Puna: The Jerusalem Post
Me he mea lā ʻo kēia ka hihia i ʻae ʻia ʻaʻole wale ma waena o ka ʻIseraʻela akā ma waena o Palestinians. ʻO kēia hoʻi kaʻu i lohe ai mai ka 100 o ka ʻIseraʻela a me Nā Palepaʻi ma nā ʻaoʻao ʻelua aʻu i kamaʻilio pū ai me nā pule ʻekolu i hala. Ma ke ao holoʻokoʻa - ma kahi pilikino - ka hapa nui o nā lālā o ke kaiāulu diplomatic ma Israel a me Palesetina, e hōʻike ana i kahi kokoke i ka honua holoʻokoʻa e ʻōlelo like. ʻO ka poʻe wale nō e hōʻole i ka ʻae ʻana, ʻo ia ka poʻe e pili pono ana i ka politika a i ʻole ka hoʻokele waiwai i ka mālama ʻana i ka moʻolelo o Oslo a me ke kaʻina maluhia. ʻO ka hapa nui o ka ʻIseraʻela a me ka hapa nui o ka Palestinians e ʻae pū i ko lākou mau alakaʻi, ʻo Netanyahu a me Abbas, ʻaʻole hiki ke kūkākūkā i kahi kuʻikahi maluhia ma waena o lākou.
Manaʻo ka nui o ka poʻe Palestinian e pono ʻo Abbas e ʻohi a haʻalele i ka pelekikena a mālama i nā koho balota hou, akā ʻaneʻane ʻaʻohe mea ma Palesetina i ʻike pehea e hoʻopau ai i ka mokuā ma waena o Fatah a me Hamas a hoʻopau i kēia māhele pōʻino i ka hale kālai'āina Palestinian. . Ua nele hoʻi nā Palestinians i kahi koho maʻalahi no kahi alakaʻi ma hope o Abbas. Ua ʻike ka ʻIseraʻela ʻaʻole e lawe mai ʻo Netanyahu i ka maluhia me ka poʻe Palestinians, akā ʻaʻole naʻe kekahi o nā mea kālai'āina e hakakā nei e lilo i kuhina nui. No ka ʻIseraʻela, ua pau ka pilikia o ka maluhia o Palestinian i ka papahana no nā makahiki he nui. No Palestinians, ʻaʻole i ʻoi aku ka mamao o ka pilikia o ka maluhia mai ko lākou ʻano maoli i kēlā me kēia lā, ʻoiai inā hiki ʻO ka hoʻohui ʻana o ka ʻIseraʻela a puni ke kihi.
I loko o nā pule he ʻekolu i hala iho nei, ua hōʻike ʻia mai iaʻu he ʻewalu mau hiʻohiʻona kikoʻī o ka ʻIseraʻela-Palestinian federations a i ʻole confederations, a ma kahi o hoʻokahi hiʻohiʻona kikoʻī e hele ana. ʻO ka mea mahalo, loaʻa nā mea kākoʻo a pau mai ka ʻIseraʻela a me Palesetina a ʻo ka poʻe kākoʻo e hele i nā laina kālai'āina o ka hema a me ka ʻākau. Ua hoʻokumu ʻia a hoʻomohala ʻia nā hiʻohiʻona āpau e ka ʻIseraʻela a me Palestinians - ʻokoʻa kekahi a hui pū kekahi - me ka ʻike ʻana ʻaʻole kūpono ka paradigm kaʻawale o Oslo ("ʻo mākou ma ʻaneʻi a me lākou me nā pā a me nā pā ma waena") ʻaʻole kūpono. Ua ʻike nā kumu hoʻohālike a pau i ke koʻikoʻi o ka ʻāina holoʻokoʻa ma waena o ka muliwai a me ke Kai i nā kānaka ʻelua. ʻIke maopopo i nā kumu hoʻohālike a pau e hoʻāʻo e kū i nā mea nui ʻehā o ka paio: ke kaulike (a i ʻole ka nele), ʻike, ʻāina a me ka palekana.
ʻO kekahi o nā hiʻohiʻona hoʻohālikelike a me nā mea ʻē aʻe e haʻalele i ke koʻikoʻi o ka hapa nui o ka ʻIseraʻela a me Palestinians e kau ai i ka hoʻoholo ʻana i ka lāhui. ʻO ka poʻe e hoʻohaʻahaʻa ana i ka manaʻo hoʻoholo ponoʻī ke manaʻo nei i kahi ʻano ʻokoʻa ʻole o ka lāhui, ʻaʻole hoʻomana i hiki ke ulu. ʻO kekahi o nā hiʻohiʻona e hoʻohaʻahaʻa i ka pilikia o ka palekana pilikino e lawe i ka manaʻo (naive) ʻo ka hoʻokō ʻana i ke kumu hoʻohālike e hoʻokumu i ka maluhia a loaʻa i nā mea āpau ka palekana. Ke nānā aku nei kekahi o nā hiʻohiʻona i nā pono kaulike no ka poʻe a pau e noho ana ma ka ʻāina ʻo ia ke kumu nui e pono ai no ka maluhia maoli.
Ke ho'āʻo nei nā hiʻohiʻona a pau e hiki i ka neʻe manuahi, e like me ka hiki - he pane i nā palena paʻa i kēia manawa - ʻoi aku ka nui o nā Palestinians ma mua o ka ʻIseraʻela, akā ua kaupalena ʻia ka ʻIseraʻela i ka ʻoiaʻiʻo o kēia lā i ko lākou nele i ka neʻe manuahi. Ke ho'āʻo nei kekahi o nā hiʻohiʻona e holoi i nā palena aʻo nā mea ʻē aʻe e koi ana e wehewehe a wehewehe ʻia nā palena. Manaʻo nā kumu hoʻohālike a pau e hiki iā mākou ke hele i ka neʻe manuahi ma kēlā mau palena.
Ke ho'āʻo nei kekahi o nā hiʻohiʻona e hana i nā quota a me nā palena i nā helu o hoʻokahi kaiāulu (nā Iudaio a me nā Palestinians) e noho ana i loko o ke kaiāulu ʻē aʻe, akā naʻe ua ʻae nā kumu hoʻohālike āpau i ke kumumanaʻo i loko o nā mokuʻāina a i ʻole nā ʻāpana a i ʻole nā kiaʻāina e pono ai kahi kaiāulu liʻiliʻi. ʻo kēlā ʻaoʻao. Ke ʻike nei kekahi poʻe kākoʻo i nā ʻano like ʻole o nā hiʻohiʻona federal i ka mokuʻāina hoʻokahi a me kāna mau ʻāpana i ʻike nui ʻia o kekahi o nā ʻaoʻao - Israeli a Palestinian paha - a hiki i ke kapa ʻana i ka hui holoʻokoʻa ʻo Israel a Palestine paha.
Ke manaʻoʻiʻo nei ka poʻe kākoʻo a pau i kekahi kumu hoʻohālike e pane ana kā lākou kumu hoʻohālike i nā pono kumu a koʻikoʻi o nā lāhui ʻelua.
Manaʻo kekahi he mea maʻalahi ke kūʻai aku i kahi kumu hoʻohālikelike e mālama i nā kumu kumu o ka paradigm ʻelua mau mokuʻāina, i ola mai ka makahiki 1936, ʻoiai e hiki ai i nā kānaka ke noho i kēlā me kēia mokuʻāina (me nā quotas) e pili ana i ka hoʻokaʻawale ʻana i ke kūlana noho mai ke kamaʻāina. Ma kēia ʻano e hiki ai ke mālama i ka ʻike politika o nā mokuʻāina ʻelua ma ke koho ʻana i ko lākou mau makaʻāinana i ke koho balota aupuni, me ka nānā ʻole i ka mokuʻāina kahi i noho ai. ʻO ka mālama ʻana i nā quotas i ka nui o nā heluna liʻiliʻi ma o ka hoʻopaʻa ʻana i ka neʻe ʻana - ma ke kuleana o ka hoʻi ʻana mai o ka poʻe mahuka Palestinian, a i ʻole ma ke kānāwai o ka hoʻi ʻana i loko o ke kānāwai ʻIseraʻela e kū nei no nā Iudaio - e hiki ai i ko lākou manaʻo ke mālama i ka hapa nui no nā hui ʻelua i loko o ka luna. palena o ko lakou mau mokuaina ponoi.
Ke hoʻopaʻapaʻa nei ka poʻe kākoʻo kumu o nā kumu hoʻohālike e pono ai mākou e loaʻa i ke kumukānāwai nui e hōʻoiaʻiʻo ana i nā kuleana like piha no nā mea āpau a hiki i nā kaiāulu ke hōʻike i ko lākou ʻike i nā kānāwai o ka hui a me nā ʻāpana ʻokoʻa ('āpana, mokuʻāina, kiaʻāina, etc.).
Ua maopopo ka ho'āʻo ʻana e hana i kahi kumu hoʻohālike a i ʻole nā loina no nā hiʻohiʻona e nānā ana i ka hoʻopau ʻana i ka hakakā a me ka hoʻomalu ʻana o ka ʻIseraʻela ma luna o ka poʻe Palestinian he mea paʻakikī ke hana inā he mamao loa a kaʻawale loa mai ka ʻoiaʻiʻo. He mea nui e kuhikuhi i nā hanana koʻikoʻi loa o ka hapa ʻelua o ke kenekulia 20, e like me ka hāʻule ʻana o ka Wall Berlin a me ka Soviet Union, ka pau ʻana o ka apartheid ma ʻApelika Hema, ka luku ʻana ma Rwanda a me kāna kūkulu hou ʻana. , a ʻoi aku, ʻo nā hanana a pau i wānana ʻole ʻia e ka poʻe akamai. Hiki ke loli koke a ʻaʻole i wānana ʻia a loiloi ʻia e ka poʻe loea.
ʻO kaʻu ala e nānā ai i mua, ʻo ia ke kōkua i ka hoʻomaka ʻana i kahi kaʻina e hoʻomaka ai ka nui o ka ʻIseraʻela a me Palestinians e hoʻolālā i nā hiʻohiʻona no ko lākou wā e hiki mai ana ma waho o Oslo. Aia ka hana ma ia mea hiki a pono e hana kaawale - e kēlā me kēia lāhui - akā pono e hana pū ʻia ka manaʻo koʻikoʻi a koʻikoʻi a me ka hoʻolālā hoʻolālā. ʻOi aku ka ʻokoʻa o nā pūʻulu o ka noʻonoʻo ʻana o ka ʻIseraʻela a me ka Palestinians, ʻoi aku ka maikaʻi o kā mākou kūleʻa ʻana i nā pilikia koʻikoʻi iā mākou āpau.
ʻO ka mea kākau he kanaka kālai'āina a pilikanaka i hoʻolaʻa i kona ola i ka Moku'āina o kaʻIseraʻela a me ka maluhia ma waena o kaʻIseraʻela a me kona mau hoalauna. ʻO kāna puke hou loa In Pursuit of Peace in Israel and Palestine i paʻi ʻia e Vanderbilt University Press. E hōʻike koke ʻia ma ka ʻōlelo Arab ma Amman a me Beirut.
Hāʻawi kālā ʻia ʻo ZNetwork ma o ka lokomaikaʻi o kāna poʻe heluhelu.
E Makana mai