Otkako je afrička komanda počela sa radom 2008. godine, broj američkog vojnog osoblja na afričkom kontinentu skočio je 170 posto, od 2,600 to 7,000. Broj vojnih misija, aktivnosti, programa i vježbi tamo je porastao za 1,900 posto, sa 172 na 3,500. Udari dronovima imaju skočio i broj komandosa razmještene eksponencijalno se povećao zajedno sa veličinom i opsegom AFRICOM-ova konstelacija baza.
Američka vojska je nedavno izvršila 36 imenovanih operacija i aktivnosti u Africi, više od bilo kojoj drugoj regiji svijeta, uključujući i Veliki Bliski istok. Trupe rasute širom Afrike redovno savetuju, obučavaju i sarađuju sa lokalnim snagama; prikupiti obavještajne podatke; vršiti nadzor; i izvode zračne napade i kopnene napade usmjerene na “suprotstavljanje nasilnim ekstremistima na afričkom kontinentu.”
AFRICOM “remeti i neutrališe transnacionalne pretnje” kako bi “promovirali regionalnu sigurnost, stabilnost i prosperitet”, navodi se u izjavi o misiji. Ali otkako je AFRICOM počeo, ključni pokazatelji sigurnosti i stabilnosti u Africi su naglo pali prema Afričkom centru za strateške studije Ministarstva odbrane, istraživačkoj instituciji Pentagona. “Sve u svemu, aktivnost militantnih islamističkih grupa u Africi se udvostručila od 2012. nedavne analize od strane Afričkog centra.
Sada na kontinentu djeluju otprilike 24 "aktivne militantne islamističke grupe", u odnosu na samo pet iz 2010. godine, pokazala je analiza. Danas se 13 afričkih zemalja suočava s napadima ovih grupa - što je povećanje od 160 posto u istom vremenskom periodu. U stvari, broj “nasilnih događaja” na cijelom kontinentu je skočio za 960 posto, sa 288 u 2009. na 3,050 u 2018., prema analizi Afričkog centra.
Iako su razni faktori vjerovatno doprinijeli porastu nasilja, neki stručnjaci kažu da preklapanje između postojanja komande i rastućih nemira nije slučajnost.
“Nagli porast terorističkih incidenata u Africi naglašava činjenicu da je Pentagonov pretjerano militarizirani pristup problemu bio sumorni neuspjeh”, rekao je William Hartung, direktor projekta za oružje i sigurnost u Centru za međunarodnu politiku. “Ako ništa drugo, pokušaj da se terorizam iskorijeni silom može pogoršati problem, izazivajući reakciju terorista i služeći kao oruđe za regrutaciju ekstremističkih grupa.”
Uzmimo, na primjer, Somaliju. Tokom protekle decenije, AFRICOM je vodio stotine zračnih napada i misija komandosa tamo i tvrdi da je neprijateljski broj tijela oko 800 terorista, prvenstveno pripadnika Shababa, militantne grupe. Broj američkih zračnih napada je u posljednje vrijeme naglo porastao, skočivši sa 14 pod predsjednikom Barackom Obamom 2016. na 47 pod Trumpovom administracijom prošle godine. Ipak, Pentagonova vlastita analiza pokazala je da nasilne epizode u kojima su uključeni Šabab predstavljaju otprilike 50 posto svih aktivnosti militantnih islamističkih grupa u Africi i da je ta “stopa ostala dosljedna u protekloj deceniji”.
U oktobru 2017. pripadnici Islamske države u Velikoj Sahari, ili ISGS, upali u zasedu američkih trupa blizu granice sahelijskih država Mali i Niger, ubivši četiri američka vojnika i ranio još dvoje. Neposredno nakon napada, AFRICOM je tvrdio da su trupe pružale "savjete i pomoć" lokalnim partnerima, ali je kasnije otkriveno da su se američki komandosi koji su djelovali zajedno s nigerijskim snagama - sve dok se loše vrijeme nije umiješalo - nadali da će se povezati s drugim kontingentom američkih specijalaca operateri koji pokušavaju ubiti ili uhvatiti vođu Islamske države Doundouna Cheffoua.
Uprkos ovim i nekoliko drugih dugotrajnih američkih vojnih napora u regionu, militantne grupe u Sahelu postale su aktivnije, a njihovi napadi učestaliji, navodi Afrički centar. Zapravo, "nasilne epizode" povezane sa grupama povezanim s Al Kaidom u islamskom Magrebu ili AQIM-om i ISGS-om povećale su se sa 192 u 2017. na 464 prošle godine. Istovremeno, smrtni slučajevi povezani sa ovim grupama su se više nego udvostručili, sa 529 na 1,112.
Ovo je posebno značajno u svjetlu izvještaja iz 2000. godine pripremljen pod pokroviteljstvom Instituta za strateške studije Ratnog koledža američke vojske, koji je ispitivao “afričko sigurnosno okruženje”. Iako je konstatovao postojanje „unutrašnjih separatističkih ili pobunjeničkih pokreta“ u „slabim državama“, kao i milicija i „vojski vođa rata“, nije spominjao islamski ekstremizam ili velike transnacionalne terorističke prijetnje. Sada Afrički centar broji 24 "aktivne militantne islamističke grupe" na kontinentu, dok su drugi zvanični podaci posljednjih godina taj broj skoro 50 terorističkih organizacija i „nedozvoljene grupe“ svih vrsta.
Ni Pentagon ni AFRICOM nisu odgovorili na pitanja Intercepta o analizi Centra za Afriku, efikasnosti komande i bilo kakvoj ulozi koju je možda odigrala u rastućem nasilju na kontinentu.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati