Izvor: Common Dreams
Hitnost diplomatske Koraci za sprečavanje rata u istočnoj Evropi dostigli su u utorak nove visine nakon ruskog predsednika Vladimira Putina potez priznati dvije otcijepljene regije u Ukrajini kao nezavisne i rasporediti trupe – opisane kao “mirovne” snage – u Donbasu, povećavajući strah od sveopšteg vojnog sukoba.
“Sve dok postoji nada da se spriječi širi rat, naša je dužnost da ga nastavimo.”
U izjava kasno u ponedjeljak, glasnogovornik generalnog sekretara Ujedinjenih naroda Antonia Guterresa rekao je da je "veoma zabrinut zbog odluke Ruske Federacije u vezi sa statusom određenih područja Donjecke i Luganske regije Ukrajine".
Guterres "poziva na mirno rješavanje sukoba u istočnoj Ukrajini, u skladu sa sporazumima iz Minska, kao što je Vijeće sigurnosti podržalo Rezolucijom 2202", rekao je portparol. “Generalni sekretar poziva sve relevantne aktere da usmjere svoje napore na osiguravanje trenutnog prekida neprijateljstava, zaštitu civila i civilne infrastrukture, sprječavanje bilo kakvih radnji i izjava koje bi mogle dodatno eskalirati opasnu situaciju ui oko Ukrajine, te davanje prioriteta diplomatiji za rješavanje problema sva pitanja mirnim putem.”
Saopćenje je uslijedilo dok su se SAD, Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo spremale odgovoriti na Putinove akcije "brana” novih ekonomskih sankcija usmjerenih na samu Rusiju, kao i na Donjeck i Lugansk.
Ubrzo nakon što je Putin potpisao ukaze kojima se formalno priznaje nezavisnost dvije samoproglašene narodne republike u istočnoj Ukrajini, američki predsjednik Joe Biden potpisan izvršna naredba koja zabranjuje Amerikancima ulaganje u regije i zabranjuje “uvoz u Sjedinjene Države, direktan ili indirektan, bilo koje robe, usluge ili tehnologije iz takozvanih DNR ili LNR”.
Tokom razgovora s novinarima u ponedjeljak navečer, visoki zvaničnik administracije je jasno stavio do znanja da Bajdenova izvršna naredba i drugi politički potezi koji se očekuju u utorak „nisu brze i oštre ekonomske mjere koje smo pripremali u koordinaciji sa saveznicima i partnerima ako Rusija dodatno napadne Ukrajinu“— naznaka da bi daleko veće sankcije mogle biti na pomolu.
Ali analitičari jesu opomenut posljednjih dana taj ekonomski rat Zapada vjerovatno neće dovesti do kraja rastućeg sukoba s Rusijom – i mogao bi imati štetne ekonomske i humanitarne posljedice.
Kao takvi, progresivni zakonodavci, mirovni aktivisti i stručnjaci za region pozvali su svjetske lidere da daju prioritet diplomatskim pregovorima kako bi izbjegli potencijalno katastrofalan rat.
"Deeskalacija i diplomatija su jedini način da se osigura mir", rekao je britanski poslanik Jeremy Corbyn, bivši lider Laburističke stranke, rekao kasni ponedjeljak.
Anatol Lieven, viši naučni saradnik za Rusiju i Evropu na Quincy Institute for Responsible Statecraft, napisao U ponedjeljak da bi “američka osuda posljednje akcije Rusije trebala biti popraćena kontinuiranim naporima za postizanje kompromisa s Rusijom”.
"Rat između nuklearno naoružanih sila nije opcija", napisao je Lieven, aludirajući na činjenicu da SAD i Rusija zajedno posjeduju više od 90% svjetskog nuklearnog oružja. “Akcija Rusije je suzila prostor diplomatiji za rješavanje ove krize, ali je još nije uništila. Sve dok postoji bilo kakva nada da se spriječi širi rat, naša je dužnost da ga nastavimo.”
Konkretno, zagovornici mira pozvali su SAD da naprave kompromis u pogledu svoje iskazane spremnosti da požele dobrodošlicu Ukrajini u NATO – stav koji, kako je ponovio tokom dugog obraćanja u ponedjeljak, Putin smatra velikom sigurnosnom prijetnjom Rusiji.
"Bajden je više puta ponavljao da su SAD otvorene za diplomatiju s Rusijom, ali po pitanju koje je Moskva najviše naglašavala - proširenje NATO-a - nije bilo američke diplomatije", Jeffrey Sachs, direktor Centra za održivi razvoj u Kolumbiji univerzitet, napisao u op-ed za Financial Times U ponedeljak. “Putin je više puta tražio da se SAD odreknu proširenja NATO-a na Ukrajinu, dok je Bajden više puta tvrdio da je članstvo u alijansi izbor Ukrajine.”
„SAD bi trebalo da predlože garanciju da se NATO neće proširiti na Ukrajinu u zamenu za potpuno povlačenje ruskih snaga iz regiona Donbasa i prestanak ruske podrške nezavisnosti dva separatistička regiona u istočnoj Ukrajini koje podržava Moskva. demobilizacija duž rusko-ukrajinske granice i garancija ukrajinskog suvereniteta”, tvrdi Sachs. "Ako SAD to ne učine, onda bi Francuska i Njemačka trebale istupiti umjesto toga."
Tokom hitnog sastanka Vijeća sigurnosti UN-a u ponedjeljak, nakon Putinovog obraćanja, Rosemary DiCarlo – pod-sekretar UN-a za politička i pitanja izgradnje mira – podigla je uzbunu zbog pojačanog granatiranja i kršenja primirja u Donbasu posljednjih dana i pozvala sve strane da svoju punu pažnju posvete postizanju diplomatskog rješenja.
“Rizik od velikog sukoba je stvaran i treba ga spriječiti po svaku cijenu”, rekao DiCarlo. “Usred trenutnih rizika i neizvjesnosti, još je važnije nastaviti dijalog.”
Uz opasno visoke tenzije, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba trebao bi se u utorak sastati s američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom u Washingtonu. Kasnije ove sedmice, Blinken bi se trebao sastati sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Ženevi.
"Čak iu najtežim trenucima... mi kažemo: 'Spremni smo za pregovore'", Maria Zakharova, portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova, rekao utorak. “Uvijek smo za diplomatiju.”
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati