ʻekolu e hilinaʻi nei i ka hoʻolilo ʻana o Pentagon.
[6] UN News Center, "Ua ʻae ʻo ʻAmelika Hui Pū ʻIa i ka ʻōlelo hoʻoholo o ka ʻAha Kūkākūkā e pili ana i nā noho ʻana o ka ʻIseraʻela," Feb. 18, 2011.
[7] Lyndon Baines Johnson, The Vantage Point: Perspectives on the Presidentcy, 1963-1969, Nu Ioka: Holt, Rinehart & Winston, 1971, p. 293.
[8] "Nā Manaʻo Mai Hoʻomaka ʻana i ka Haʻiʻōlelo Ma ke Kula ʻo Defence National," New York Times,ʻAukake 21, 1982.
[9] B'Tselem.
[10] Komite o ka ʻIseraʻela e kūʻē i ka hoʻohiolo hale.
[11] Keʻena ʻIke Aupuni UN, "Kūkākūkā Paʻi e ka Luna Hoʻokele o ka United Nations Relief and Works Agency for Palestine Refugees in Near East Operations in Gaza," 30 Nowemapa 2010.
[12] Keʻena ʻIke Aupuni UN, "Ua pilikia ka pilikia kanaka ma Gaza i ka piʻi ʻana o ka hana ʻole, e ʻōlelo aku ai i ka ʻoihana UN," 10 Pepeluali 2011.
[13] B'Tselem, "ʻO ka wai i hoʻolako ʻia ma Gaza ʻaʻole pono e inu; Kāohi ʻo ʻIseraʻela i ke komo ʻana o nā mea pono no ka hoʻoponopono ʻana i ka ʻōnaehana," 23 ʻAukake 2010. E ʻike pū iā Amnesty International, Nā Wai Pilikia — Ua hōʻole ka poʻe Palestine i ke komo pono ʻana i ka wai, Lādana, ʻOkakopa 2009, Index: MDE 15/027/2009.
[14] B'Tselem, Nā Kuleana Kanaka ma nā Teritori Noho ʻia: 2008 Hōʻike Makahiki, Feb. 2009, pp. 25-26.
[15] "He ʻōlelo a ka United Nations Resident and Humanitarian Coordinator no ka ʻāina Palestine i noho ʻia, ʻo Maxwell Gaylard, ma Ke hoomau nei i ka wawahi ana i na lua wai ma ke kapa komohana," Feb. 1, 2011.
[16] Nānā Pono Kanaka , Hoʻokaʻawale a Kaulike ʻole: ʻO ka hana hoʻokae ʻana o ka ʻIseraʻela i nā Palestinians ma nā ʻāina ʻo Palestinian i noho ʻia., 2010.
[17] B'Tselem, Kaohi ʻana i ka neʻe ʻana: nā wahi nānā, keakea kino, a me nā alanui i pāpā ʻia, loaʻa iā 2/28/11.
[18] Ibid.
[19] B'Tselem, Ka papa inoa o nā alanui kapu a kapu ʻia mai ka lā 31 o Ianuali 2011.
[20] UN GA Res. 2145 (XXI), ʻOkakopa 27, 1966.
[21] E nana moolelo koho balota ma na olelo hooholo Ahaolelo Nui 3485(XXX) (1975), 31/53 (1976), 32/34 (1977), 33/39 (1978), 34/40 (1979), 35/27 (1980), 36/50 (1981), a me 37/30 (1982).
[22] CIA World Factbook, 'Āpana Sahara, loaʻa iā Feb. 18, 2011.
[23] Ma 1965, ua kōkua ka Mossad i ke aupuni Moroccan e hopu a pepehi i ke alakaʻi kūʻē pio ʻo Mehdi Ben Barka. Ua hāʻawi aku ʻo ʻIseraʻela iā Morocco i ke kōkua pūʻali koa i kāna hoʻoikaika ʻana e hoʻomalu i ke Komohana o Sahara. E ʻike iā Bruce Maddy-Weitzman, "Israel and Morocco: A Special Relationship," ʻO ka loiloi Maghreb, vol. 21, nos. 1-2, 1996, p. 40; ʻO Michael M. Laskier, "Ka pilina o Israeli-Moroccan a me ka hakakā Arab-Israeli, 1977–2002," Israel Affairs, vol. 10, aole. 3, Puna 2004, pp. 43, 52; ʻO Xavier Cornut, "ʻO ka pilina Moroccan," ʻO Ierusalema Post, Iune 22, 2009.
[24] Papa Hoʻomaopopo Diplomatic SADR mai ka lā 2010 o Dek.
[25] AI, Hoʻouka kaua: Hāʻawi ʻia nā mea kaua haole iā Israel/Gaza, AI Index: MDE 15/012/2009, Feb. 23, 2009.
[26] Jeremy M. Sharp, Kokua mai na aina e mai Amerika i ka Iseraela, ʻOihana ʻImi ʻAha ʻaha kūkā, RL33222, Kepakemapa 16, 2010.
[27] ʻO Andrew J. Shapiro, Kokua Kakauolelo, ʻOihana Kalaiaina-koa. olelo ma ka Brookings Saban Center for Middle East Policy, Washington, DC, Iulai 16, 2010.
[28] Oioi, op. cit., aoao 2, 5-6.
[29] E nana Global Policy Forum, "Nā kumuhana o ka UN Security Council Vetoes," , i loaʻa i ka 2/18/11; a pōkole 6 ma luna.
[30] E nana Céline Nahory, "Ka Veto Huna," Global Policy Forum, Mei 2004.
[31] E nana i ka hookui i ka'u "ʻO ka Anti-Semitism a me ka hakakā ʻo Israel-Palestine - e loiloi ana i ka koi ʻana o nā kūlana pālua," Israeli Occupation Archive, Nov. 19, 2010.
[32] Nā Kūlana ʻelua: Pehea i aʻo ai ka International Community i ka ʻIseraʻela ma luna o ke kānāwai. He hōʻike a ke Keʻena Kūʻai Kūʻai ʻo Palestine Liberation Organization, Sept. 24, 2002. Ua paʻi ʻia kēia haʻawina e ka PLO, a no laila ʻo kāna ʻimi ʻana he ʻāpana ʻokoʻa, akā ʻo nā papa, i ʻākoakoa ʻia e Kauka Barbara Metzger, hāʻawi i kahi hōʻuluʻulu maikaʻi o ka kūlana.
Hāʻawi kālā ʻia ʻo ZNetwork ma o ka lokomaikaʻi o kāna poʻe heluhelu.
E Makana mai