Ua ninaninau ʻia ʻo Mr. Peter M Baki i kona hele ʻana i UNESCO EFA (Education for all) Forum for the Pacific, i mālama ʻia ma ke kūlanakauhale ʻo Nadi ma Fiji. Ua mālama ʻia ka nīnauele ma ka lā 21 ʻOkakopa 2004.
Ua hoʻopiʻi ʻia ke aupuni o Indonesia a me ka pūʻali koa no nā makahiki he nui no ka uhai ʻana i nā kuleana kanaka ma West Papua (i kapa ʻia ʻo West Irian). ʻO nā hoʻopiʻi mai ka hoʻomāinoino, ka hoʻomāinoino, ka ʻaihue, ka hoʻopaʻi hoʻokolokolo hou, ka pepehi kanaka, ka hoʻohuli ʻana i ka Islam, ka luku ʻana i nā kauhale āpau a me ka hoʻoneʻe ʻia ʻana o nā kaiāulu holoʻokoʻa.
E like me ka hihia o East Timor, ʻo ka hapa nui o ka lehulehu o Indonesia i noho naʻaupō, ʻike ʻole a makemake ʻole i ka pilikia. Ua hōʻole ʻo Media i ka hana ʻana i kahi noiʻi hohonu a hōʻike i kēlā mau hanana.
Nīnauele me Peter M Baki hāʻawi i ka ʻike koʻikoʻi mai kēlā ʻaoʻao - mai Papua New Guinea, kahi i ʻike nui ʻia ai ka ʻeha o ka poʻe i hōʻeha ʻia mai kēlā ʻaoʻao o ka palena.
Nīnau: Peter M Baki, ʻōlelo pinepine ʻoe e pili ana i ka hoʻokamakama, hoʻomāinoino a me ka hoʻomāinoino ʻana i nā keiki Papuan e ka pūʻali koa Indonesia…
A: ʻAe, a ke kaumaha nui nei au i kaʻu e ʻōlelo ai no ia mea. Ua ʻike ʻoe he pilikia koʻikoʻi loa kēia a pono wau e makaʻala i ka wā e kamaʻilio ai. Pilikino i ka politika akā no ka mea makemake mākou e pale i nā kaikamahine; ʻAʻole hiki iā mākou ke hōʻike i ko lākou ʻike.
Ua wehe loa kekahi mau kaikamahine i ka mea i loaʻa iā lākou. I kekahi manawa, ua ʻike ko mākou mau mea nānā he 5 mau kaikamahine i haʻalele i ke kula ma ka palena a lākou e hele mau nei. Ua hoʻi mai lākou, ua hāpai lākou a pau, me nā hōʻailona o ka hana ʻino ma ko lākou kino.
Ua haʻi pinepine ʻia kā mākou mau mea nānā e hana pū ana me nā keiki: Hele mau nā pūʻali Indonesia i nā kauhale mamao. Ke ʻike lākou i nā kaikamāhine a lākou e makemake ai, hoʻopaʻa lākou iā lākou. Hoʻokuʻu ʻia nā ʻohana a mālama ʻia nā kaikamahine e nā koa, a hiki i ka wā i hoʻopaʻa ʻia ai lākou a pau. A laila, ʻōlelo ʻia nā kaikamahine e noho hāmau, i ʻole e luku ʻia ke kūlanakauhale a ka pūʻali i hele mai ai. ʻO kēlā maʻalahi: inā e hoʻāʻo nā kaikamahine e hoʻopiʻi a ʻike i nā koa nāna lākou i hoʻokamakama iā lākou, e pepehi ʻia nā ʻohana a hiki ke luku ʻia ke kauhale āpau.
5 mau kaikamahine a'u i olelo mua ai aia ma PNG i keia manawa a ke huna nei makou i ko lakou wahi i noho ai, i ole e hoopilikia i ko lakou mau ohana.
Nīnau: Ke kamaʻilio nei ʻoe e pili ana i nā kaikamahine e kamaʻilio nei me kāu mau luna nānā, aia ʻoe i ka noʻonoʻo i ka poʻe e hele ana i kāu mau kula ma kēlā ʻaoʻao o ka palena?
A: Pololei. Ma mua, neʻe mau ka poʻe Papuan ma waena o nā ʻaoʻao ʻelua o ka palena, ʻoiai i kēia mau lā ua kapu ka neʻe ʻana. ʻAʻohe alanui nui ma ka palena. ʻElua mau aupuni e kamaʻilio ana e pili ana i ke kūkulu ʻana i nā alanui no nā makahiki. Akā a hiki i kēia manawa, he mau ala lepo wale nō, no laila hiki i nā kānaka ke hoʻi a hoʻi.
ʻElua mau kahua hoʻomoana ma kahi kokoke i ka palena; ʻo Awian kekahi o lākou. Nui nā keiki ma laila, i hele mai ma kēlā ʻaoʻao. Hoʻouna mau au i nā luna o ke Keʻena Hoʻonaʻauao ma laila; e ike i ka mea hiki ke hana. Ke paipai nei mākou i nā keiki e hele i ke kula ʻo Monfort ma laila.
Nīnau: No ke aha e hele mai ai nā keiki i kou ʻaoʻao? Aia nā kula ma West Papua, ʻaʻole anei?
A: He mau kula ko lākou, ʻoiaʻiʻo. Akā makemake ka poʻe e noho ma ko mākou ʻaoʻao - ma PNG. Ua holomua ʻo Indonesia me ke kanalua ʻole. Ua kūkulu lākou i alanui i Jayapura, kūkulu lākou i kekahi mau kula. ʻAʻole pili kēlā; ʻO ke ʻano o ka pūʻali he mea hoʻowahāwahā ʻia.
Nīnau: ʻEhia ka poʻe mahuka e noho ana ma laila?
A: ʻoi aku ma mua o hoʻokahi tausani. Akā, loli ka helu.
Nīnau: ʻEhia ka poʻe i pakele mai West Irian a PNG i nā makahiki i hala?
A: ʻoi aku ma mua o 10 tausani. He nui aku paha; akā paʻakikī loa ka haʻi ʻana. Ua like nā kānaka ma nā ʻaoʻao ʻelua o ka palena. Hele wale mai kekahi a noho a ʻike ʻole ʻia mai nā kamaʻāina.
Nīnau: Ua ʻōlelo ʻoe i nā koa Indonesia e hoʻokamakama i nā kaikamahine a laila hoʻoweliweli e luku i nā kauhale inā lākou e kamaʻilio e pili ana i ia mea a i ʻole e hoʻopiʻi. Ua hiki maoli mai paha?
A: Ma hope o ka palena ʻike maopopo mākou e pili ana i hoʻokahi kauhale i luku ʻia. He 20 kanaka i make a laila luku ʻia ke kauhale a pau. Hāʻawi nā keiki i nā hōʻike weliweli. ʻAʻohe o lākou wahi e hoʻi ai i – hope loa mākou e hoʻokomo iā lākou i ke kula hānai ma PNG.
Nīnau: Pehea ka nui o ka pilikia? ʻEhia mau kaikamahine i hoʻopaʻa ʻia ma nā kauhale palena e nā koa Indonesia, e like me kou manaʻo?
A: He nui a nui na keiki liilii e olelo mai nei ia makou: 'Aole hele hou mai ko makou kaikuahine i ke kula, no ka mea, ua lawe aku na koa ia ia.' He kaumaha a weliweli ke lohe i keia mau olelo. Lawe pinepine lākou i ko lākou mau makuahine. Hele mai nā keiki i kekahi manawa a ʻōlelo: “ʻAʻole koʻu makuahine a me koʻu kaikuahine ma ka home, hou – i ka pō nei ua lawe lākou iā lāua ʻelua. A ua hahau nui ia ko makou makuakane.†Ke kauo nei lakou i na wahine a me na kaikamahine, hoao pinepine na kanaka e pale aku ia lakou.
Ua haʻi mai kekahi keikikāne iā mākou ua make kona makuakāne a me kona kaikunāne, no ka mea, e hoʻāʻo ana nā koa Indonesia e lawe i ka makuahine o ke keikikāne a me ka hoaaloha o kona kaikuaʻana. Ua hoʻoholo nā kāne ʻelua e hakakā, e hoʻāʻo ana e hoʻopakele i kā lākou wahine aloha. Ua pepehi ʻia lāua ʻelua. Ua nānā mākou i ka hōʻike.
Nīnau: Pehea ka ʻōpiopio o nā kaikamahine e "lawe ʻia"?
A: Ke noiʻi nei mākou i nā hihia o nā keiki kula mua. ʻO ka hapa nui o ka poʻe pōʻino ma waena o 11 a me 15 mau makahiki.
Nīnau: Ke hoʻomāinoino ʻia nei nā kaikamāhine, e like me ka hihia ma East Timor?
A: ʻAe. He kuni, oki a me na eha ma ko lakou mau kaula i loko, ma ko lakou mau umauma, ma na wahi a pau; ʻoi aku ka maikaʻi o ka ʻōlelo ʻole.
Nīnau: Pehea ka makaʻu o nā wahine Papuan Komohana o nā koa Indonesia?
A: Makaʻu loa. Ua petrified lākou. Inā neʻe ka nahele a lau paha, hoʻomaka nā keiki e holo no ko lākou ola. Makaʻu pū nā wāhine makua; ʻo nā kāne hoʻi. Paʻu loa nā keiki ma ia wahi - ua ulu lākou i nā maʻi noʻonoʻo he nui mai nā mea a lākou e ʻike ai a i ʻole nā mea i loaʻa iā lākou. ʻAʻole hiki iā lākou ke pane i nā nīnau maʻalahi.
ʻO ka hapa nui o lākou i hele i loko o ka trauma noʻonoʻo a i ʻole ka hōʻino kino kino. Ke hoʻomaka ka nīnau ʻana o kaʻu mau mea nānā, nui nā keiki e haʻalulu. A laila ʻōlelo ko mākou mau kumu a me nā luna nānā: “Mai hopohopo; makemake wale mākou e ʻike i ka mea i loaʻa iā ʻoe. Makemake mākou e ʻike i kāu mea i hele ai, no ke aha ʻaʻole hiki iā ʻoe ke kākau pololei…â€
Ke nīnau nā kumu a mākou i ke keiki: âHe aha kāu kaikuahine? No ke aha ʻo ia i hele ʻole mai ai i ke kula?â Haʻalulu wale nā keiki a uē pinepine wale lākou a uē aʻe… ʻAʻole lākou e pane; ʻaʻole hiki iā lākou ke pane. He weliweli loa nā pane mai ka waha mai o ke keiki.
ʻO ia ke kumu i ka wā e hele pū ai mākou i ka palena; ʻAʻole pono ʻoe e nīnau koke iā lākou. E kamaʻilio me lākou, e pāʻani pū me lākou; e hoaloha mua ia lakou. Pono lākou e hilinaʻi iā ʻoe, ʻoi aku ka poʻe i hana ʻino ʻia. He manawa lōʻihi ma mua o ka wehe ʻana, ma mua o ka haʻi ʻana iā ʻoe i kā lākou mau moʻolelo, ma mua o ka hōʻike ʻana i nā ʻeha ma ko lākou kino.
Nīnau: ʻO ʻoe paha kekahi o nā kumu aʻo kaulana loa ma ka Pākīpika Hema. He aha kou manaʻo – Peter M Baki – ke kū nei ʻoe i kēia ʻoiaʻiʻo?
A: Manaʻo wau: makemake wau e pale i ka hana ʻana. I kekahi manawa, huhu loa au; Makemake au e uē i kēlā mau koa Indonesia nāna i pepehi a hoʻopaʻa i nā keiki: "Inā hana kekahi i kāu keiki ma Indonesia, pehea kou manaʻo?" Akā, ua loaʻa hou iaʻu ka mana a ʻōlelo wau iaʻu iho: Inā lākou e pepehi i ʻelua. o na keiki he umi, makemake mau au e kokua i kela ewalu e ola nei.
Nīnau: Ua ʻike au he paʻakikī ke koho, akā i kou manaʻo maikaʻi loa, he aha ka pakeneka o nā kaikamahine ma ka palena i hoʻopaʻa ʻia e ka pūʻali Indonesia?
A: He paʻakikī loa ke koho, akā e ʻōlelo wau ma kahi o 10 pakeneka.
Nīnau: Ma ke ʻano o ka heluna kanaka, he ʻāina liʻiliʻi ʻo PNG. He moʻolelo lōʻihi ko kona hoalauna - ʻo Indonesia - no ka hana ʻino, ka noho aliʻi kaua a me ka hoʻomāinoino loa i kona lāhui ponoʻī a i ka poʻe, inā hāʻawi ʻia ke koho manuahi, e koho pono ʻole lākou i ke kūʻokoʻa. He 40 ka nui o na kanaka o Indonesia ma mua o PNG. Ke ʻike nei ʻoe he pilikia? Makaʻu anei ʻoe?
A: Inā makemake wau, ʻōlelo wau ʻae, makaʻu wau iā Indonesia.
Akā ke manaʻolana nei au e ʻike ʻo Indonesia ʻo ia he lālā o ke kaiāulu honua; ʻaʻole hiki ke ola i ka mana o ka pū.
Ke hoʻohui nui nei ka honua i kēia manawa a pono i kēlā me kēia ʻāina ke lilo i mea kuleana. Akā ʻaʻole pēlā i nā manawa a pau: i koʻu makaʻu nui ʻana iā Indonesia i ka hopena o nā makahiki 60 a me 1970.
ʻO ke ala wale nō e hoʻoponopono ai i nā pilikia ʻo ka hoʻokumu ʻana i ke kamaʻilio maikaʻi. Ke hana nei au ma ia mea; Ua lilo kekahi poʻe Indonesia i mau hoaaloha maikaʻi noʻu.
Nīnau: Aia kekahi mea racist i ka mea e hana nei? Ua hōʻike ʻia ʻaʻole mālama ka pūʻali koa Indonesia i ka poʻe kūloko ma West Papua ma ke ʻano he kanaka like.
A: ʻO kēlā poʻe koa i hele mai mai Papua ponoʻī ke mālama like i ko lākou poʻe. No ka lāhui like lākou. Akā mai ka mea a mākou i ʻike ai, hana pinepine ka poʻe mai Java i ke ʻano racist - manaʻo wale lākou he lāhui kiʻekiʻe lākou ma mua o nā kamaʻāina.
Nīnau: He aha ka pākēneka o ka poʻe mai ka ʻāina palena e makemake i ke kūʻokoʻa mai Indonesia?
A: ʻO ka hapa nui o lākou. Nānā ka poʻe iā East Timor a manaʻo lākou aia kekahi manaʻolana. Manaʻo lākou aia paha he referendum ma West Papua.
Hana wau me kekahi poʻe mai West Papua a makemake lākou i ke kūʻokoʻa. Kokoke ka poʻe a pau ma laila e hana ikaika ana e hoʻokō i kēlā pahuhopu. ʻOiaʻiʻo hiki iaʻu ke kamaʻilio wale no kēlā poʻe aʻu i ʻike ai. Hana pū wau me ʻelima West Papua. Makemake lākou a pau i ko lākou ʻāina ponoʻī. Hoʻohenehene pinepine au iā lākou: pehea e hui pū ai me mākou – PNG? ʻaʻole iki; makemake lakou i ko lakou mokuaina ponoi. No laila, ʻakaʻaka wale wau: “fair enough; no ke aha?â€
N: Akā, ʻaʻole manaʻo ʻo Jakarta i ka referendum ma West Papua. A ʻo ka hana ʻana no ke kūʻokoʻa he pilikia nui, ʻaʻole anei?
A: He pōʻino loa ka hoʻoikaika ʻana no ke kūʻokoʻa ma laila. ʻAʻole hoʻi e hana no ia – pono ʻoe e makaʻala loa i ka mea āu e kamaʻilio ai. 'O kekahi o ko'u mau hoa hana ma ke kaona o Lae, ua nalowale kona kaikuahine â ua nalowale; ua laweia. ʻAʻole hiki i koʻu hoa ʻē aʻe e noho ana ma Madang ke ʻike i kona kaikunāne a me kona kaikuahine. Malia paha ua kamaʻilio lākou i kahi kanaka hewa. A nui nā moʻolelo e like me ia.
Ua haʻi ʻia iaʻu ua pana nā koa Indonesia i 3 mau kānaka i make no ka mea ʻaʻole lākou i hoʻolohe pono iā lākou. Ua pepehi lākou i ka poʻe e aʻo wale aku i nā poʻe ʻē aʻe e hiki mai ana inā ʻaʻole e hoʻolohe ʻia ka pūʻali koa.
Ua lohe au i nā moʻolelo weliweli he nui, a ʻo ia ke kumu i hoʻoholo ai au e komo – Ua hoʻoholo wau e kōkua i nā keiki. Aia kēlā i ka makahiki 1997-98. Ua makemake au e pale i ke ola o na keiki. Mai ia manawa ke ho'āʻo nei au e hana i kaʻu mea hiki.
E hoʻi koke wau. E hele au i ka palena, i kahi hoʻomoana. E kamaʻilio wau i nā kānaka; E kamaʻilio wau me nā keiki. Ke hoʻouna mau nei au i kaʻu mau luna nānā, loaʻa iaʻu nā hōʻike mai nā kumu, akā ʻaʻole wau i hele ma laila no kekahi manawa. ʻO ka manawa kēia e hoʻi ai a ʻike hou i ka ʻoiaʻiʻo me koʻu mau maka ponoʻī. A inā e hoʻomau nā mea a pau, e hele wau i ka ʻAmelika Hui Pū ʻIa o Indonesia ma Port Moresby, ʻo ia koʻu hoaaloha maikaʻi, a e hōʻike aku au i koʻu mau manaʻo ʻawaʻawa!
Nīnau: Peter M Baki, mahalo iā ʻoe no ka hāʻawi ʻana i kou manaʻo.
A: ʻAʻole, mahalo wau iā ʻoe. Mahalo iā ʻoe no ka hoihoi ʻana i ka hopena o kā mākou mau keiki!
Hāʻawi kālā ʻia ʻo ZNetwork ma o ka lokomaikaʻi o kāna poʻe heluhelu.
E Makana mai