Ua lilo ʻo Chávez bashing i mea pono no ka kūkākūkā ʻana ma waena o nā elite US. Hōʻike ʻia nā hiʻohiʻona hou loa ma Iulai 21st editions o New York Times a me Washington Post, e kākau nei i nā ʻōlelo hoʻopiʻi ʻo Chávez ke kuleana no ka piʻi ʻana o ka hewa ma Venezuela a me ka hoʻopau ʻana o Kolombia. ʻO ka hopohopo nui no ka Washington Post kahi hōʻike i hoʻokuʻu ʻia mai ka US Government Accountability Office (GAO) e wehewehe ana i ka "palaho i nā kūlana kiʻekiʻe o ke aupuni o Pelekikena Hugo Chávez a me ke kōkua aupuni i ka poʻe guerillas kālepa lāʻau lapaʻau o Colombia [ka mea] i lilo ai ʻo Venezuela ka papa hoʻolaha nui no ka cocaine i hoʻopaʻa ʻia no ʻAmelika a me ʻEulopa. Kuhi ʻia ka manaʻo i nā guerillas Marxist FARC o Colombia, i manaʻo ʻia e ka Post e hoʻomalu i ka 60 pakeneka o ke kālepa cocaine Kolombia. Ua hāʻawi ʻia ʻo Senatoa Repubalika Richard Lugar i wahi ma ka Post e hoʻomāinoino iā Venezuela no ka "lilo ʻana i mokuʻāina narco, hilinaʻi nui a nānā ʻia i ke kālepa honua i nā lāʻau lapaʻau ʻole."
ʻAʻole e hoʻokuʻu ʻia, ʻo ka Times ' July 21st moʻolelo e pili ana iā Chávez i ka ulu ʻana o nā kamaʻāina e noho ana ma ke kūlanakauhale ʻo Barinas, aia ma ke komohana o Venezuela. Ua pilikia ʻo Barinas i ka ʻaihue ʻana ma luna o 3.5 mau manawa kiʻekiʻe ma mua o ke koena o ka ʻāina, a ke hoʻomalu ʻia nei ke kūlanakauhale e ke kaikunāne o Chávez ʻo Adán Chávez. ʻAʻole hōʻike ka Times i kahi hōʻike o ka hui pū ʻana o ka ʻohana Chávez i ka ʻaihue Barinas, akā ʻaʻole kēia i hoʻōki i ka pepa mai ke kūkulu ʻana i nā loulou maʻamau ma waena o "nā pūʻali koa [e] holomua mai ka haunaele [ma Barinas] aʻo ka ʻohana o Mr. ka mokuʻāina. ʻAʻole e ʻike ka poʻe heluhelu i ke ʻano o ka hoʻokalakupua i loko o ia ʻōlelo hoʻonāukiuki.
ʻO ka ʻimi ʻana i nā hōʻike maoli o kahi pilina ma waena o Chávez a me nā kidnappings ʻaʻole ia he ʻāpana o ka hoʻolālā pāʻani o ka Times. ʻOi aku ko lākou ʻoluʻolu i nā kamaʻilio lehulehu me nā polemics i kuhikuhi ʻia i ke aupuni Chávez. ʻO ka ʻoiaʻiʻo, ua ʻae ka Times ʻo ke komo nui ʻana o Chávez i Barinas ʻaʻole i ka hoʻopōʻino ʻana i ka poʻe ʻilihune (ka poʻe i ʻeha nui ma lalo o nā kidnappings), akā ma nā hoʻoikaika ʻana e hoʻomaikaʻi i ka nui o ka lehulehu ma o ka hoʻokō ʻana i ka hoʻoponopono ʻāina a me ka hoʻohana ʻana i nā kālā aila. nā polokalamu kōkua.
ʻO ka hoʻouka kaua ʻana iā Chávez i hui pū me Venezuela i ka referendum 2009, kahi i hoʻopau ai i ka palena o ka noho pelekikena ʻo 12 makahiki. Ua hoʻoponopono ʻo The Times i ka hoʻomaka ʻana o ka referendum ʻo Chávez he "autokrat maʻamau - hoʻopaʻa mana, hoʻopaʻa i ka ʻae ʻole, a hoʻolilo i ka waiwai aila o ka lāhui ma ke kākoʻo politika." ʻO ia mau hoʻouka kaua, me ka hoʻohenehene, ua ukali ʻia e ka ʻae ʻana i loaʻa mai ke kākoʻo o Chávez mai nā papahana ola kaiaulu āna e hoʻokō nei, e pōmaikaʻi ana i ka hapa nui o nā Venezuelan ʻilihune. Ua kākau ʻia kāna kākoʻo no ka lehulehu me ka ʻole o ke kūkākūkā ʻana he mea ʻole, akā naʻe, e like me ka Times paternalistic a kāhea aku i nā Venezuelans "manaʻoʻiʻo i kā lākou democracy" e "koho ʻole" i ka hoʻopau ʻana i nā palena manawa.
Pono e noʻonoʻo ʻia kekahi mau helu i ka wā e loiloi ai i nā hoʻouka kaua ma Chávez. E pili ana i ka pilikia Kolombia, ʻaʻohe ʻano pōʻaiapili i hāʻawi ʻia i ka Times a Post e hōʻike ana i ka hana nui a ka US i hoʻokani ai i ka hoʻokumu ʻana i ka pilikia lāʻau. ʻAʻohe manaʻo i kuhikuhi ʻia i ka ʻoiaʻiʻo ua lilo nā alakaʻi o ʻAmelika i mau piliona kālā i ka hoʻomaʻamaʻa ʻana a me ka hoʻolako ʻana i nā ʻēheu ʻākau, anti-FARC paramilitary pūʻulu ma Colombia (e hui pū ana me ke aupuni Kolombia), a ua komo nui lākou i ke kālepa cocaine iā lākou iho. Eia hou, ʻaʻohe kūkākūkā e pili ana i ka pōʻino e pili ana i ka manaʻo o Chávez e hoʻonāukiuki i ka hakakā ʻo Colombian-Venezuelan. Nui ka ambiguity, akā naʻe, ma kēia nīnau. ʻAʻole hiki i ka Human Rights Watch, ʻoiai ua koʻikoʻi loa ia iā Chávez (ma ke ʻano kūpono paha), ʻaʻole hiki iā ia ke wehe i nā hōʻike hōʻoiaʻiʻo e kākoʻo ana ʻo Chávez i nā pūʻali koa FARC. E hoʻomanaʻo hoʻi mākou ʻo Chávez ponoʻī ka mea i hoʻopiʻi kūʻē i ka FARC, me ka ʻōlelo ʻana he moʻolelo ka makahiki o "kaua guerilla." Ua kākoʻo ʻo ia i ka hoʻi ʻana i nā kūkākūkā maluhia ma waena o ka FARC a me ke aupuni Colombian, a ua koi ʻo ia i ka FARC e hoʻopau i kā lākou hana hoʻoweliweli i ka ʻaihue ʻana i nā kānaka kīwila a me nā luna aupuni ma ke ʻano he mau pio.
Ma ka hihia o ke kālai'āina "dictatorial" a Chávez, ʻoi aku ka like o ka hoʻolaha ʻana o ka pāpaho US ma mua o ka ʻoiaʻiʻo. He manawa paʻakikī loa nā pepa US e wehewehe ana i ke koho ʻana i ke aupuni dictator i ʻehā manawa i loko o nā makahiki he ʻumi i hala iho nei - i ka makahiki 1998, 2000, 2004, a me 2006, ʻo ia hoʻi i nā hoʻokūkū i hōʻoia ʻia he ʻike a kūpono hoʻi e nā mākaʻikaʻi koho balota. ʻAʻole hiki i ka Times ke wehewehe i nā hopena o ka referendum 2009, ka mea i ka hoʻopau ʻana i nā palena kau pelekikena, ua hōʻoia ʻia ʻo ia ka pololei a me ka democratic e nā mea nānā honua.
ʻO ka wehewehe maopopo loa no ka hoʻouka ʻana o ka Times ma Chávez ʻo ia ka hoʻowahāwahā ʻana o ka pepa i ka demokala Venezuela. Ua hauʻoli ʻo Chávez i ke kākoʻo democratic ikaika mai ka hapa nui o Venezuelans, ʻoiai e hoʻonāukiuki ana i ka huhū o nā poʻe kālai'āina ʻAmelika e ʻike nei iā Venezuela he ʻāina momona, akā ʻaʻole i hoʻohana ʻia no ka hoʻopukapuka ʻoihana. E noʻonoʻo kākou i nā hōʻike: 1. Ua koho hou ʻia ʻo Chávez e nā palena ʻaʻole hiki i George W. Bush ke moeʻuhane e loaʻa. 2. Ua hōʻoia hou kahi koho balota ʻo Gallup International mai 2007 i ka pono democratic o ka politika Venezuelan ma nā ʻano he nui. ʻO ka 53 pakeneka o nā Venezuelans ke manaʻo nei ua "hoʻokele ʻia ko lākou ʻāina e ka makemake o ka poʻe" ma lalo o Chávez. Hoʻohui ʻia, manaʻo ka 67 pakeneka e alakaʻi ʻia nā koho balota ma Venezuela ma kahi "kūpono" e kū'ē i ke ʻano "kūpono ʻole". Eia kekahi, e like me kaʻu hōʻike ʻana i ke koho balota ʻo Gallup 2007, ʻo ka poʻe ʻilihune a nele i ka hana (ka poʻe ʻilihune ka hapa nui o ka lehulehu) ke manaʻoʻiʻo nui nei ka manaʻo e hoʻomalu ʻia ka ʻāina e ka makemake nui a ua manuahi nā koho balota o ka ʻāina, democratic. , a me ka pono. He ʻokoʻa loa kēia i ka poʻe waiwai a me nā limahana o Venezuela e hōʻole i kēia mau koi.
ʻAʻole e loaʻa i kekahi ka manaʻo mai ka hoʻolaha ʻana o ka media US ʻo ʻAmelika ia, ma mua o nā luna Venezuelan i ʻike ʻia me ka kānalua i Venezuela. Ua hōʻike ʻia kahi koho balota 2007 a ka BBC i ka hapa nui o nā ʻAmelika ʻAmelika i nānā ʻia i nānā ʻole i ka US a kūʻē i nā hana kulekele ʻē aʻe o ka hoʻokele Bush. Ua manaʻo ka hapa nui o Argentina, Brazil, Chile a me Mekikoka i ka mana o ka US ma ka honua he "ʻoi aku ka maikaʻi ʻole," ʻoiai ma waena o 65-92 pakeneka kūʻē i ka lawelawe ʻana o US i ke kaua ma Iraq. Ua ʻike ʻia nā loiloi o kēlā me kēia alakaʻi kālai'āina ua hauʻoli ʻo Chávez i nā pae kiʻekiʻe o ke kākoʻo mai Venezuelans, ʻoiai ua hauʻoli ka Pelekikena Bush i nā haʻahaʻa haʻahaʻa o ke kākoʻo ma Venezuela wale nō, akā ma ka ʻāina holoʻokoʻa.
ʻO ka kaulana o Chávez, e like me ka ʻae ʻana o ka poʻe nūpepa ʻAmelika, ma muli o kona makemake e kau i nā pono o ka lehulehu ʻilihune o Venezuela ma mua o ka poʻe elite ʻoihana. ʻAʻole kēia manaʻo he haipule ʻo ia a ʻaʻole pono e lilo ka hoʻokau politika i mea hopohopo nui no ka poʻe e noho ana a puni ka honua. ʻAʻohe alakaʻi kālaiʻāina e pono i kahi mākaʻikaʻi e hoʻohui i ka mana politika. Akā ʻo ka mea e pakele ai i nā alakaʻi o ʻAmelika, ʻo ka democracy Venezuelan i hāʻawi i ka hana o ka mālama ʻana i nā alakaʻi i ka poʻe o Venezuela, ma mua o ka "hoʻomālamalama" i nā elite US.
Ua kaulana maoli ka "Bolivarian Revolution" a Chávez ma waena o Venezuela. Ke holomua nei ʻo ia i ka hoʻolaha ʻana i ka nui o nā papahana ola kanaka i uku ʻia e ka loaʻa ʻana o ka aila i waho o ka ʻāina. Ke alakaʻi nei ʻo Chávez i ka hoʻoikaika ʻana i ke kaulike kāne, ka mālama olakino kākoʻo ʻia e ke aupuni, ka hoʻonaʻauao kiʻekiʻe o ke ao holoʻokoʻa, ka hoʻonui kālā penikala mokuʻāina, ka hāʻawi hou ʻana i ka ʻāina, a me ka hoʻonui ʻana i nā hale aupuni, ma waena o nā papahana ʻē aʻe. Ke hoʻomaikaʻi nui nei ko Chávez kipi i ke ola o ke kamaʻāina. He 50 pākēneka ka piʻi ʻana o ka hoʻolilo ʻana i ka pono kaiaulu mai ka makahiki 1999-2005 (i nā makahiki 6 mua o ka noho pelekikena ʻo Chávez) i hele pū ʻia me ka emi ʻana o ka make ʻana o nā pēpē, ka piʻi ʻana o ke komo ʻana i ke kula, ka piʻi ʻana o ka loaʻa kālā o kēlā me kēia kanaka, a me ka emi ʻana o ka ʻilihune. Mai ka makahiki 1997-2005, ua hāʻule ka nui o ka ʻilihune mai ka 56 a i ka 38 pakeneka o ka heluna kanaka. Ma ka makahiki 2005, ma kahi o 50 pakeneka o ka poʻe Venezuelan i hauʻoli i ka mālama ola kino, aʻo ka helu like pū kekahi i hauʻoli i nā kōkua meaʻai aupuni. ʻO ka Bolivarian Revolution, pono e hoʻomanaʻo, ua hana ʻia ma lalo o ka ulu ʻana o ka hoʻokele waiwai, mai ka 6-18 pakeneka o GDP i hoʻokahi makahiki mai 2004-2008. Ke kū nei kēia ʻano ma luna o kona poʻo i nā manaʻo o nā mea hoʻolaha US he mea pale nui nā kulekele socialist i ka hoʻokele waiwai a me ka pōmaikaʻi.
ʻAʻohe mea o ka US e kāhāhā i ke kākoʻo ʻana o ka poʻe Venezuelan iā Chávez ma muli o kāna mau kulekele pono. Akā naʻe, ua hūnā ʻia kēia ʻoiaʻiʻo i loko o nā hoʻoponopono Times e hoʻokumu ana iā Chávez ma ke ʻano he "kanaka ikaika ʻAmelika Latin" nāna i "hoʻoikaika i ka mana politika a me ka pūʻali koa o kona ʻāina" ma o ka hoʻololi ʻana i nā koho balota a me ka hoʻolilo ʻana i nā kumuwaiwai kūlohelohe. ʻAʻole he mea hou ka hoʻololi ʻana o ka media i ka politika ʻAmelika Latin. Ua nānā mau ka Times a me Post i ʻAmelika Latina ma o ka neoliberal, nā maka kapitalista, a ʻo ka uhi ʻana o Venezuela e haʻalele iki mai kēia ʻano.
Ua aʻo ʻo Anthony DiMaggio i ka Global and American Politics ma Illinois State University. ʻO ia ka mea kākau o Mass Media, Mass Propaganda: Examining American News in the 'War on Terror (2008) and When Media Goes to War (e hiki mai ana i Pepeluali 2010). Hiki ke loaʻa iā ia ma: [pale ʻia ka leka uila]
Hāʻawi kālā ʻia ʻo ZNetwork ma o ka lokomaikaʻi o kāna poʻe heluhelu.
E Makana mai