He nui ka poʻe Palestinian e hoʻomanaʻo a kuhikuhi iā al-Nakba, i ʻike ʻia ʻo ka Catastrophe, ma Mei 15 i kēlā me kēia makahiki. Hōʻike ka hanana i ka kipaku ʻia ʻana o kahi miliona o Palestinians, ʻoiai ua luku ʻia ko lākou mau kauhale. ʻO ka luku ʻia ʻana o Palestine i ka makahiki 1947-48 i hoʻomaka ai i ka hānau ʻana o ka ʻIseraʻela. Hāʻawi nā hanauna kahiko i ka hoʻomanaʻo koʻikoʻi a me ka hoʻokaumaha o kā lākou ʻike hui i nā ʻōpio Palestine, ka nui o lākou e noho nei i kā lākou Nakbas ponoʻī i kēia lā.
I ka uhi ʻana iā al-Nakba, hoʻokani ʻo Arab aloha a me nā mea hoʻolaha ʻē aʻe i nā mele kaumaha a hōʻike i nā kiʻi ʻeleʻele a me ke keʻokeʻo o ka poʻe haʻalele, makaʻu. Hoʻoikaika lākou i ka manaʻo o Sumud, kūpaʻa, ʻoiai lākou e hōʻike ana i ka Palestinian o nā makahiki āpau e paʻa ana i nā kī ʻōpala o ko lākou mau home a me ke koi ʻana i ko lākou kuleana e hoʻi. ʻO nā mea ʻē aʻe, ʻoi aku ka liʻiliʻi o ke aloha e kamaʻilio e pili ana iā al-Nakba, inā paha, ma ke ʻano he ʻaoʻao ʻaoʻao - he pilikia i ka moʻolelo o ka ʻIseraʻela no ka hānau ʻana o kahi lāhui a me kona piʻi ʻana i kahi oasis idyllic o ke aupuni democracy. ʻO ka mea i hōʻike pinepine ʻole ʻia e ka reductionist i ka wā i hoʻomaka ai ʻo al-Nakba, ʻaʻole i pau maoli.
ʻO ka poʻe i loaʻa i ka ʻeha, ka pōʻino a me ka nalowale o al-Nakba, ʻaʻole lākou e loaʻa i ka hoʻopono i hoʻohiki ʻia iā lākou e ke kaiāulu honua. Ua ʻōlelo ʻo UN Resolution 194 "ʻo ka poʻe mahuka e makemake ana e hoʻi i ko lākou mau home a noho maluhia me ko lākou mau hoalauna e ʻae ʻia e hana pēlā i ka lā mua loa" (Pauku 11). ʻO ka poʻe i hana i kēia hewa ʻaʻole nō e hoʻokō i kā lākou mau pahuhopu hope loa ma Palesetina. Ma hope o nā mea a pau, ʻaʻole i wehewehe ka ʻIseraʻela i nā palena ma ka pōʻino.
Ua wānana ʻo David Ben Gurion, ke Kuhina Nui o ka ʻIseraʻela, "e make ka poʻe kahiko (e make ana ka poʻe ʻōpio). Ua ʻōlelo ʻo ia me ka ʻoʻoleʻa o ka naʻi aupuni. Ua hoʻokō ʻo Ben Gurion i kāna mau hoʻolālā kaua i ka mea hiki loa. ʻO kēlā me kēia māhele o Palesetina i manaʻo ʻia e lawe pio ʻia, ua kipaku ʻia a pepehi ʻia paha kona poʻe ma ko lākou mau home a me nā kauhale. Ua hoʻomaʻemaʻe ʻo Ben Guiron i ka ʻāina, akā ʻaʻole ʻo ia i hoʻomaʻemaʻe i ka wā kahiko o ka ʻIseraʻela. Hoʻomau ka hoʻomanaʻo.
Ua kuhikuhi ʻo Ben Gurion i ke kauhale o koʻu ʻohana ponoʻī – Beit Daras – nāna i ʻike i ʻekolu mau kaua a me kahi pepehi kanaka. I loko o kāna puke moʻolelo i ka lā 12 o Mei, 1948, ua kākau ʻo ia: “Ua make ʻo Beit Daras. He kanalima Araba (ua pepehiia). Ua noho ʻia nā (nā kauhale o) Bashit a me Sawafir. He nui ka hele ʻana mai nā wahi kokoke (nā hoalauna ma Majdal). Ua loaʻa iā mākou he 5 make a he 15 i ʻeha. ” (War Diaries, 1947-1949).
ʻOi aku ma mua o kanalima mau kānaka i make ma Beit Daras i kēlā lā. He wahine kahiko ʻo Gaza, ʻo Um Mohammed - ka mea aʻu i kamaʻilio ai ma kaʻu puke hope loa, ʻO koʻu makuakāne he Freedom Fighter - e pili ana i ka hanana like paha:
“Aia ke kulanakauhale malalo o ka hoopahu ia, a ua puni ia mai na aoao a pau. ʻAʻohe ala i waho. Ua ʻōlelo ka poʻe koa (nā koa Beit Daras) e hele ana lākou e nānā i ke ala e hiki ai i Isdud, e ʻike inā ua hāmama. Ua neʻe lākou i mua a pana i nā kī liʻiliʻi e ʻike inā e hoʻihoʻi kekahi i ke ahi. ʻAʻohe mea i hana. Akā, e peʻe ana lākou (nā pūʻali Zionist) a kali e hoʻohālua i nā kānaka. Ua hoʻi mai nā mea kaua a ʻōlelo i nā kānaka e haʻalele i nā wahine a me nā keiki. Hele ka poʻe i waho (me) ka poʻe i ʻākoakoa ma koʻu hale nui, ka hale ʻohana. Nui nā keiki a me nā keiki i loko o ka hale. Hoʻokuʻu ka poʻe Iudaio (koa) i nā kānaka i waho, a laila hahau iā lākou me nā pōkā a me nā pū mīkini. Ua oi aku ka poe i haule mamua o ka poe hiki ke holo. Ua hoʻomaka wau me koʻu kaikuahine… hoʻomaka i ka holo ʻana ma nā kula; hāʻule mākou a ala aʻe. Paʻe pū aku koʻu kaikuahine me ka paʻa ʻana i nā lima o kekahi. Ua make a ʻeha paha ka poʻe i hele ma ke alanui nui. E hāʻule ana ke kī ʻana i nā kānaka me he one lā. ʻO nā pōkā mai kekahi ʻaoʻao a me nā pū mīkini mai kekahi ʻaoʻao.
ʻAʻole kānalua ʻo Ben Gurion i ka moʻolelo a Um Mohammed. Ua ʻōlelo pololei ʻo ia: “Mai haʻalele kākou i ka ʻoiaʻiʻo i waena o mākou iho… ma ka politika, ʻo mākou ka poʻe hana ʻino a pale lākou iā lākou iho… No lākou ka ʻāina, no ka mea, ke makemake nei mākou e hele mai i ʻaneʻi a noho, a i ko lākou manaʻo makemake mākou. e lawe aku mai o lakou aku i ko lakou aina” (e like me ka olelo ma Chomsky's Fateful Triangle, pp. 91-2).
ʻO ia ke kumu i poina ʻole ai ka ʻelemakule a me ka ʻōpio. ʻO kēlā me kēia lā kahi hōʻike ʻē aʻe o ka al-Nakba lōʻihi i hala i 64 mau makahiki i kēia manawa. ʻO ka paʻakikī o ka poʻe ʻōpio i kēia lā ua pili pili ʻole i ka uhuki ʻino a weliweli i nā makahiki i hala.
Ua hoʻomau ʻo Al-Nakba i kahi papahana e hoʻomau nei ma o nā hanauna o ka Israeli Zionists. I ka wā i make ai ʻo Ben Gurion i ka makahiki 1973, ʻo ke Kuhina Nui ʻIseraʻela i kēia manawa ʻo Benjamin Netanyahu i ka makahiki iwakālua. Ua lawelawe ʻo ia i kāna makahiki hope i ka pūʻali koa ʻIseraʻela, a i kēia lā ua hoʻomalu ʻo ia i ka ʻIseraʻela me kahi hui pū ʻana e komo pū ana me ʻekolu hapaha o ka pāremata ʻIseraʻela. E like me ka hapa nui o nā alakaʻi o ka ʻIseraʻela, hoʻomau ʻo ia i ka hāʻawi ʻana i ka haʻiʻōlelo i lanakila ai ʻo Palestine. 'Ōleloʻo ia no ka maluhia,ʻoiaiʻo kona mau koa a me kona poʻe noho kaua e lawe i nā hale Palestinian a me nā mahiʻai. Hāʻawi pinepine ʻo ia i nā makana i nā Palestinians no nā kamaʻilio 'kūpono ʻole', ʻoiai ʻo ia e hana hou ana i kāna hōʻole ʻana i kēlā me kēia makemake Palestinian. ʻOi aku ka ikaika o kāna lobby ma Wakinekona ma mua o ka wā ma mua. ʻO ia ke aliʻi kiʻekiʻe, ʻoiai ʻo ia e hoʻomau i ka hoʻokō ʻana i ka 'hiʻona' o nā Zionists mua.
ʻO nā kī kahiko a me nā hana o nā ʻāina ʻaihue e hōʻike ana i ka ʻike intergenerational ʻo Al-Nakba. I kēia lā ke hoʻomau ʻia nei ka poʻe Palestinians ma hope o nā mākaʻi koa. Ua hōʻole ʻia lākou i ke kuleana e mālama pono i nā lāʻau lapaʻau, a ʻo kā lākou mau lāʻau ʻoliva kahiko i hoʻopaʻa ʻia. ʻO ka mea i hiki ʻole i ka ʻIseraʻela ke hoʻomalu, akā naʻe, ʻo ka hoʻoholo o Palestinians. ʻO ka hale paʻahao, ka wahi hoʻopaʻa a me ka pū i loko o kā mākou hoʻomanaʻo hui ma kahi ala ʻaʻole hiki ke hoʻopaʻa pio ʻia, hoʻomalu ʻia, a pana ʻia paha.
ʻO ka ʻoiaʻiʻo, ʻaʻole ʻo al-Nakba kahi lā kikoʻī a i ʻole ka manaʻo o ka manawa, akā ʻo ka piha o kēlā mau makahiki 64 a me ka helu ʻana. ʻAʻole pono e hāʻawi ʻia ka hanana i nā papa o ka mōʻaukala, ʻaʻole i ka wā e noho mau ana ka poʻe mahuka a hoʻomau ka poʻe noho i ka ʻaihue ʻana i ka ʻāina Palestinian. I ka wā e ʻōlelo ai ʻo Netanyahu i ka ʻōlelo a Ben Gurion, e ukali ʻia nā hanana 'catastrophic' ʻē aʻe. A i ka wā e paʻa ai ka Palestinians i kā lākou mau kī a me kā lākou hana, make paha ka poʻe kahiko akā ʻaʻole poina ka poʻe ʻōpio.
ʻO RamzyBaroud (www.ramzybaroud.net) he kolamu i hui ʻia ma ka honua a me ka mea hoʻoponopono o PalestineChronicle.com. ʻO kāna puke hou loa ʻo My Father was a Freedom Fighter: Gaza's Untold Story (Pluto Press, Lākana).
Hāʻawi kālā ʻia ʻo ZNetwork ma o ka lokomaikaʻi o kāna poʻe heluhelu.
E Makana mai