ʻO Edward Said

Kii o Edward Said

ʻO Edward Said

Ua hānau ʻia ʻo Edward Said, i make i ka lā 25 o Kepakemapa, 2003 Ierusalema (a laila ma ka Manao Beritania no Palesetine) ma November 1, 1935. He Kalawina waiwai kona makuakāne Palesetina kanaka kalepa a he kupa Amerika i lawelawe malalo General Pershing i ke Kaua Honua I, ʻoiai ua hānau ʻia kona makuahine ma Nazareta he mamo Kalikiano Lebanona a me Palesetine. [2] Ua kapa ʻo ia iā ia iho he "Kalikiano i uhi ʻia i kahi moʻomeheu Muslim" ʻO kona kaikuahine ka mea kākau moʻolelo a me ka mea kākau Rosemarie Said Zahlan. Wahi a ko Saïd moʻolelo moʻolelo pilikino, Ma waho o kahi[3], Ua noho ʻo Saïd "ma waena o nā honua" ma Kairo a me Ierusalema a hiki i ka makahiki 12. Ma 1947, hele ʻo ia i ka ʻAlani Anglican St. George's Academy i kona noho ana ma Ierusalema, aka, ua lilo kona ohana nui i "nā mea hūnā"i ka makahiki 1948 i ka wā o ka 1948 Kaua Arab-ʻIseraʻela ke hoʻi mai kona ʻohana Talbiya ua hui pū ʻia me ka ʻaoʻao komohana o Ierusalema e ka ʻIseraʻela.

" Ua hānau ʻia au ma Ierusalema a ua noho au i ka hapa nui o koʻu mau makahiki hānau ma laila a, ma hope o 1948, i ka wā i lilo ai koʻu ʻohana holoʻokoʻa i mau mahuka, ma ʻAigupita. ʻO kaʻu aʻo mua a pau, aia naʻe i nā kula colonial elite, Nā kula aupuni Pelekane i hoʻolālā ʻia e ka poʻe Pelekania e hānai i kekahi hanauna o nā ʻArabia me nā pilina kūlohelohe me Pelekane. ʻO ka hope aʻu i hele ai ma mua o koʻu haʻalele ʻana i ka Middle East e hele i ʻAmelika Hui Pū ʻIa Ke Kulanui ʻo Victoria in Alexandria, he kula i hana ʻia e hoʻonaʻauao ai i kēlā poʻe ʻArabia a me nā Levantines papa aliʻi e hele ana ma hope o ka haʻalele ʻana o ka poʻe Pelekania. Ua komo pū koʻu mau hoa a me koʻu mau hoa papa Moi Hussein o Ioredane, kekahi mau keiki kāne Ioredane, ʻAigupita, Suria a me Saudi i lilo i mau kuhina, kuhina nui a me nā poʻe ʻoihana alakaʻi, a me nā kiʻi nani e like me Michel Shalhoub, ke poʻo poʻo o ke kula a me ka mea hoʻomāinoino nui i koʻu wā kamaliʻi. ua ike ma ka pale e like me ʻO Omar sharif.[3] "

I ka makahiki 15, ua hoʻouna nā mākua o Saïd iā ia i Kula Mauna Heremona, he kula hoʻomākaukau pilikino ma Hawaii, kahi i hoʻomanaʻo ai ʻo ia i kahi makahiki "pōʻino" manaʻo "ma waho o kahi" .[3]

Ua loaʻa iā Said kahi AB mai ke kulanui ' a he MA a he Ph.D. mai Harvard University, kahi i lanakila ai ʻo ia i ka makana Bowdoin. Ua komo ʻo ia i ke kula o Columbia University i ka makahiki 1963 a ua lawelawe ʻo ia ma ke ʻano he Polofesa o ka ʻōlelo Pelekania a me ka Comparative Literature no kekahi mau makahiki. I ka makahiki 1977 ua lilo ʻo Said i Parr Professor of English and Comparative Literature ma Columbia a ma hope iho ua lilo ʻo ia i Old Dominion Foundation Professor in the Humanities. I ka makahiki 1992 ua loa'a 'o ia i ke kūlana o ke Kumu Kula Nui, ke kūlana ho'ona'auao hanohano loa o Columbia. Ua aʻo pū ʻo Professor Said ma Harvard, ʻO John Hopkins, a Yale nā kulanui. Ua mākaukau ʻo ia English a Farani. I ka makahiki 1999, ma hope o kona koho mua ʻana i hope pelekikena ʻelua a ma hope o kāna kulekele holomua, ua lawelawe ʻo Said ma ke ʻano he pelekikena o ka ʻAhahui ʻ Modernlelo Hou.

Ua hāʻawi ʻia ʻo Said me nā kauka hoʻohanohano he nui mai nā kulanui a puni ka honua a ua loaʻa ʻelua i ka Columbia's Trilling Award a me ka Wellek Prize o ka American Comparative Literature Association. ʻO kāna memo moʻolelo pilikino Ma waho o kahi Ua lanakila ʻo 1999 New Yorker Prize no ka non-fiction. He lālā nō hoʻi ʻo ia o ka American Academy of Arts and Sciences, ka American Academy of Arts and Letters, ka Ahahui Liipalapala, A me ka ʻAhahui Philosophical ʻAmelika.[4]

Ua puka mau ka palapala a Said ʻO ka Nation, ke Kahu, ka ʻO London Review of Books, Le Monde Diplomatique, Pakuhi, Al Ahram, a me ka pan-Araba i kela la i keia la al-Hayat. Hāʻawi ʻo ia i nā nīnauele me kāna hoaaloha maikaʻi, hoa hana politika, a me kāna hoa hana ʻO Noam Chomsky e pili ana i nā kulekele ʻē aʻe o ʻAmelika no nā papahana lekiō kūʻokoʻa.

Ua hāʻawi pū ʻo Said i ka hoʻohewa mele i ʻO ka Nation no na makahiki he nui. I ka makahiki 1999, ua hoʻokumu pū ʻo ia i ka Hikina Hikina Divan Orchestra me ke alakaʻi alakaʻi ʻApelika-ʻIseraʻela a me ka hoaaloha pili Daniela Barenboim.

I Ianuali 2006, anthropologist ʻO David Price loaʻa iā 147 ʻaoʻao o ka ʻaoʻao 238 a Said FBI waihona ma o a Kānāwai Freedom of Information noi. Hōʻike nā moʻolelo i ka nānā ʻana ʻo Said e hoʻomaka ana i ka makahiki 1971. ʻO ka hapa nui o kāna mau moʻolelo i hōʻailona ʻia e pili ana i "IS Middle East" ("IS" = Iseraela) a he mau hapa nui e koe "Nā mea huna."[5]

Ua make ʻo Edward Said i ke 67 o kona mau makahiki i ke kakahiaka nui o September 25, 2003, ma New York City, mahope iho o na makahiki he umi kaua me ka maʻi leukemia maʻamau.[6]

Ma November 2004, Ke Kulanui ʻo Birzeit Ua kapa hou ʻo ia i kāna kula mele ʻo Edward Said National Conservatory of Music i kona hanohano.[7]

kakau

ʻO nā mea hou loa mai Z, pololei i kāu pahu leka uila.

He 501(c)3 waiwai ole ka Institute for Social and Cultural Communications, Inc.

ʻO kā mākou EIN # #22-2959506. ʻAʻole hiki ke ʻauhau ʻia kāu hāʻawi i ka nui i ʻae ʻia e ke kānāwai.

ʻAʻole mākou e ʻae i ke kālā mai ka hoʻolaha a i ʻole nā ​​​​mea kākoʻo ʻoihana. Ke hilinaʻi nei mākou i nā mea hāʻawi e like me ʻoe e hana i kā mākou hana.

ZNetwork: Haʻalele Nūhou, Ka Ikepili, ʻike a me ka hoʻolālā

kakau

E hui pū me ka Z Community - loaʻa i nā kono hanana, nā hoʻolaha, kahi Weekly Digest, a me nā manawa e komo ai.