I koʻu wā i loko o ka hale paʻahao no kaʻu mau hana anti-nuclear nonviolent, ʻo kekahi o kaʻu mau aʻo ʻana e kākau i kekahi mea no ka paʻi ʻana i kēlā me kēia lā-he leka i ka mea hoʻoponopono, kahi ʻāpana manaʻo, kahi loiloi puke, a i ʻole nā mele mediocre. Hoʻokahi haneli pākēneka o kaʻu palapala i kūʻē i nā mea kaua nuklea.
ʻAʻole hiki iaʻu ke koho balota i koʻu wā paʻahao. Akā, ua hōʻole wau e ho'ōki i ke komo ʻana i kā mākou demokala. Inā hiki iaʻu ke hōʻoiaʻiʻo i ʻelua mau kānaka e mālama pono i ke koho balota ʻana ʻoiai ua hiki iā lākou, a inā koho lākou i kahi moho kūʻē i nā mea kaua nuklea, ua manaʻo wau e like me kēia ke ʻano o koʻu ʻāpana o ka Demokalaka o koʻu ʻāina.
ʻO wai ka poʻe hiki ʻole ke koho balota a ʻo wai hoʻi ka ʻāpana o ke ʻano o kā mākou demokala? ʻO kahi papa inoa piha ʻole, akā ʻo kahi mea aʻu e manaʻo ai e hāʻawi i kahi manaʻolana i ka poʻe makemake e hiki ke koho balota i kā mākou koho balota ʻAmelika:
- ʻO nā haumāna e ola ana mai ke kiʻi nui ʻana o ka lā Valentine 2018 ma ke kula kiʻekiʻe ʻo Marjory Stoneman Douglas, he ʻōpiopio loa lākou e koho balota ai. hoʻomaka i kahi neʻe ka mea i kūkulu i ka ikaika i nā poʻe kālai'āina e hoʻokō i kekahi mau lanakila kānāwai.
- He kaikamahine ʻōpio Suedena ʻo Greta Thunberg i hoʻomaka i ka neʻe ʻana o ke aniau i hoʻoikaika i nā aupuni ma mua o kāna hana. He ʻōpiopio loa ʻo ia e koho balota, ʻaʻole he kamaʻāina o nā wahi ʻē aʻe koe ʻo Sweden, akā ua komo nui ʻo ia i nā democracies mai UK a New Zealand a hiki i US a ma waho aku, no laila ke koʻikoʻi ʻo ia ʻo Time magazine. Kanaka o ka Makahiki ma 2019.
- I ka pūnāwai o 1963, ʻoi aku ma mua o hoʻokahi kaukani mau haumāna ʻōpio i hoʻokuʻu i ke kula ma Birmingham, Alabama, e kūʻē i ka hoʻokaʻawale ʻana a me ka hoʻopaʻa ʻana i ka poʻe koho balota Jim Crow kūʻē i ka poʻe ʻeleʻele i Alabama. ʻAʻole hiki iā lākou ke koho balota no ka mea ʻōpiopio loa lākou a ua kāpae mau ko lākou mau mākua mai ke koho balota no ka mea ʻeleʻele lākou. Akā naʻe kā lākou hoʻolaha, i kapa ʻia ʻo Children'sCrusade, he mea kōkua i ka hoʻoulu ʻana i ke kākoʻo lehulehu ma waena o ka US no ka Civil Rights Act o 1964 a me ka Voting Rights Act o 1965.
- Ma Liberia, ua hoʻopunipuni ka dictator Charles Taylor i nā "koho" a mālama i kona mana hao, no laila, ʻaʻohe democracy e komo ai i ka wā o kona noho aliʻi ʻana, kahi i hōʻike ʻia i ke kaua kīwila 14 makahiki me nā koa keiki ma nā ʻaoʻao ʻelua, ka hoʻokamakama a me pepehi kanaka. ʻO ka Nā wahine Liberia i hui pū ʻia me ke kūʻē kūʻē ʻole, ala aʻe a hoʻōki i ke kaua a hana i kahi demokala maoli hou.
ka nā moʻolelo lehulehu ʻO ka poʻe i hoʻokuʻu ʻole ʻia a puni ka honua e hana i kahi ʻokoʻa i kā lākou democracies-a i ʻole ka hoʻokumu ʻana i ka demokala kahi i loaʻa ʻole ai-hiki ke kōkua i ka hoʻoikaika ʻana iā mākou i ka wā e manaʻo ai mākou he manaʻo ʻole. ʻAʻole hiki ke komo i ka demokala. ʻO nā poʻe e like me Rosa Parks, John Lewis, Alice Paul, a me nā mea hou aku he mau mea koʻikoʻi ʻoiai ua hala lākou.
ʻO kēia kou democracy, ʻoiai ʻoe he 15, ʻoiai inā ʻaʻole ʻoe i palapala ʻole, ʻoiai inā ʻoe i hoʻopaʻa ʻia. Loaʻa iā mākou a pau, hiki iā mākou ke hoʻoikaika a pane aku i nā mea e pono ai mākou, i ka hoʻopono, i kahi honua kūpono i ke ola. ʻElima mau minuke o ka hana i ka lā e nā miliona o mākou e hiki ke lilo i pale maikaʻi loa o ko mākou manaolana, ko mākou kuleana, ko mākou kūʻokoʻa mai ka makaʻu, ko mākou kūʻokoʻa e aloha a ola.
ʻOi aku ka hohonu o ka Demokala ma mua o hoʻokahi koho i kēlā me kēia makahiki. E ola a make paha ia, ma muli o ko mākou kūpaʻa ʻana iā ia. He mana mākou, kēlā me kēia o mākou.
Hāʻawi kālā ʻia ʻo ZNetwork ma o ka lokomaikaʻi o kāna poʻe heluhelu.
E Makana mai