Ma ka inoa o ka ʻuhane o ke Kuokoa a me ka Pono i kēia au kiʻekiʻe o ka nui e hōʻuluʻulu ai iā mākou i kēia makana ʻālohilohi, makemake wau e hāʻawi aku iā ʻoe i kaʻu aloha aloha aloha a me nā hoahānau.
E hoʻomaka wau me ka hoʻomanaʻo ʻana i ka lā 10 o ʻAukake, i ka makahiki 1809, ua hoʻopuka ka poʻe koa o ʻEkuador i ka leo mua no ko lākou makemake nui i ke kūʻokoʻa ma Quito. ʻO ke kūlanakauhale hoʻokahi i kēia lā, 200 mau makahiki ma hope o ka lawe ʻana i kā mākou kaʻina hana kūʻokoʻa o ke Kūʻokoʻa, hui mākou no ka manaʻo o ka pane ʻana i kahi kūpaʻa hiki ʻole a me kahi manaʻolana paʻa: e hoʻohanohano i nā hana a kahi hanauna holoʻokoʻa o ka poʻe hoʻokuʻu i puhi i ke ala no ka repubalika hou o ko kakou Amerika.
Ma ka malamalama a me ka malu o ka hua o ke kuokoa i hoolahaia e ko kakou poe mua ma na aina nui o Abya Yala, ua hoala hou ia ka manao o ka hui ana o na repubalika i manaoia e ka Liberator i kona ola kalaiaina.
ʻO Bolivar hoʻokahi nāna i hāʻawi mai iā mākou i kēia mau ʻōlelo koʻikoʻi ma ka lā 6 o Kepakemapa, 1815, ma kāna Leta mai Jamaica mai, i hoʻouna ʻia e pane aku iā Henry Cullen, he kumuhana Pelekane e noho ana ma Falmouth, ma ke ʻano he puke moʻolelo noʻonoʻo nui no ka pono a me ka ʻoiaʻiʻo, hiki iaʻu ke hoʻokomo i kēia mau laina: "ʻOiaʻiʻo, ʻo ka lokahi ka mea e pono ai mākou e hoʻopau i kā mākou hana o ka hana hou. ʻO ka mea mua, ʻoi aku ka nui o nā mea maʻamau, no ka mea, ʻo ke kaumaha o ka maʻamau e hoʻoulu ai i ka hoʻolohe ʻana i nā mana i hoʻokumu ʻia, ʻoi aku ka liʻiliʻi o nā mea hope i ka helu ʻoiai ʻoi aku ka leo a me ka naʻauao. Ua hoʻolōʻihi ʻia ka pōʻaiapili, a maopopo ʻole nā hopena. ʻO ka mea pōmaikaʻi, i kā mākou hihia, ua hahai ka lehulehu i ka naʻauao."
Ua hōʻike mai ʻo Pāpā Bolivar i kekahi o kāna ʻeha nui: ʻo ka ʻike ʻana i nā lāhui āpau o kēia ʻāina mamao a ākea i ka hui ʻana i hoʻokahi ʻāina Nui.
Ua hōʻike ʻia ka ʻuhane o ka lāhui o Kolombia no ka manawa mua ma Angostura, ʻauʻau ʻia i ka wai o kā mākou Orinoco paʻa ʻole, i ka makahiki 1819. ʻO ka puka ʻana mai nā moeʻuhane o Francisco de Miranda, Kolombia ua hoʻokō ʻia e kā mākou Bolivar i kēlā makahiki. a ʻoiai ua ʻoki ʻia ma hope, pono e hōʻike koke ʻia kona ʻuhane, i kēia manawa ma mua o ka wā ma mua, i ʻole e nalowale.
No Bolivar kā mākou Hui, kahi hopena nui e hiki ai mākou ma o nā hana naʻau a me nā hoʻoikaika maikaʻi. A i kēia lā - 200 mau makahiki ma hope o kēlā hana mōʻaukala koʻikoʻi - ʻo ka hānau ʻana o ka Union of South American Nations (UNASUR) ka hōʻike ʻoiaʻiʻo o kēlā kaʻina hana o ko mākou hoʻokuʻu aupuni e hoʻomau nei i ka lanakila me ka ikaika nui.
Eia nō naʻe, ma hope o ka hōʻike ʻana i kēia moʻolelo moʻolelo, pono wau e ʻōlelo me ka hopohopo nui ʻo ka hui ʻana a me ke kūʻokoʻa o ko mākou mau ʻāina he mea hoʻoweliweli i ka poʻe e manaʻo nei e hoʻomau i ka hoʻomalu ʻana i kā mākou waiwai kūlohelohe, ko mākou hoʻokele waiwai a me ko mākou makemake politika, ʻo ia hoʻi, ko mākou mana aupuni.
Ua ʻike ʻia, ma ka ʻike ʻana i nā ʻanuʻu holomua a me ka demokalaka o ko mākou ʻāina, ʻo ka ʻAmelika ʻAmelika ʻAmelika - ʻo ia ka mea i hoʻokō ʻia i loko o nā haneli mau makahiki i hala aku nei i kona mana ma luna o ke ola o ko mākou mau repubalika-ua hoʻomaka i kahi kūʻē anachronistic a reactionary me ke kumu o e hookahuli ana i ka uniona, ka mana a me ke aupuni demokalaka o ko kakou aina, a me ka hookau ana i ka hoihoi hou ia ana mai o ka noho alii ana maluna o na mea a pau o ko kakou mau kaiaulu.
Ma kēia ʻano, kaʻana like mākou i ka ʻike o nā mea he nui ma ʻAmelika Latina a me ka honua: ua hoʻomaka kēia hoʻouka kaua i ka lā 28 o Iune i kēia makahiki, me ka hoʻokahuli aupuni kūʻē i ka lāhui kaikuahine o Honduras. Ke ʻōlelo nei nā pūʻali koa Honduran a me nā leo conservative ikaika ma Wakinekona, ʻo ka hana kūʻē iā Pelekikena Zelaya he hana i manaʻo ʻia e luku i ka Hui Bolivarian o nā poʻe o ko mākou ʻAmelika (ALBA).
ʻO kā mākou kuʻikahi he papahana o ka maluhia, ka hoʻoponopono pilikanaka, a me ka lokahi lokahi, o ke aupuni demokala a me ka hapa nui o ko mākou mau ʻāina; a ma ka manawa like he papahana kūʻokoʻa ia i alakaʻi ʻia e ke alakaʻi kūpono o ka poʻe haʻahaʻa o kēia lā.
Ua hālāwai ka hoʻokahuli aupuni me ka pane hanohano mai nā kānaka o Honduras, e kū'ē ana i ka hoʻopaʻi a me ka hōʻikeʻanaʻo lākou nā hoʻoilina hanohano o Morazan heroic, ka mea ma hope o 200 mau makahiki, e mau ana ka makaʻala.
No keia kumu, ma ka inoa o ka lokahi a makou i hoala mau ai, a ma ka malama ana i na mea i hala iho nei, ke kahea aku nei au i kou noonoo penei:
E nā hoa, i loko o koʻu aupuni ke hopohopo maoli nei mākou no ke kūlana paʻakikī me ko mākou kaikuahine Repubalika o Kolombia no ka hoʻokumu ʻana i ʻehiku mau kahua kaua o ʻAmelika ʻĀkau ma kēlā ʻāina kokoke.
Makemake mākou e hōʻino, ma ʻaneʻi a i kēia manawa, he ʻāpana kēia o ka hoʻolālā kālai'āina a me ka pūʻali koa i hoʻolālā ʻia e luku i ka papahana o ka Union of South American Nations (UNASUR), a ʻo ia hoʻi ke kau nei i ka hoʻoweliweli nui loa i kēia manawa mōʻaukala i ka waiwai pau ʻole. o ko kakou aina, oia hoi: ke gula eleele, ko kakou aila; he gula uliuli, ko kakou wai nui; a me ke gula ʻōmaʻomaʻo, kā mākou Amazon.
I nā makahiki i hala iho nei, ua hoʻohewa mākou i ka hana hoʻomāinoino pau ʻole i ko mākou ʻāina a me kā mākou Bolivarian Revolution ma ka ʻaoʻao o nā elites e hoʻomalu nei i ka US Empire. Ua lanakila ko mākou poʻe - i ke kahaha o ka manaʻo o ka honua - hoʻokahi hoʻokahuli aupuni, kekahi mau hana hoʻokele waiwai a me ka hoʻouka kaua ʻana o ka hoʻoweliweli media me ka hiki ʻana o ka honua a me ke aupuni. ʻO nā kaikunāne a me nā kaikuahine o ʻAmelika Hema, ʻo nā ʻōlelo aʻoaʻo politika a me nā media o ke aupuni Colombian a me nā poʻo o kēia mau pūʻali koa he mea hoʻoweliweli paʻa i ka maluhia, kūʻokoʻa, a me nā pono o ka poʻe Venezuelan.
I nā lā i hala iho nei, ua loaʻa iā mākou nā hōʻailona o ka lōkahi a me ka hopohopo mai nā poʻe a me nā aupuni o ka ʻāina, a mai kahi ʻāpana nui o ka hui Colombian. Manaʻo lākou ua hiki i ka poʻe hoʻoweliweli iā mākou ke hoʻōki i ka hana o kēia moʻolelo hou a me ka heroic i kēia lā a mākou e kākau nei me ka maluhia: "ʻo ka hoʻohanohano iā mākou iho ʻo ia ka hōʻoia indestructible o kāu mau hana hope e mālama iā lākou", wahi a Jose Gervasio Artigas. "
Akā, e like me ka 200 makahiki i hala aku nei, ua hoʻihoʻi ko mākou poʻe kānaka i ke aupuni decadent o Sepania, i kēia lā ke manaʻo nei mākou i nā kūlana maikaʻi a me nā kūlana politika e pale aku i nā ʻāpana hoʻomehana a hōʻoiaʻiʻo e lilo ko mākou ʻāina i ʻāina maluhia me ka hoʻoweliweli kaua.
"He hewa koʻikoʻi ka manaʻo e kūʻē wale ana ka hoʻoweliweli iā Venezuela. Ua kuhikuhi ʻia ia i nā lāhui hema a pau o ka ʻāina", wahi a ka hoa Fidel i kāna mau palapala i kapa ʻia ʻo "Seven Daggers in the Heart of America." ʻO Geopolitically, aia mākou ma ka hema o ka hegemony, kahi ʻoiaʻiʻo i ʻoi aku ma mua o nā manaʻo politika o nā aupuni o ka honua i kēia manawa, ʻo ka pilikia o ke kaua ke hopohopo o nā kānaka āpau.
ʻAʻole loa i lilo ko mākou hopohopo i mea huna, a mai kēia ʻoiaʻiʻo mau loa i ʻōlelo ai ka ʻAposetolo o ʻAmelika ʻo Jose Marti, e waiho ana i ka makahiki 1884 i kahi nīnau i hoʻoholo ʻole ʻia, a i ko mākou manawa e kau nei i kahi kūpono: "He aha mākou, General (Maximo Gomez)? Heroic a me ke akahai. ʻO nā kauā o ka manaʻo e hoʻā aʻe nei ko mākou naʻau, nā hoaaloha kūpaʻa o nā poʻe pōʻino, a i ʻole nā alakaʻi wiwo ʻole a pōmaikaʻi e hoʻomākaukau ana me ka hahau ma ka lima a me ke kuʻekuʻe wāwae e hoʻokuʻu i ke kaua kīwila ma luna o ka poʻe, a laila e lawe ma hope o lākou?"
ʻAʻole hiki iā mākou ke hūnā i ka leo o ka poʻe Colombian a me ko lākou makemake e loaʻa ka maluhia ma ko lākou ʻāina. Ma hope o ʻehiku mau makahiki o ke kaua kūloko, e ʻike ʻia kahi hopena i loko o kahi hopena politika kūkākūkā e mahalo ana i nā hōʻoia kumukānāwai a hauʻoli i ke kākoʻo o ʻAmelika Hema.
He kuleana ko ka poʻe Colombian i ka maluhia. ʻAʻole hiki i kahi elite servile, nona kāna ʻoihana i ke kaua i ko mākou kaikuahine, ʻaʻole hiki ke manaʻo e hoʻonui a hoʻokau i kā lākou hakakā kaua me ka hoʻopunipuni a me ka hoʻohaumia ʻana i nā neʻe kipi holomua e neʻe nei i mua ma nā ala kūpono, democratic a maluhia me nā moeʻuhane a me nā hae o kā mākou. nā mea hoʻokuʻu, e hoʻopau i kā lākou hana i pau ʻole o ka hui, ka pono a me ke kūʻokoʻa.
ʻAʻole mākou i manaʻoʻiʻo i kahi hui kūʻokoʻa loa mai ka hakakā, he utopia ia, akā hoʻomaopopo mākou ua kāhea ʻia mākou e lawe i nā hakakā ʻoi aku ka maikaʻi, e ʻike a hoʻopaʻa iā lākou, e ola - ʻaʻole i loko o lākou - akā me ka huahua a me ka naʻauao. me lakou. He poʻe kānalua wale nō e pili ana i ka hoʻopiʻi kaua, he poʻe mākaukau no ka maluhia, e hoʻohālikelike i ko mākou kaikaina Kolombia ʻo Estanislao Zuleta.
A inā makemake mākou i ka maluhia maoli, pono mākou e pane i ka manawa kūpono, me ka akaka a me ke koa, i nā pono nui o ko mākou lāhui.
Ua hiki mai ka manawa, ʻAmelika Hema, ka hola o UNASUR, ke hilinaʻi nei mākou i ka mana politika o kā mākou hui hānau ʻana e kū i kēia manawa i ka hoʻoweliweli e hoʻoweliweli i ka wā e hiki mai ana o kā mākou repubalika, ka wā e hiki mai ana o ko mākou lāhui a me ka wā e hiki mai ana o nā kānaka āpau. .
Ke hoʻomau nei mākou, e nā hoa, ma ka ʻōlelo a Bolivar, ke kūkulu ʻana i kēlā Kuikahi nui ʻAmelika, i hiki ai i ko mākou mau repubalika a pau ke hoʻokumu i hoʻokahi hui kālai'āina e hōʻike ana iā ʻAmelika i ka honua me kahi kiʻi kumu o ka hanohano a me ka hanohano ʻaʻole i kuhikuhi i nā lāhui kahiko. ʻO ʻAmelika, i hui pū ʻia, inā e ʻae ka lani i kēia makemake, e kapa ʻia ʻo ia ka mōʻī wahine o nā lāhui a me ka makuahine o nā repubalika.
I ka hoahanau,
Hugo Chávez Frías
Halealii Miraflores
Caracas, ʻAukake 10, 2009
Hāʻawi kālā ʻia ʻo ZNetwork ma o ka lokomaikaʻi o kāna poʻe heluhelu.
E Makana mai