Wal-Martovi agresivni napori da radničke sindikate spriječi u radnjama širom svijeta naišli su na kritiku širom hemisfere. Radnici izvještavaju kako trgovački lanac sistematski krši međunarodne zakone o radu koji štite prava radnika na slobodno udruživanje i sindikalno organiziranje. Kao najveći svjetski privatni poslodavac, Wal-Mart je postavio presedan za loše uslove rada za zaposlene u Sjedinjenim Državama i inostranstvu.
Zbog slabih američkih zakona o radu, Wal-Martovo najimpresivnije kršenje radničkih prava događa se u Sjedinjenim Državama, gdje je osnivač Wal-Marta Sam Walton otvorio svoju prvu radnju 1967. godine. Naslijeđe mega lanca gradilo se decenijama na osnovu pružanja kupaca sa niskim cijenama, ali po cijenu radnika, koji se suočavaju s agresivnom antisindikalnom taktikom, niskim platama, često bez beneficija, strogim nadzorom i ponižavajućim uslovima rada. U nekim slučajevima, čak su primorani da rade bez plaće i van radnog vremena.
Opsežni izvještaj Human Rights Watcha „Prava: Wal-Martovo kršenje prava američkih radnika na slobodu udruživanja“ opisuje kako su agresivni napori da se radnički sindikati zadrže često kršili savezni zakon i narušavali prava radnika. U izvještaju je utvrđeno da su sindikati i radnici pokrenuli 292 slučaja protiv Wal-Marta zbog kršenja zakona o radu u Sjedinjenim Državama.
Prodaja mega lanca dostigla je rekordne nivoe od otvaranja prodavnica u inostranstvu. Ukupni Wal-Martov prihod od 315.65 milijardi dolara za fiskalnu godinu koja se završava 31. januara 2006. svrstao bi ga kao dvadeset i prvu najbogatiju zemlju na svijetu. Wal-Mart upravlja s približno 2,700 trgovina na međunarodnom nivou u Portoriku, Meksiku, Kanadi, Brazilu, Kini, Argentini, Japanu i Ujedinjenom Kraljevstvu. Wal-Mart trenutno zapošljava oko 1.8 miliona radnika, zvanih "saradnici", širom svijeta, od kojih 1.3 miliona radi u Sjedinjenim Državama. Radnici u zemljama poput Argentine, Brazila i Meksika uspjeli su osvojiti minimalnu sindikalno zastupljenost zbog strogih zakona o radu u knjigama u svakoj zemlji, ali ne bez intenzivnog protivljenja Wal-Martovog lokalnog menadžmenta.
Slučaj u Argentini
Wal-Mart je skrenuo pažnju argentinskih zakonodavaca na antisindikalne prakse u prodavnicama korporacije širom južnoameričke nacije. Ranije ove godine, argentinski nacionalni kongres vodio je istragu Wal-Martove radne prakse u 15 argentinskih maloprodajnih objekata te korporacije. Nakon izvještaja o otpuštanju sindikalnih delegata i uvredljivim uslovima rada, Wal-Mart je pozvan pred istražni komitet Kongresa u julu 2007.
Gustavo Cordoba, radnički aktivist u Wal-Mart radnji u Buenos Airesu, otpušten je u maju zbog svoje sindikalne aktivnosti. Svjedočio je pred istražnim odborom o antisindikalnim praksama korporacije. “Cijenimo naše poslove, ali također želimo jasno staviti do znanja da Wal-Mart zloupotrebljava radnička prava. Tražimo da se te zloupotrebe prekinu i da se prestanu otpuštanja zbog sindikalnih aktivnosti. Iza zatvorenih vrata Wal-Mart je prekršio argentinski ustav i koristi korporativne prakse koje diskriminiraju radnike.”
Predstavnici Partije Victory Fronta predsjednika Nestora Kirchnera osporili su Wal-Martovu agresivnu taktiku protiv sindikata. Pojavljujući se pred istražnim komitetom, nacionalni kongresmen Santiago Ferrigno izrazio je svoju "zabrinutost zbog uslova rada i progona sindikalnih aktivista u Wal-Mart Argentini". Takođe je ukazao na zabrinutost da je Wal-Mart unajmio bivše vojne oficire koji su služili tokom krvave vojne hunte zemlje 1976-1983 za administrativne i sigurnosne pozicije u kompaniji.
Na sednici Kongresa u julu 2007. predstavnik Wal-Marta Gaston Wainstein izvijestio je da je kompanija omogućila zaposlenima da se pridruže sindikatima, istovremeno pružajući kupcima niske cijene. “Prodavnice Wal-Marta imaju povezano osoblje. Drugo, kompanija trenutno ima 31 aktivnog sindikalnog delegata. Treće, daleko od toga da nema sindikata, u našoj kompaniji djeluju dva sindikata: maloprodaja i vozača kamiona.” Predstavnici Wal-Marta naglasili su istražnoj komisiji da 15 radnji koje posluju pružaju kupcima "najniže moguće cijene".
Wal-Mart trenutno zapošljava 5,800 radnika u Argentini širom zemlje. Prema zakonima o radu, maloprodajni lanac ima manje od polovine sindikalnih delegata potrebnih za predstavljanje ukupnog broja zaposlenih. Martín Falcón, sindikalni delegat na lokaciji Avelleneda u trgovini, kaže da su izvještaji zaposlenih pomogli da se zaustavi nepravedno otpuštanje, ali kompanija i dalje obeshrabruje napore sindikalnog organizovanja. “Nakon svih naših izvještaja o optužbama, Wal-Mart u Avellenedi ne želi otpustiti nijednog radnika iz straha. Ali kompanija nastavlja da održava sastanke sa radnicima govoreći im da su 'saradnici', govoreći im da je Wal-Mart najbolje mjesto za rad na svijetu. Wal-Mart je poznat po progonu svojih radnika jer Wal-Mart ne želi da se njegovi radnici organiziraju.”
Radnici izvještavaju da Wal-Mart koristi ponižavajuće taktike u trgovinama, u nekim slučajevima idući do toga da radnicima zabranjuje da uzimaju pauze u kupatilu. U konkretnom slučaju, 19-godišnja blagajnica je spriječena da ode u toalet nakon što je zatražila dozvolu. Iako je imala menstruaciju, supervizor ju je natjerao da čeka 30 minuta. Kada je umrljala pantalone, nadzornik ju je otpratio do kupatila i doneo joj nove pantalone i donji veš da bi nastavila da radi u smeni.
U oktobru 2007., radnici i aktivisti za ljudska prava protestirali su ispred Wal-Mart prodavnice kako bi skrenuli pažnju na uslove rada maloprodajnog lanca u Argentini. Tokom pozorišne predstave glumci su ismijavali poniženje koje radnici Wal-Marta moraju podnijeti. U jednoj određenoj sceni, izvođač je objasnio šta je "tajni kupac" - supervizor prerušen u mušteriju da špijunira zaposlene u Wal-Martu. Pozorišna trupa je takođe parodirala sistem iglica u mega-trgovini, način da se nagrađuju radnici za propuštanje pauze u kupatilu i prekovremeni rad bez plaćanja prekovremenog.
Trgovački lanac zabranjuje radnicima da sebe nazivaju zaposlenicima i insistira na terminu „saradnici“. Prisiljeni su da pjevaju himnu Wal-Marta na poslu, zajedno s pomponima.
Mračne prošlosti u privatnom obezbeđenju
Pored izvještaja o anti-sindikalnim praksama, Wal-Mart se našao pod lupom javnosti zbog zapošljavanja bivšeg vojnog oficira povezanog s vojnom diktaturom 1976-1983 kao šefa sigurnosti. Alfredo Oscar Saint Jean je služio za vrijeme krvave vojne hunte u gradovima u kojima su djelovali tajni pritvorski centri. Ispred Wal-Mart prodavnice, predstavnici ljudskih prava su učestvovali u jednoj escrache ili protest “razotkrivanja” koji poziva na okončanje nekažnjivosti vojnih oficira koji su učestvovali u sistematskom nestanku 30,000 ljudi u takozvanom Prljavom ratu.
Predstavnik Wal-Mart Argentine brani odluku korporacije da zaposli penzionisana vojna lica koja su služila za vrijeme diktature. “Nismo dobili nikakvo zvanično obavještenje od pravosudnog sistema da je Saint Jean povezan s bilo kojim zločinom.” Vojni oficiri u Argentini su imali koristi od dugotrajne nekažnjivosti. Ukupno 256 bivših vojnih lica i članova vojne vlade optuženo je za zločine protiv ljudskih prava i sada čekaju suđenje.
Međutim, to čini manje od jednog bivšeg vojnog oficira za svaki od 375 tajnih pritvorskih centara u zemlji koji su korišteni za mučenje i nasilni nestanak 30,000 ljudi. Osim brojeva, predstavnici za ljudska prava izvještavaju da suđenja napreduju brzinom puža, ako uopće napreduju. Otac Saint Jean Jr.-a služio je kao general, a kasnije i kao diktator pet dana 1982. godine i optužen je za 33 krivične prijave za zločine protiv ljudskih prava.
Saint Jean trenutno vodi odjel sigurnosti maloprodajnog lanca. Iako ga krivični sud nije optužio za kršenje ljudskih prava, on je bio stacioniran u Tucumanu za vrijeme Operative za nezavisnost. Počevši od 1974. godine, godinu dana prije puča, desničarski peronisti su pokrenuli Operativnu inicijativu za neovisnost koja je vodila vojne operacije u sjevernoj provinciji Tucumán. Ovo je postalo prvi poligon za testiranje taktike mučenja. Operativac je navodno ciljao na ljevičarske gerilce koji su djelovali na Tucumanovim planinama. Međutim, vojska je kidnapovala i mučila radnike sa šećernih polja u regionu. Terorisali su cijela sela kako bi osigurali da se nijedan radnik ne žali na uslove rada kao robove u poljima šećerne trske i mlinovima.
Radnik Wal-Marta Falcón zajedno s organizacijama za ljudska prava pozvali su na hitno otpuštanje Saint Jeana. “Kada sam primljen u Wal-Mart, pitali su me čime se moji majka i otac bave. Istražili su moj policijski dosije. Ne razumijem kako se ovaj čovjek s pozicijom tako važnom kao šef obezbjeđenja mogao zaposliti u Wal-Martu sa svojim iskustvom”, kaže Falcón.
Kasnije je Saint Jean radio u priobalnom lučkom gradu Bahía Blanca u provinciji Buenos Aires i kasnije u Tandilu i Azulu gdje je djelovala mreža tajnih centara za pritvor. Nekoliko Saint Jeanovih saradnika u Wal-Martu su bivši pripadnici vojske koji su služili tokom vojne diktature 1976-1983, uključujući Miguela Cavazzu, Alejandra Patzolda, Cristiana Thomanssena, Roberta Masila, Patricio O'Briena, Martina Munda, Juana Muiña, Salmon i Raúl Salazar.
Sindikati Čuvajte se
U skladu s Wal-Mart trgovinama u Sjedinjenim Državama, maloprodajni lanac u Argentini je poduzeo mjere kako bi osigurao ograničeno sindikalno organiziranje. Taktike koje su detaljno opisane u izvještaju Human Rights Watch-a odražavaju radne uvjete koje navode radnici u argentinskim trgovinama, iako su uvjeti u Argentini za sindikalno organiziranje nešto bolji nego za saradnike Wal-Marta iz SAD-a.
Radnici koji su organizovali sindikat u prodavnici Wal-Mart Avelleneda suočili su se s otpuštanjem, pa čak i s nasilnim prijetnjama. Sindikat trgovaca koji predstavlja radnike Wal-Marta i povezan je s krovnim sindikatom CGT-a, bio je previše u skladu s otporom kompanije da sindikalizira radnike. Kada su Falcón i Cordoba izabrani za sindikalne delegate neovisne od maloprodajnog sindikata CGT-a, Wal-Mart je otpustio Cordobu u dva navrata. Oba delegata su primila telefonske pozive od anonimnih pozivatelja u kojima prijete da će, ako ne prestanu sa aktivnostima sindikalnog organiziranja, biti fizički napadnuti.
Jedna prodavnica u Buenos Airesu prijavljuje prodaju od više od 3.3 miliona dolara mjesečno, a zaposleni zarađuje oko 300 dolara mjesečno. Uz rastuću inflaciju, Wal-Martove plate padaju ispod nivoa siromaštva, gdje je porodici potrebno najmanje 600 dolara mjesečno da bi zadovoljila osnovne potrebe.
Wal-Mart širom svijeta je prijavljen zbog isplaćivanja niskih plata zaposlenima i nepoštenih radničkih praksi. Situacija za zaposlene u maloprodajnom lancu u Brazilu je slična kao i za radnike u Argentini. U Meksiku, Wal-Mart se suočio s optužbama za nezakonitu radnu praksu. Newsweek magazin je u članku iz 2006. objavio da je Wal-Mart koristio oko 19,000 tinejdžera da rade kao neplaćeni bageri u svojim prodavnicama u Meksiku. Tinejdžeri između 14 i 16 godina bili su uskraćeni za plaću i morali su se u potpunosti oslanjati na savjete kupaca kao kompenzaciju. Wal-Mart službeno opisuje mlade kao "dobrovoljce".
Wal-Martov uspjeh je rezultat ključne motivacije: izbacivanja konkurencije. Wal-Mart trgovine nude nevjerovatno niske cijene, koje neki nazivaju grabežljivim cijenama, sve dok mnogi potencijalni konkurenti ne budu istjerani iz posla, nesposobni da drže korak s kupovnom moći mega-trgovine. Kasnije, kada Wal-Mart ostane s malo konkurencije, može manipulirati višim cijenama za kupce koji su navikli da kupuju sve, od namirnica, odjeće, električnih uređaja, do benzina na jednoj pogodnoj lokaciji. U globalu, radnici se suočavaju sa tmurnim horizontom s mnogim maloprodajnim divovima i proizvođačima koji koriste konkurenciju kako bi smanjili plaće i troškove rada.
Prodavac je takođe koristio ovu metodu sa radnom snagom, zapošljavajući mlade ljude sa malim iskustvom u organizaciji i lošim radnim iskustvom kako bi se uskladio sa visokim stopama proizvodnje. Sa vojskom mladih ljudi željnih da nađu posao, Wal-Mart ima beskrajnu ponudu “saradnika”. Poput Forda 1920-ih, Wal-Mart je također kreirao proizvodni model.
U Fordovim fabrikama radnici su imali stabilne poslove i plate za život, iako su radnici trpeli društvenu kontrolu i eksploataciju. Dok je Fordov model dizajniran tako da zaposleni mogu kupiti konačni proizvod, Fordovo vozilo, situacija za radnike Wal-Marta je sumorna. Mnogi zaposleni u Wal-Martu ne mogu sebi priuštiti kupovinu u radnjama svog poslodavca i moraju izdržati nestabilne i nesigurne radne uvjete.
Prema sindikalnom aktivisti Falconu, Wal-Mart ima dobar imidž u očima kupaca, ali lošu reputaciju zbog tretmana radnika. Wal-Mart je možda izašao u susret, sa sindikalnim delegatima koji su bili željni poboljšanja uslova rada i sindikalnog okupljanja više radnika u trgovinama. Argentinski radnici se zalažu za nezavisno sindikalno zastupanje i čini se da napreduju uprkos pritiscima.
Marie Trigona je novinarka iz Argentine i redovno piše za Americas Policy Program (www.americaspolicy.org). Može se dobiti na mtrigona(a)msn.com.
Za više informacija
resursi:
Izvještaj Human Rights Watch-a „Prava: Wal-Martovo kršenje prava američkih radnika na slobodu udruživanja“
http://hrw.org/reports/2007/us0507/
Dan akcije protiv prodavača velikih kutija (17. novembar 2007.)
http://intldayofaction.bbc.wikispaces.net/
Agora TV Wal-Mart video
http://www.revolutionvideo.org/agoratv/secciones/luchas_obreras/wall_wart.html
Wal-Mart sat
http://walmartwatch.com/
Wal-Mart br
http://wal-mart-no.blogspot.com/
Probudi se Wal-Mart
http://www.wakeupwalmart.com/
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati