Naučnici su 17. januara preuzeli sveže podatke sa para Nasa satelita i podelili nalaze među malom grupom istraživača koji prate svetske voda rezerve. Na Univerzitetu u Kalifornija, Irvine, hidrolog James Famiglietti pregledao je podatke sa satelita Grace koji su osjetili gravitaciju sa sve većim osjećajem straha.
Podaci, objavljeni prošle sedmice, pokazuju da je Kalifornija na ivici epske suše, s rezervnim sistemima rezervi podzemne vode koji su toliko iscrpljeni da bi gubitke mogli pokupiti sateliti koji kruže 400 km iznad površine Zemlje.
„To je definitivno bio 'o moj bože trenutak',” rekao je Famiglietti. “Podzemne vode su naša strateška rezerva. To je naša rezervna kopija, pa kamo idete kada rezervne kopije nema?”
Istog dana, guverner države, Jerry Brown, proglasio je vanredno stanje zbog suše i apelovao na stanovnike Kalifornije da smanje upotrebu vode za 20%. "Svakog dana ova suša traje, moraćemo da zategnemo šrafove na onome što ljudi rade", rekao je on.
Sedamnaest seoskih zajednica je u opasnosti da ostanu bez vode u roku od 60 dana i očekuje se da će taj broj rasti, nakon što je glavni opštinski vodovod objavio da nema dovoljno zaliha i da će morati da zatvori slavine lokalnim agencijama.
Pred nama su drugi šokantni trenuci – i to ne samo za Kaliforniju – u svijetu u kojem sve više nedostaje vode zbog rastuće potražnje u poljoprivredi, rastuće populacije, proizvodnje energije i klimatska promjena.
Već milijardu ljudi, ili jedan od sedam ljudi na planeti, nema pristup bezbednoj vodi za piće. Britanija je, naravno, trenutno u drugoj krajnosti. Veliki dijelovi zemlje tonu u bijedi, nakon niza atlantskih oluja kod jugozapadne obale. Ali i to je dio slike koja dolazi u oštriji fokus tokom 12 godina satelitskog zapisa Grace. Zemlje na sjevernim geografskim širinama i u tropima postaju sve vlažnije. Ali te zemlje na srednjoj geografskoj širini imaju sve manje vode.
„Ono što vidimo je uglavnom slika vlažnih područja Zemlje koja postaju sve vlažnija“, rekao je Famiglietti. „To bi bile visoke geografske širine poput Arktika i niže geografske širine poput tropskih. Srednje geografske širine između, to su već sušni i polusušni dijelovi svijeta i postaju sve sušniji.”
Na satelitskim snimcima najveće gubitke su označile crvene žarišta, rekao je on. A te crvene mrlje su u velikoj mjeri odgovarale lokacijama rezervi podzemnih voda.
“Skoro sve te crvene žarišta odgovaraju glavnim vodonosnicima svijeta. Ono što nam Grace pokazuje je da se iscrpljivanje podzemnih voda događa vrlo brzom brzinom u gotovo svim glavnim vodonosnicima u sušnim i polusušnim dijelovima svijeta.”
Bliski istok, sjever Afrika i južna Azija će u narednim godinama imati nestašicu vode zbog decenija lošeg upravljanja i prekomjerne upotrebe.
Zalijevanje usjeva, utaživanje žeđi u gradovima koji se šire, rashladne elektrane, bušotine za frakiranje nafte i plina – sve to uzima vodu iz istog zaliha koji se smanjuje. Dodajte na to klimatske promjene – za koje se predviđa da će intenzivirati sušne periode u narednim godinama – i svijet će biti primoran da razmišlja o vodi mnogo više nego ikada prije.
Gubici rezervi vode su zapanjujući. Za sedam godina, počevši od 2003., dijelovi Turske, Sirije, Iraka i Irana duž rijeka Tigris i Eufrat izgubili su 144 kubna kilometra uskladištene slatke vode – ili otprilike istu količinu vode u Mrtvom moru, prema podacima koje je prikupila Grace misije i objavljen prošle godine.
Mali dio gubitka vode nastao je zbog isušivanja tla zbog suše 2007. i slabog snježnog pokrivača. Još jedan udio je izgubljen zbog isparavanja iz jezera i akumulacija. Ali većina vode je izgubljena, 90 km3, ili oko 60%, nastalo je zbog smanjenja podzemnih voda.
Poljoprivrednici su, suočeni sa sušom, pribjegli ispumpavanju podzemnih voda – povremeno u velikim razmjerima. Iračka vlada izbušila je oko 1,000 bušotina kako bi prebrodila sušu 2007. godine, a sve su se oslanjale na istu opskrbu.
U južnoj Aziji, gubici podzemnih voda tokom posljednje decenije bili su čak i veći. Oko 600 miliona ljudi živi na pojasu od 2,000 km koji se proteže od istočnog Pakistana, preko vrućih suhih ravnica sjeverne Indije do Bangladeša, a zemlja je najintenzivnije navodnjavana na svijetu. Do 75% farmera se oslanja na pumpanu podzemnu vodu za zalivanje usjeva, a upotreba vode se intenzivira.
Tokom posljednje decenije, podzemne vode su ispumpane 70% brže nego 1990-ih. Satelitska mjerenja su pokazala zapanjujući gubitak od 54 km3 podzemnih voda godišnje. Indijski farmeri su ulazili u vodenu krizu.
Američki sigurnosni establišment već upozorava na potencijalne sukobe – uključujući terorističke napade – oko vode. U izvještaju iz 2012. američki direktor nacionalne obavještajne službe upozorio je da je prekomjerna upotreba vode – kao u Indiji i drugim zemljama – izvor sukoba koji bi potencijalno mogao ugroziti nacionalnu sigurnost SAD-a.
Izvještaj se fokusirao na vodene bazene koji su ključni za američki sigurnosni režim – Nil, Tigris-Eufrat, Mekong, Jordan, Ind, Brahmaputra i Amu Darja. Zaključeno je: “Tokom narednih 10 godina mnoge zemlje važne za Sjedinjene Države iskusit će probleme s vodom – nestašice, loš kvalitet vode ili poplave – koji će riskirati nestabilnost i neuspjeh države, povećati regionalne tenzije i odvratiti ih od rada s Sjedinjene Države."
Malo je vjerovatno da će voda sama po sebi srušiti vlade. Međutim, izvještaj upozorava da bi nestašica mogla ugroziti proizvodnju hrane i snabdijevanje energijom i staviti dodatni stres na vlade koje se bore sa siromaštvom i socijalnim tenzijama.
Neke od tih tenzija su već očigledne na terenu. Pacifički institut, koji proučava pitanja vode i globalne sigurnosti, utvrdio je četverostruki porast nasilnih sukoba oko vode u posljednjoj deceniji. “Mislim da rizik od sukoba oko vode raste – a ne smanjuje – zbog povećane konkurencije, lošeg upravljanja i, na kraju, zbog uticaja klimatskih promjena”, rekao je Peter Gleick, predsjednik Pacifičkog instituta.
Postoje desetine potencijalnih žarišta koje se protežu širom svijeta. Na Bliskom istoku, iranski zvaničnici prave planove za vanredne situacije za racionalizaciju vode u širem području Teherana, gdje živi 22 miliona ljudi.
Egipat je zatražio od Etiopije da zaustavi izgradnju mega brane na Nilu, obećavajući da će zaštititi svoja istorijska prava na rijeku po "svakoj cijeni". Egipatske vlasti pozvale su na studiju o tome da li bi projekat smanjio tok rijeke.
Jordan, koji ima treće najniže rezerve u regionu, bori se s prilivom sirijskih izbjeglica. U zemlji je isključena struja zbog nestašice vode. Prošle sedmice, princ Hassan, ujak kralja Abdulaha, upozorio je da bi rat oko vode i energije mogao biti još krvaviji od arapskog proljeća.
Ujedinjeni Arapski Emirati, suočeni sa rastućom populacijom, investirali su u projekte desalinizacije i sakupljaju kišnicu. Na međunarodnoj konferenciji o vodi u Abu Dabiju prošle godine, prestolonasljednik general šeik Mohammed bin Zayed al-Nahyan rekao je: “Za nas je voda [sada] važnija od nafte.”
Šanse da zemlje krenu u rat zbog vode bile su male - barem u narednoj deceniji, navodi se u izvještaju nacionalne obavještajne službe. Ali zlokobno je upozorio: „Kako nestašica vode postaje sve akutnija u narednih 10 godina, voda u zajedničkim bazenima će se sve više koristiti kao poluga; upotreba vode kao oružja ili za dalje terorističke ciljeve će postati vjerovatnija nakon 10 godina.”
Gleick je predvidio da će takvi sukobi imati druge putanje. Očekivao je da će tenzije oko vode buknuti na lokalnim razmjerima.
„Mislim da su danas najveća briga subnacionalni sukobi – sukobi između farmera i gradova, između etničkih grupa, između stočara i farmera u Africi, između korisnika uzvodno i nizvodno na istoj rijeci“, rekao je Gleick.
“Imamo više alata na međunarodnom nivou za rješavanje sporova između nacija. Imamo diplomate. Imamo ugovore. Imamo međunarodne organizacije koje smanjuju rizik da će Indija i Pakistan krenuti u rat zbog vode, ali imamo mnogo manje alata na pod-nacionalnom nivou.”
I nove linije rasjeda se pojavljuju s proizvodnjom energije. Američka navala nafte i plina postavlja sve veće zahtjeve za opskrbom vodom već pod pritiskom suše i rastuće populacije.
Više od polovine od skoro 40,000 bušotina izbušenih od 2011. bilo je u područjima pogođenim sušom, navodi se u izvještaju Ceres zelena investicijska mreža pronađene prošle sedmice. Oko 36% tih bunara nalazilo se u područjima koja su već iskusila iscrpljivanje podzemnih voda.
Biće kritičan način na koji vlade upravljaju tim problemima vode – i štite svoje rezerve podzemnih voda. Kada je Kalifornija izašla iz posljednjeg dugotrajnog sušnog perioda, 2010. godine, slivovi rijeka Sacramento i San Joaquin su bili jako iscrpljeni. Dva riječna sliva su izgubila 10 km3 slatke vode svake godine u 2012. i 2013. godini, spuštajući ukupnu količinu snijega, površinskih voda, vlage u tlu i podzemnih voda na najniže nivoe u gotovo jednoj deceniji.
Bez kiše, predviđa se da će ti rezervoari još više pasti tokom ove suše. Državni zvaničnici se već pripremaju za bušenje dodatnih bunara kako bi crpili podzemne vode. Famiglietti je rekao da bi to bila greška.
„Stojimo na litici i gledamo preko ivice i moramo da odlučimo šta ćemo da radimo“, rekao je.
„Hoćemo li samo uroniti u ovu sljedeću epsku sušu i ogromne, nikad prije viđene stope iscrpljivanja podzemnih voda, ili ćemo se pokleknuti i početi razmišljati o dugoročnom upravljanju kritičnim rezervama? Ovdje stojimo na provaliji.”
RIZIČNE REGIJE
1 CALIFORNIA
Vodni resursi u državi su na kritično niskom nivou i proglašena je vanredna situacija zbog suše. Ministarstvo zdravlja kaže da je 17 ruralnih područja opasno isušeno.
2 BRAZIL
Sao Paulo, najveći grad u zemlji, na rubu je ograničenja vode zbog velike suše i mogućih nestašica kada je zemlja domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu u ljeto. Januar je bio najtopliji mjesec zabilježen u gradu, a voda u njegovom glavnom rezervoaru je pala na 20.9% svog kapaciteta, što je najniži nivo u jednoj deceniji.
3 BLISKI ISTOK
Teheran, glavni grad Iran, suočava se sa nedostatkom koji je toliko ozbiljan da zvaničnici prave planove za vanredne situacije za racionalizaciju u oblasti u kojoj živi 22 miliona ljudi, kao iu drugim velikim gradovima. Predsjednik Hassan Rouhani identificirao je vodu kao pitanje nacionalne sigurnosti. Nedostaci su tako veliki u Ujedinjeni Arapski Emirati da zemlja koristi nekonvencionalne resurse, uključujući desalinizaciju, prečišćenu otpadnu vodu, sakupljanje kišnice i zasijavanje oblaka. Na konferenciji o vodi, prestolonasljednik general šeik Mohammed bin Zayed al-Nahyan je rekao: “Za nas je voda [sada] važnija od nafte.” Sa trećim najmanjim rezervama vode u regionu, Jordan se bori da se izbori s prilivom sirijskih izbjeglica. U zemlji je isključena struja zbog nestašice vode. Princ Hasan, ujak kralja Abdulaha, upozorio je prošle sedmice da bi rat oko vode i energije mogao biti krvaviji od arapskog proljeća.
4 SJEVERNA AFRIKA
Egipat je to zahtevao Etiopija zaustaviti izgradnju mega-brane na Nilu, obećavajući da će zaštititi svoja istorijska prava na rijeku po "svakoj cijeni". Egipatske vlasti pozvale su na studiju o tome da li bi projekat smanjio tok rijeke.
5 JUŽNA AZIJA Oko 600 miliona ljudi živi na pojasu od 2,000 km koji se proteže od istočne Pakistan, preko vrućih suhih ravnica s Indija i u Bangladeš a zemlja je najintenzivnije navodnjavana na svijetu. Do 75% farmera se oslanja na pumpane podzemne vode.
6 KINA
Sve je veća konkurencija za vodu. Očekuje se da će više od polovine predloženih termoelektrana na ugalj biti izgrađeno u područjima visokog vodostaja, što bi prijetilo vodnoj nesigurnosti za farme, drugu industriju i javnost.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati