Hoʻomohala ʻilihune a me ka maikaʻi: Nā Luʻi Kūlohelohe
Hōʻuluʻulu:
ʻIke pinepine ʻia ka ʻilihune me ka loaʻa ʻole o ka loaʻa kālā haʻahaʻa a hiki ʻole ke komo i nā lawelawe maʻamau no ke ola. Eia naʻe, ʻaʻole i ana nā ana ʻilihune i nā hemahema i ʻoi aku ka pōʻino i ka loaʻa ʻana o ke kūʻokoʻa o ke kanaka a ma laila lākou e ola ai. No laila, manaʻo ʻia ka pahuhopu hoʻomohala e hoʻokō i ka pōmaikaʻi i lawa pono a mālama ʻole i nā kumuwaiwai i koʻikoʻi koʻikoʻi. Hoʻopilikia pinepine ʻia ka hana o kēlā me kēia kanaka no ko lākou olakino holoʻokoʻa. ʻO nā pilikia e hoʻonui i nā hiki o ka poʻe me ke kūʻokoʻa kūpono a me nā koho e hiki ai iā lākou ke hauʻoli i ke kūlana maikaʻi o ke ola i waiwai nui.
Ka ʻilihune a me ka hoʻomohala ʻana
He paʻakikī ka pilina ma waena o ka ʻilihune a me ka hoʻomohala ʻana. ʻOi aku ka maikaʻi o ka nānā ʻana i ka ʻilihune ma ke ʻano o nā hemahema pili e hana ai i ka ʻilihune loa. Hoʻokumu ʻia ka ʻilihune ma o nā hemahema he nui e hoʻoikaika ai kekahi i kekahi (Allen and Thomas, 2000). E lilo ka hoʻomohala ʻana me nā hemahema he nui, a no laila ʻaʻole hiki ke ʻike ʻia ka pilina ma waena o ka ʻilihune a me ka ulu ʻana ma ke ʻano o ka holomua waiwai. ʻOi loa i kēia au o nā technocrats, ʻike pinepine ʻia ka hoʻomohala ʻana e like me ka holomua o ka ʻenehana a me ka hoʻolaha ʻana i kona hopena ma ka honua holoʻokoʻa me nā mea ma nā ʻāina. Eia nō naʻe, aia kekahi mau ʻike e hōʻike ana i ka pōʻino nui o ka poʻe ʻilihune me he mea lā ʻo ia ka manaʻo o ka mana politika (Attwood, Bruneau, and Galaty, 1988). ʻO ka hoʻolālā waiwai e hele pinepine mai ma mua o ka hoʻoponopono a me ka kaulike. Eia naʻe, ʻaʻole wānana mau ka hoʻopuka waiwai i ka hana kaiaulu. No ka laʻana, i ka hoʻohālikelike ʻana i nā lāhui ʻilihune i loaʻa ka GNP i kēlā me kēia kapita, laʻa.
ʻOiai ʻike ʻia ka hoʻonui nui ʻana o ka honua i ka hoʻomohala ʻana, ʻike nui ʻia kona kūleʻa inā hoʻemi ia i ka ʻilihune a i ʻole ka like ʻole. ʻO nā pahuhopu hoʻomohala millennium (MDGs) i hoʻonohonoho ʻia e ka UN General Assembly a me ke Komisina o ka Honua ua hoʻonohonoho pū i ka pā o ka legitimacy o ka honua e hōʻemi i ka ʻilihune a me nā like ʻole a hoʻonui i ka palekana socio-economic o nā ʻāina ʻilihune (Vayrynen, 2005).
Ua wehewehe ʻia ka ʻilihune ma ke ʻano he manaʻo hoʻokahi ma ke ʻano he kanaka e noho ana ma lalo o hoʻokahi kālā i kēlā me kēia lā. Eia nō naʻe, he ʻano liʻiliʻi kēia ʻano pilikino o ka ʻilihune, ke ʻole ia e kamaʻilio i nā ʻano like ʻole (e like me ka pilina mana ma waena o ke kāne a me ka papa) i hoʻomau nui ʻia i kēlā me kēia kaiāulu e hāʻawi i ka ʻilihune loa (i ʻōlelo ʻia ma Vayrynen, 2005). Ua'ōlelo houʻo ia "ʻaʻole he kūlana kūlohelohe kaʻilihune akā he hana o nā pono kūponoʻole i nā'ōnaehana aupuni a me ka honua" (Vayrynen, 2005: 11). Wahi a Sahlins (1997) "ʻaʻole he liʻiliʻi ka waiwai o ka ʻilihune a ʻaʻole hoʻi he pilina ma waena o nā ala a me nā hopena. He kūlana pilikanaka ka ʻilihune. ʻO ia ka mea i hoʻokumu ʻia o ka civilization a ua ulu me ka civilization "(1997: 19).
Ke alakaʻi nei ka ʻilihune i ka palekana e alakaʻi ana i nā paio ʻē aʻe e like me nā pilikia demographic a me nā kaiapuni, ʻoi aku ka paʻakikī o nā mana politika a me nā ʻoihana no ka hoʻoikaika ʻana i ke kanaka (Brainard, Chollet and Lafleur, 2007). No ka laʻana, ʻo ka hoʻohana nui ʻana i nā kumuwaiwai kūlohelohe, ka pōʻino o ke kaiaola, a me nā hanana ʻino loa e like me ke kahawai, nā maloʻo a me nā ʻino e hoʻohui i ka nāwaliwali o ke kanaka, a pili i ka nohona a me ke ola kanaka. No ka poʻe ʻilihune maʻamau, ʻoi aku ka ʻilihune ma mua o ka loaʻa kālā haʻahaʻa: e pili ana i nā hemahema he nui - ka pōloli, ka ʻai ʻole, ka wai inu lepo, ka ʻole o ka hoʻonaʻauao, ka loaʻa ʻole o nā lawelawe olakino, ka noho kaʻawale ʻana a me ka hoʻohana ʻana (IFAD, 2001). Ua hōʻike ʻo IFAD (2001) i ka ʻilihune a me ka hoʻonele mau ʻana he mau ʻano pōʻino o ke kaiāulu kanaka.
Wahi a Chambers (1997) ʻo ka hoʻomohala ʻana e pili ana i kahi hoʻololi maikaʻi a pono e lawe mai i nā loli maikaʻi e like me ka hoʻonui ʻana i ke kūlana ola, hoʻomaikaʻi i ke olakino a me ka maikaʻi no nā mea āpau, a me ka hoʻokō maikaʻi ʻana no ka lehulehu ākea. ʻO ka hoʻomohala ʻana i ke au hou ua kau mau ʻia i ka hoʻomohala kanaka e kālele ana i ke ola holoʻokoʻa o ke kanaka (UNDP, 1997). ʻO ka hoʻomohala kanaka ke kaʻina o ka hoʻonui ʻana i ka maikaʻi o ke ola kanaka a me ka hui pū ʻana ma ke ʻano e hoʻokō ai i nā pono kumu liʻiliʻi, ʻo ia ka hoʻokele waiwai, ke kaiapuni a me ka nohona. A pono e loaʻa i ka poʻe ka mana nui o ke kaʻina hana ma o ka loaʻa ʻana o ke ala e hōʻiliʻili ai i ka mana kaiaulu (Simon, 1999). No laila, ua hoʻololi nā keʻena kōkua i ka hoʻomohala papahana e kālele ana i ka ʻaoʻao o ke kanaka o ka hoʻomohala ʻana, e like me ka hoʻonaʻauao, olakino a me nā lawelawe ʻē aʻe (Mosse, 2005). Eia naʻe, ua hoʻoikaika nā kōkua i nā mana ma mua o nā kānaka ma ka hapa nui o nā ʻāina ʻekolu o ka honua. ʻO ia no ka mea, ʻo ka hapa nui o ka manawa kaʻawale nā luna mai nā wahi kuaʻāina e noho ana ma ke kikowaena a he kiʻekiʻe loa ke kumukūʻai hoʻokele ma ka pae waena e waiho ana i ka liʻiliʻi no nā hana papahana ma nā kumu (
ʻO ka maikaʻi a me ka hoʻomohala ʻana
ʻO ka Gross Domestic Product (GDP) he ana pinepine ia o ka pono o nā ʻāina ma muli wale nō o ka waiwai waiwai. Eia naʻe, ʻaʻole lawa ka loaʻa kālā hoʻokahi wale nō ana o ka hoʻomohala ʻana (Berenger, 2006). ʻAʻole i hoʻokomo ʻia nā ʻano hōʻailona socio-economic ʻē aʻe i ka wā ma mua i ka hoʻohui ʻana i nā ʻano pilikanaka a me ke kanaka o ka hoʻomohala ʻana. I kēia mau lā i ka makahiki 1990, ua hōʻike ʻia ka hōʻike hoʻomohala kanaka i nā ʻano multidimensional o ka hoʻomohala ʻana e neʻe ana mai ka hoʻonui ʻana i ka ulu a hiki i ka hoʻolaha ʻana i ke olakino. Hoʻokumu ʻia ka HDI 1990 ma ke ʻano o ka hiki ʻana o Sen, ka mea i hoʻoikaika i ka manaʻo ākea o ka hoʻomohala kanaka e hoʻopili ana i nā hōʻailona kālā ʻole. Ua ʻae pū ʻo World Bank (2006) i ka manaʻo o "ka maikaʻi o ka ulu ʻana" a me ka "pro poor growth" e hōʻike ana i nā ʻāpana kālā ʻole o ke olakino.
Ke nānā aku nei ʻo Sen (1985) i ʻehā mau ʻāpana: nā waiwai a i ʻole nā kumuwaiwai a me ka hana a i ʻole nā hiki. Loaʻa i nā kumuwaiwai nā mea maikaʻi a pau a me nā lawelawe a me nā hiki ke hōʻike i ke ʻano a me nā hana e hana ana ma waho o nā kumuwaiwai. Ma kēia ʻano, ʻo ia hoʻi ke kūʻokoʻa o ke koho e hiki ai i kekahi ke alakaʻi i ko lākou ola ma waho o nā manawa i loaʻa iā lākou. No laila, ʻo ka hiki ke hui pū ʻia o ka hana i hiki i ke kanaka ke hoʻokō. Pili pololei ka hana ʻana i ka hoʻokō ʻoiai ʻo nā mea hiki ke hana i ia mea a no laila ua hoʻokumu ʻia ma ka manaʻo o ke kūʻokoʻa (Sen, 1999). Ma muli o ka manaʻo o Sen UNDP (1997) wehewehe i ka ulu ʻana o ke kanaka e like me ka hoʻonui ʻana i nā koho kanaka ma muli o ka hiki a me nā manawa kūpono. No laila, ʻo ka hoʻomohala ʻana, ʻaʻole ia ka nele o nā pono kumu akā ka nele i nā pono kumu a i ʻole nā kūʻokoʻa e kaohi ai i ka manawa o ke kanaka e hauʻoli i ke kūlana maikaʻi o ke ola (Sen, 1992). Wahi a Sen, ʻo ka pahuhopu o ka hoʻomohala ʻana ʻo ia ka hoʻonui ʻana i ka hiki o ke kanaka ke alakaʻi i nā ola piha, huahua a ʻoluʻolu. Ke hoʻopaʻapaʻa nei ʻo Sen (1999) ʻaʻole i hōʻike ʻia ka maikaʻi e ka waiwai o nā kumuwaiwai akā ma ko lākou hoʻololi ʻana i "hana" e pili ana i nā mea pilikino, pilikanaka a me ke kaiapuni. Ua hoʻopaʻapaʻa hou ʻo Sen ʻaʻole i hōʻike ʻia nā ʻāina me ka GDP kiʻekiʻe i ka hoʻonui ʻana i ke ola o ke kanaka a no laila ʻaʻole hiki ke hoʻohālikelike i ka ulu ʻana o ke kanaka. No laila, pono e hoʻokumu ʻia ke ana olakino ma luna o nā hōʻailona ʻē aʻe e hoʻoholo ai i ka hoʻomaikaʻi ʻana o nā ʻano ola o nā kānaka e like me ka hoʻemi ʻana i ka hana, hoʻomaikaʻi i ke kūlana olakino. ʻO ke ola kanaka ke kumu nui o ka hiki ʻana o Sen.
Hiki ke ʻike ʻia ka maikaʻi o ke kanaka ma ke ʻano o ka hana a me ka hiki o ke kanaka, "ka mea hiki iā ia ke hana a i ʻole" (e laʻa, ka hiki ke hānai maikaʻi ʻia, e pale aku i ka maʻi maʻi a i ʻole ka make, heluhelu a kākau a kamaʻilio, e komo i ke ola o ke kaiāulu, e hōʻike i ka lehulehu me ka hilahila ʻole) ("Sen, 1987, pg. 8). Hōʻike ka hana i ke kūlana o ke kanaka i nā mea like ʻole āna e hoʻokele ai e hana ai a i ʻole i ke alakaʻi ʻana i ke ola. Ua ʻōlelo ʻo Sen (1992) e hiki ke hoʻomaopopo maikaʻi ʻia ka like ʻole o ke kāne me ke ʻano o ka hiki, no ka mea, ua kaupalena ʻia ka hiki ʻana o nā wahine me ka ʻokoʻa o ke kāne i ka loaʻa ʻana o nā kumuwaiwai. ʻO ko lākou mana koʻikoʻi ka mea nui ma mua o ka loaʻa ʻana o nā kumuwaiwai ma ke ʻano he ala. ʻO ka hihia o ka like ʻole o ke kāne kekahi o nā kūʻokoʻa like ʻole. Hōʻike ka mana o ke kanaka i ka hui ʻokoʻa o ka hana ʻana i hiki i ke kanaka ke hoʻokō, a mai ia mea hiki iā ia ke koho i hoʻokahi ohi. Hoʻopaʻapaʻa ʻo Sen i ke koʻikoʻi o ka hoʻonui ʻia ʻana o nā mana kanaka i loko o ke kūʻokoʻa o ke kanaka no ka maikaʻi a me ka maikaʻi o ke ola (Sen, 1997: 21). ʻAʻole hiki ke hōʻike ʻia ka maikaʻi e nā ʻano o nā waiwai i loaʻa i ke kanaka, akā ma kāna mau mea i hoʻokō ai: "Pehea ka maikaʻi o kona ʻano? “ . No laila, mahalo ʻo ia e hiki ke ʻike maikaʻi ʻia ke olakino ma ke ʻano he kuhikuhi o ka hana a ke kanaka (1985:25).
Hoʻokaʻawale hou ʻo Sen ma waena o nā ʻano olakino a me nā ʻoihana, a pili ka ola kino i ke ola ponoʻī o kēlā me kēia kanaka, a pili paha ka ʻoihana me ke olakino o kekahi. ʻO ia ka manaʻo o ke kanaka i ka maikaʻi o kekahi. Manaʻo ʻo Sen he ʻokoʻa nā pahuhopu a me nā pahuhopu o ke kanaka, ʻokoʻa ka ʻimi ʻana i kona ola ponoʻī. A ʻo nā mea ʻē aʻe e pili ana i ka ʻimi ʻana he ʻāpana ia o ka ʻāpana ʻoihana o ke kanaka. ʻO ka ʻoiaʻiʻo, he ʻāpana koʻikoʻi ia o ke ola kino o ka mālama ʻana i ko haʻi olakino. Hāʻawi ʻo Smith (1976) i kahi alahaka ma waena o kahi ʻano olakino a me ka ʻoihana o ke kanaka. "ʻO ke kanaka i noho mālie, hiki iā ia ke hana maikaʻi i ka pilikia o kekahi" (Smith, 1976: pg. 153). Ua hoʻopaʻapaʻa pū ʻo Sen ʻaʻole he "naʻaupō noʻonoʻo" wale nō ke hoʻoikaika ʻia e ka hana ʻana a me ka hoʻololi ʻana, akā hiki ke hoʻoneʻe like ʻia e nā waiwai ʻē aʻe i manaʻo ʻia o ka pono a me ka pololei i ka hāʻawi ʻana (Sen, 1983). Hoʻohui kēia manaʻo i ka ʻoihana a me ke olakino i hoʻokahi. ʻO ke kūʻokoʻa kahi kūlana hope, akā me ka ʻole o ka hoʻomohala ʻana o nā mea hana a me nā ʻoihana mai ke kūʻokoʻa a i ke kuleana, ʻaʻole liʻiliʻi nā kumu waiwai i koe e hoʻopakele i ke ola kanaka. No laila, ʻo ke kūʻokoʻa o ke koho ke kikowaena o ke ola kanaka e like me ka ʻōlelo a Sen (1987, 1999).
Nā Kūlana Hoʻomohala
ʻO ka hoʻomohala ʻana e like me ka mea i hōʻike ʻia ma ka Human Development Report (1997) a me ka World Development Report (1997) ʻo ia ka hana ʻana i ka honua i wahi maikaʻi loa no ka poʻe ʻilihune me nā kulekele a me nā hana kūpono (Chamber, 1997). ʻAʻole wale ia e pili ana i ka nānā ʻana i ka papahana hoʻomohala, akā ʻo ka nānā ʻana i kā mākou ʻano ponoʻī "pehea mākou e noʻonoʻo ai, pehea mākou e loli ai a me kā mākou hana a ʻaʻole hana" (1997: 1744). Manaʻo ʻo Sachs (1992) i ka hoʻomohala ʻana ma ke ʻano he "hōʻino i ka ʻāina naʻauao" (i ʻōlelo ʻia ma Chambers, 1997). ʻO ke koʻikoʻi ma ke kūkulu ʻana i nā ʻōnaehana a me ka hoʻohui ʻana i nā kumuwaiwai: ke kanaka a me ke kālā i hiki ke ana ʻia, akā hoʻohaʻahaʻa i nā "ʻaoʻao ʻē aʻe" (ʻaʻole hiki ke ana) i mea nui no ka poʻe (Chambers, 1997; Sen, 1982). ʻO nā ʻano ʻē aʻe ka nui o nā hemahema e like me ka nāwaliwali, nāwaliwali o ke kino, ka mana ʻole, ka hoʻohaʻahaʻa, a me ka hoʻokuʻu ʻia ʻana o ka nohona.
ʻO ka paradigm hoʻomohala i ka wā ma mua ua hoʻomalu ʻia e ka manaʻo ʻo ke kuleana o ka mokuʻāina a i ʻole ka hui kīwila e hāʻawi wale i ka mea i nele i ka poʻe ʻilihune. ʻo ia hoʻi, ke hoʻohaʻahaʻa nei nā kumuwaiwai waiwai i nā kumu waiwai e "waiwai pinepine ai ka poʻe ʻilihune: ko lākou ʻike ponoʻī". ʻO ka hoʻomohala ʻana i ke kenekulia i hala ua lawe ʻia ka ʻilihune ma ke ʻano he 'poʻe ʻilihune waiwai' – "Me he mea lā ʻaʻole he kumu waiwai ka ʻike, a i ʻole he ʻike ʻole ka poʻe ʻilihune" (Gupta, 2007).
E like me ka hōʻike ʻana e Chambers, nona ka ʻoiaʻiʻo, pono ka poʻe ʻilihune e hōʻike i ko lākou paʻakikī a me nā ʻano ʻano like ʻole a lilo i mau mea hoʻomohala ikaika. Hoʻokumu ʻo Chambers i kāna ʻike hoʻomohala i ʻelua mau mea: ʻo ke ola a me nā hiki ke ala a me ka hopena, a me ke olakino ma ke ʻano he hopena nui (Chambers, 2005). He mea maʻamau ke ola no ke ola maikaʻi e like me ka lawa ʻana o ka ʻai, nā lole a me nā mea ʻē aʻe a ʻo ka hiki ke kumu o ke olakino. Hoʻomaikaʻi hou aku ʻo Chambers i ke kaulike a me ke kūpaʻa o ka nohona. ʻO nā mea hiki ke hana a hiki i nā kānaka ke hana, he mea koʻikoʻi a ʻaʻole ka mea hiki iā lākou ke ʻai (Chambers, 2005; Sen, 1999). ʻO Friedmann (1992: 32) i kāna ʻano hoʻomohala ʻokoʻa i kālele ʻia i ka hoʻomaikaʻi ʻana i nā kūlana o ke ola o nā kānaka a me ke ola e hoʻomaka ana mai ka home. ʻO ka hoʻomohala ʻana e pili ana i ka hoʻoikaika ʻana i nā kānaka, nā ʻohana a me nā kaiāulu. ʻO ia ke kaʻina o ka hoʻololi ʻana i ka nohona, kahi e hoʻomau ai nā ʻoihana hoʻomohala ʻelua a me nā ʻohana e hoʻoikaika i kā lākou ʻike ponoʻī no ka hoʻomohala ʻana (Allen and Thomas, 2000). Pono ke alakaʻi a me ka manaʻo maikaʻi e hoʻoikaika i ka poʻe a no laila e pono ai ka hui pū ʻana a me ka hana nui mai ka poʻe ikaika a waiwai, no ke ola kūpono. ʻO lākou ka mea e pono ai ke hoʻololi ʻia no ka maikaʻi ke kuleana. ʻO ka luʻi nui loa o ka hoʻomohala ʻana no ka poʻe i ʻoi aku ka waiwai a me ka mana, ʻo ia ka ʻae ʻana i ka liʻiliʻi a hoʻokipa iā ia ma ke ʻano he ola maikaʻi a maikaʻi hoʻi o ke ola (Chambers, 1997). E like me ka mea i kuhikuhi ʻia e ka Goulet (1995) ʻo ke ʻano o ka hoʻomohala ʻana i ke ʻano o ke kāhea ʻana i ka poʻe mana e kuleana no ka poʻe ʻē aʻe a me ka poʻe ʻilihune. No ka laʻana, "ʻoiai he miliona milionaffer defiʻO nā maʻi maʻi i hoʻokumu ʻia e ka ʻai ʻole, kahi mea i makemake nui ʻia e hāʻule i nā maʻi degenerative i ʻike ʻole ʻia e ka nui o ka ʻai a me ka inu "(Goulet, 1995: 56). ʻO ke kāhea ʻana i nā loina hoʻomohala a me ka noʻonoʻo pono e hoʻoulu i ko mākou ʻike me ka ʻilihune marginalized. Hoʻopaʻapaʻa hou aku ʻo Goulet: “E like me ka poʻe i nele i ka meaʻai, ʻo ka poʻe ʻike ʻole he poʻe keʻokeʻo . . . 'O ke 'ano o ke kanaka' 'o ia ka 'ike 'ana i ka 'oia'i'o e like me ka 'oia'i'o a me ke aloha 'ana i nā hoa kanaka” (ibid.:59). Ke ho'āʻo neiʻo Goulet iā mākou e hoʻomaopopo: "No ka mea,ʻo ka poʻe waiwai ke kuleana no ka hoʻopauʻana i kaʻilihune loa o ko lākou mau hoa kanaka,ʻo ka hōʻoleʻana i ka hanaʻana pēlā wale nō ia ma ke kumukūʻai o ka hoʻopauʻana i ko lākou pono'ī" (ibid.:60). Ma ka laina like, ʻōlelo ʻo Hamelink (1997) "E kū pono nā Development Ethics i ka poʻe o mākou e pili ana i ka piliona piliona me ka hoʻokūkū pono i kā mākou ʻano pilikino. ʻO ka loina reflPono e hoʻokaʻawale i ko mākou manaʻo maʻamau a hoʻohaʻahaʻa iā mākou i ko mākou makemake ʻole (kanaka a hui pū kekahi) e ʻae i nā hoʻoweliweli maʻamau i ko mākou pōmaikaʻi a me ka wā e hiki mai ana o kā mākou mau keiki "(1997:11). Ke koi nei ʻo Kothari (1993), ma waho aʻe o ka pilikanaka, kaiaola a me ka politika, pono e hoʻopaʻa i ka ʻike kanaka ma ka ʻaoʻao o ka poʻe ʻilihune ma nā pae kumu. Ke hoʻopaʻapaʻa hou nei ʻo Kothari ʻo ke kāhea ʻana i ka ʻilihune he ʻāpana o ka "hoʻāla hou a me ka hoʻoponopono hou ʻana o ka hui kīwila" e pili ana i nā hana koʻikoʻi ma kā mākou ʻaoʻao (ibid.:166). He mea koʻikoʻi loa ia i kēia manawa i ka wā "ua hiki mai mākou i kahi manawa o ka mōʻaukala kahi e hoʻonoho ai iā mākou iho i mua o ka poʻe ʻilihune i ʻoi aku ka nui o ka haʻalele ʻana iā lākou mai ka lima o ka mokuʻāina a ʻaʻole ʻo ke kaʻina hana hoʻomohala. i manaʻo wale ʻia ma ka ʻoihana waiwai a me ke kālaiʻāina akā pono nō hoʻi . . .” (ibid.:171). Hoʻopilikia ka loina hoʻomohala i ka mahiʻai ponoʻī o ka poʻe ʻilihune a me ka poʻe waiwai, pono lākou e komo mau i ke kaʻina hana hoʻololi. ʻO ka paʻakikī he paʻakikī o ka hoʻoulu ʻana i ka haʻahaʻa a me ke kaʻina hana hoʻokaʻawale iā ia iho (Wilfred, 1996) ma ka ʻaoʻao o ka poʻe loea hoʻomohala i loaʻa ka ʻike a me ka mana. Penei hoʻi, ʻo ka luʻi ka ʻike ʻana "ʻo ka mana ke keʻakeʻa i ke aʻo ʻana a no laila pono nā luna kiʻekiʻe e hoʻonāwaliwali iā lākou iho" (Chambers, 1997:32). Ua ʻōlelo pū ʻo Habermas (1994) ʻo ka hiki ke lilo i mea palupalu a haʻahaʻa i ka pilina me ka ʻilihune he ʻāpana koʻikoʻi o ka mālama ponoʻī ʻana ma ke kahua o ka hoʻomohala ʻana.
Panina
He hopena nui ka ʻilihune i ka pono o ke kanaka a me ka hoʻomohala kanaka. ʻO ka loaʻa kālā haʻahaʻa hoʻokahi wale nō ʻano o ka ʻilihune hiki ke kōkua i ka loaʻa ʻana o ka pono. Eia nō naʻe, aia kekahi mau mea koʻikoʻi koʻikoʻi (e like me ka hiki ke komo i ke ola kaiāulu, ka hoʻopili ʻana i ke kaʻina hana hoʻoholo) e hoʻohālike i nā hiki no ka pono o ka poʻe. No laila, he mea nui e kūkulu hou i nā hiki o kēlā me kēia kanaka ma o ka hāʻawi ʻana i nā manawa kūpono a me nā koho e hiki ai iā lākou ke hana no ko lākou olakino.
He mea koʻikoʻi loa ia ma ka ʻaoʻao o nā mea hoʻolālā hoʻolālā e nānā hou i kā lākou mau hana i ka hana ʻana i ka poʻe ʻilihune i hoʻonele ʻia ʻaʻole wale me ka loaʻa kālā haʻahaʻa akā me nā nāwaliwali he nui i loaʻa i ko lākou ala. Pono nui ka naʻau o ke kanaka i ka hana ʻana i ka poʻe ʻilihune ma nā pae kumu i mea e kōkua ai iā lākou e hoʻonui i ko lākou hiki. Pono mākou ka mea pōmaikaʻi e ʻae i ka mea liʻiliʻi a e hōʻoia i ka loaʻa ʻana o nā kumuwaiwai e kōkua ka poe ilihune e hooikaikaia. Pono mākou e hoʻomohala i kā mākou mau waiwai i loko e hoʻokō i ka "pahuhopu maʻamau" o ka hoʻomohala ʻana e hoʻoponopono i nā pilikia ma ke kumu o ka ʻāina ma mua o ka nānā wale ʻana i kā mākou "hoʻomohala" ponoʻī.
E hoʻomaopopo '
Attwood, WD, Bruneau, CT a me Galaty, JG (1988) 'Introduction' ma Attwood, WD,
Bruneau, CT a me Galaty, JG (Eds.) Ka mana a me ka ʻilihune, West View Press.
Brainard, L., Chollet, D., and Lafleur, V. (2007) 'The Tangled Web: The Poverty-
Insecurity Nexus', ma (Eds.) ʻO ka ʻilihune honua, ka hakakā, a me ka palekana i ka 21st
Kenekulia, Brookings Institution Press,
Berenger, V. (2007) 'Multidimensional Measures of Well-Being: Standard
no ke ola a me ka maikaʻi o ke ola ma nā ʻāina āpau' World Development Vol. 35 (7)
pg. 1259-1276.
Cecelski, E. (2000) ʻO ke kuleana o nā wāhine i ka hoʻomohala ʻana i ka ikehu hoʻomau, National
ʻO ka Laboratory Energy Renewable (NREL), Bolder,
Chambers, R. (2005) Nā manaʻo no ka hoʻomohala ʻana, Earthscan,
Chambers, R. (1997) 'Editorial: Responsible Well-Being-A Personal Agenda for
Hoʻomohala ', Hoʻomohala honua, Vol. 25 (11) pp. 1743-54.
Goulet, D. (1995) Nā Kūlana Hoʻomohala.
Gupta, A. (2007) ʻO Anil Gupta a me ka Pūnaewele Honey Bee, Hoʻololi honua.
Habermas, Jurgen (1994) "Ke lanakila nei i ka wā i hala: kamaʻilio me Adam Michnik",
ʻO ka manaʻo hou hou 203.
Huntington, R. (1988) 'Memories of Development: The Rise and Fall of a Participatory
Papahana Ma waena o nā Dinka', 1977-1981, ma Attwood, WD, Bruneau, CT a me
Galaty, JG (Eds.) Ka mana a me ka ʻilihune, West View Press.
Hamelink, CJ (1997) “Making Moral Choices in Development Cooperation: The
Agenda of Ethics", ma CJ Hamelink, (ed.), ʻO ka loina a me ka hoʻomohala ʻana. ka
IFAD (2001) ʻO ka hoʻopau ʻana i ka ʻilihune kuaaina,
Kothari, R. (1993) ʻO ka Amnesia ulu: ʻilihune a me ka ʻike kanaka.
Puke Penguin.
Mosse, D. (2005) 'Global Governance and The Ethnography of International Aid' in
Mosse, D. a me Lewis, D. (Eds) Ka hopena kōkua, Pluto Press,
Najam, A. and Cleveland CJ (2003) 'Energy and Sustainable Development at Global
Nā Kūlana Kaiapuni; He Papa Hoʻolālā ', Kaiapuni, Hooulu a me
Hoʻomau (5) 117 – 138,
NPC (2005) Ka Papahana Umikumamakahi (2008-2013) Ke Aupuni Mōʻī, Hoʻolālā Lahui
Komisina,
Hana Hana (2004) Hana Hana
Vayrynen, R. (2005) 'Ke Kaulike ʻole o ka honua, ʻilihune a me ka hoʻopono: Empirical and Policy
Nā pilikia ma Cheru, F. a me Bradford, C. (Eds.) Ka Millennium Development
Nā Pahuhopu: Hoʻonui i nā kumuwaiwai e hoʻoponopono i ka ʻilihune honua, Nā puke Zed,
Sachs, W. (1992) The Development Dictionary: A Guide to Knowledge as Power, Zed
Nā puke,
Sahlins, M. (1997) 'The Original Affluent Society', ma Rahnema, M. a me Bawtree, V.
(Eds.) ʻO ka Mea Heluhelu Hoʻomohala Post, pp. 3-21, Zed Books
Sen, A. (1999a) Hoʻomohala e like me ke Kūʻokoʻa,
Sen A. (1999b), Ma waho aʻe o ka pilikia, nā hoʻolālā hoʻomohala ma
Haʻawina ʻAsia,
Sen, A. (1992). Nānā hou ʻia ka like ʻole.
Sen, A. (1985). Nā mea kūʻai a me nā mea hiki.
Sen, AK (1983). "ʻO nā naʻaupō ʻino: He ʻōlelo hoʻopiʻi o nā kumu hoʻokumu o ka manaʻo waiwai." Ma AK Sen (Ed.), Ke koho, ka pono a me ke ana.
Simon, D. (1999) Development Revisited: Thinking about, Practicing and Teaching
Hoʻomohala ma hope o ke Kaua anu, ma Simon, D a me Narman, A. (Eds.)
Hoʻomohala ma ke ʻano he Manaʻo a me ka Hoʻomaʻamaʻa: Nā Manaʻo o kēia manawa no ka Hoʻomohala a me
Ka Hoʻolālāʻana. Hoʻonaʻauao Pearson.
Sobhan, R. (2006) 'Challenging the Injustice of Poverty: Rethinking Aid Strategies' in
Folke, S. a me Nielsen, H. (Eds.) Ka hopena o ke kōkua a me ka hoemi ʻilihune, kolaila
Sobhan, R. (2001) Hoopau i ka ilihune kuaaina: ka nee ana mai ka micro a i ka macro
Kumuhana Kulekele, IFAD/FAO/WFP Lecture Lecture Series,
UNDP (2005) Hoʻoikaika ka Nā Pahuhopu Millennium Development: He alakaʻi i ke kuleana o ka Energy
i ka hōʻemi ʻana i ka ʻilihune, United Nations Development Program,
UNDP (2004) Hoʻomohala Kanaka
UNDP (1997) Hōʻike Hoʻomohala Kanaka,
Wilfred, F. (1996) Haalele ka
Karemela Nā Palapala Hoʻolaha.
Hāʻawi kālā ʻia ʻo ZNetwork ma o ka lokomaikaʻi o kāna poʻe heluhelu.
E Makana mai