Pa kako objasniti ovaj paradoks?
Od 1. novembra više od 47 miliona Amerikanaca je izgubilo neke ili sve beneficije bonova za hranu. Republikanci u Predstavničkom domu traže dalje rezove. Ako se sekvestar ne zaustavi, sve ostalo od čega Amerikanci zavise od siromašne i radničke klase biće dodatno stisnuto.
Ovdje ne govorimo o malom komadu Amerike. Polovina sve djece dobije bonove za hranu u nekom trenutku tokom svog djetinjstva. Polovina svih odraslih dobija ih negde između 18 i 65 godina. Mnogi poslodavci – uključujući najvećeg u zemlji, Walmart – sada plaćaju toliko malo da su bonovi za hranu neophodni da bi hrana ostala na porodičnom stolu, a potrebni su i drugi oblici pomoći držati krov nad glavom.
Šira realnost je da većina Amerikanaca još uvijek živi u Velikoj recesiji. Srednji prihod domaćinstva nastavlja da opada. Prošle sedmice Washington Post-ABC anketa, 75 posto ocijenilo je stanje ekonomije kao “negativno” ili “loše”.
Pa zašto Washington razbija sigurnosne mreže i usluge koje su potrebne velikom dijelu Amerikanaca, kada su nam još uvijek jako potrebne?
Lako je okriviti republikance i desničarske milijardere koji ih finansiraju i njihovu neprestanu demonizaciju „velike vlade“ kao i deficita. Ali Demokrate u Washingtonu snose dio odgovornosti. U prošlogodišnjoj debati o fiskalnoj litici nijedna strana nije se zalagala za produženje poreskog odmora na plate ili za pronalaženje drugih načina da se pomogne radničkoj srednjoj klasi i siromašnima.
Evo traga: novi pregled porodica u prvih 10 posto neto vrijednosti (koji je uradio Američki centar za istraživanje bogatstva) pokazuje da se osjećaju bolje nego što su se osjećali od 2007. godine, prije Velike recesije.
Ne radi se samo o tome da prvih 10 posto ima posao i da im plate rastu. Prvih 10 posto također posjeduje 80 posto berze. A berza je ove godine porasla za nevjerovatnih 24 posto.
Berza je u porastu iako je većina Amerikanaca u padu iz dva velika razloga.
Prvo, preduzeća užurbano vraćaju svoj novac svojim dioničarima – otkupljuju njihove dionice i time podižu cijene dionica – umjesto da koriste gotovinu za širenje i zapošljavanje. Nema smisla širiti se i zapošljavati kada većina Amerikanaca nema novca za kupovinu.
S&P 500 “Buyback Index”, koji mjeri 100 dionica s najvećim omjerom otkupa, porastao je 40 posto ove godine, u poređenju sa rastom od 24% za S&P 500.
IBM je upravo odobrio još jedan $15 milijarde za otkup dionica povrh oko 5.6 milijardi dolara koje je prethodno izdvojio, čime je povećao cijene svojih dionica iako je poslovanje sporo. U aprilu je Apple najavio povećanje otkupa od 50 milijardi dolara plus povećanje dividendi od 15%, ali čak ni to nije bilo dovoljno za multimilijardera Carla Icahna, koji sada zahtijeva da Apple iskoristi više od svojih 170 milijardi dolara u gotovini kako bi otkupio svoj dionica i učiniti Ichana još bogatijim.
Velike korporacije također mogu da se zadužuju po najnižim stopama ovih dana kako bi otkupile još više svojih dionica – zahvaljujući programu Fed-a za kupovinu obveznica u iznosu od 85 milijardi dolara mjesečno. (Ichan također želi da Apple pozajmi 150 milijardi dolara uz kamatu od 3 posto, kako bi otkupio još dionica i dodatno se obogatio.)
Drugi veliki razlog zašto dionice rastu dok većina Amerikanaca pada je da korporacije nastavljaju da pronalaze nove načine za povećanje profita i dijeljenja cijena smanjenjem troškova rada – zamjenom softvera za ljude, smanjenjem plata i beneficija i nagomilavanje više odgovornosti na svakog od zaposlenih koji ostaju.
Nijedna od ove dvije strategije – otkup dionica i smanjenje platnih spiskova – ne može se održati na dugi rok (tako da imate pravo da brinete o još jednom balonu na Wall Streetu). Oni ne poboljšavaju proizvode kompanije ili korisničku podršku.
Ali u eri spore prodaje – kada ogromna američka srednja klasa nema kupovnu moć da održi privredu – ove dvije strategije barem čine dioničare sretnima. A to znači da drže prvih 10 posto sretnima.
Kongres, u međuvremenu, ne zna mnogo o donjih 90 posto. Prvih 10 posto daje gotovo sve doprinose kampanjama i finansiranje „nezavisnih“ oglasa.
Štaviše, skoro svi članovi Kongresa su izvučeni iz istih prvih 10 posto – kao i skoro svi njihovi prijatelji i saradnici, pa čak i mediji koji o njima izvještavaju.
Shvatio? Donjih 90 posto Amerikanaca - od kojih većina još uvijek pati od Velike recesije, od kojih je većina decenijama na pokretnim stepenicama - nestalo je iz zvaničnog Washingtona.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati