Danas, 27. marta 2014. godine, MMF je objavio širok pregled svojih uslova za kredite i druge mjere za ukrajinsku ekonomiju. Ono što ti uslovi i odredbe znače manje je spas ukrajinske ekonomije nego početak ekonomske depresije nalik Grčkoj za ukrajinsko stanovništvo.
Ukrajinska ekonomija je očigledno ušla u recesiju, svoju treću od 2008. godine, negde u drugoj polovini 2013. godine. Neke nedavne procjene vjerovatnog smanjenja ekonomije u 2014-15. kretale su se od 5%-15% u padu BDP-a.
Tekst 'Spremnog sporazuma MMF-a sa Ukrajinom' objavljen 27. marta, priznaje trenutnu tešku ekonomsku nestabilnost ukrajinske privrede. Međutim, ono što ne priznaje je kako će paket MMF-a dalje negativno uticati na tu ekonomiju.
Dogovor sa MMF-om predviđa 14-18 milijardi dolara finansijske podrške MMF-a u naredne dvije godine, 2014-15. Još potencijalnih 9 milijardi dolara navodno će doći iz drugih zemalja, iako u još neodređenom obliku. Evropska banka za obnovu i razvoj će očigledno obezbediti 2 milijarde od tih 9 milijardi dolara. Pretpostavlja se da američki paket pomoći od oko 1-2 milijarde dolara koji trenutno prolazi kroz američki Kongres predstavlja još jedan element od 9 milijardi dolara. Preostalih 5 dolara od 9 milijardi dolara koje nije finansirao MMF još je neidentifikovano.
Ukupni iznos od 27 milijardi dolara je znatno veći od 15 milijardi dolara o kojima se prethodnih sedmica govorilo u javnoj štampi i više od 20 milijardi dolara koje je Ukrajina tražila od MMF-a krajem 2013. – što je pokazatelj da se ekonomija pogoršava brže nego što je prijavljeno od početka 2014.
U prethodnim člancima o ukrajinskoj ekonomskoj situaciji prije nekoliko sedmica, ovaj pisac je procijenio da će biti potrebno najmanje 50 milijardi dolara za stabilizaciju ukrajinske ekonomije u naredne dvije godine. Taj bi broj mogao čak i porasti do 2015.
Izjava MMF-a od 27. marta bavi se onim što se smatra najvažnijim ekonomskim slabostima ukrajinske ekonomije koje zahtijevaju hitnu i fokusiranu pažnju. Te slabosti uključuju trenutni trgovinski deficit Ukrajine, njene međunarodne devizne rezerve koje se brzo smanjuju, fiskalni budžetski deficit i budžetski deficit njene državne gasne kompanije Naftogas u državnom vlasništvu.
MMF procjenjuje da je ukrajinski trgovinski deficit (izvoz minus uvoz) od oko 9% BDP-a (17 milijardi dolara godišnje) posljedica stagnacije ukrajinskog izvoza. Ono što MMF predlaže da bi se ovo riješilo je da se ukrajinskoj valuti omogući da nastavi da 'slobodnije pluta'. Ukrajinska valuta je do sada u 2014. već pala za 26% u odnosu na dolar. Dakle, ideja je da se dozvoli da valuta još više opada. U teoriji, to će učiniti ukrajinski izvoz konkurentnijim i zauzvrat smanjiti trgovinski deficit. Problem je što će to takođe dovesti do naglog rasta cene uvoza, a samim tim i do inflacije za ukrajinska domaćinstva. Politika MMF-a podsticanja daljeg pada valute, drugim riječima, značiće još veću domaću inflaciju, prvenstveno na domaćinstva, a samim tim i manju potrošnju domaćinstava na druga dobra i usluge.
Omogućavanje daljeg pada valute takođe sugeriše da je politika MMF-a da ukrajinska centralna banka ne interveniše agresivno u narednim mesecima kako bi podržala valutu na globalnim tržištima. To oslobađa više sredstava MMF-a za servisiranje duga zapadnim bankama za tekuće i prošle kredite. Kako se navodi u saopštenju MMF-a, „velike otplate spoljnog duga se naziru u 2014-15. Iznos otplate duga procjenjuje se na 6.2 milijarde dolara. Tako će ukrajinska domaćinstva dijelom platiti otplatu duga zapadnim bankama tako što će se morati prilagoditi višoj inflaciji i smanjiti svoju realnu potrošnju.
S obzirom na to da će 6.2 milijarde dolara od ukupnog paketa MMF-a od 27 milijardi dolara otići na otplatu dugova zapadu, to također znači da samo oko potencijalno 21 milijarda dolara od ukupnog paketa pomoći MMF-a ostaje za stimulaciju ukrajinske ekonomije. Ali ključna riječ ovdje je 'potencijalno', budući da će mnogo manje od 21 milijarde dolara zapravo otići u ekonomiju - i biće nadoknađeno daleko više 'izvučeno' po dogovoru sa MMF-om.
Neto injekcija MMF-a od 21 milijarde dolara je ekonomska iluzija. Evo zašto.
Prvo, ukrajinska ekonomija će pasti kao rezultat paketa MMF-a jer mjere MMF-a zahtijevaju velike promjene u monetarnoj i fiskalnoj politici Ukrajine koje će u neto iznosu usporiti, a ne stimulirati ukrajinsku ekonomiju.
Na primjer, izjava MMF-a poziva na monetarnu politiku koja cilja na „stabilnost domaćih cijena uz održavanje fleksibilnog deviznog kursa“. To znači da će MMF tražiti od centralne banke, Narodne banke Ukrajine (NBU), da smanji ponudu novca u Ukrajini i tako podigne domaće kamatne stope, kao dio „okvira ciljanja inflacije u narednih dvanaest mjeseci da se čvrsto usidre inflaciona očekivanja.” Bez ekonomskog žargona, to znači da će politika NBU i MMF-a podizanjem kamatnih stopa usporiti privredu kako bi se nadoknadili očekivani inflatorni pritisci uvoza koji će nastati usled daljeg pada valute. Ta politika povećanja kamatnih stopa osmišljena da nadoknadi očekivanu uvoznu inflaciju dodatno će usporiti realnu ekonomiju. A to se pretvara u daljnji gubitak radnih mjesta jer preduzeća smanjuju proizvodnju zbog rastućih troškova kamata.
Ali to nije pola. Mjere MMF-a ne samo da će dovesti do povećanja uvozne inflacije, već će proizvesti još veće inflatorne pritiske kao rezultat uslova koje je MMF diktirao u vezi sa ukrajinskim prirodnim gasom. Procjene su da će cijene prirodnog gasa porasti za 79% kao rezultat povećanja cijena gasa od 50% koji je diktirao MMF. Istovremeno, kako cijene plina eskaliraju subvencije za gas domaćinstvima će se potpuno ukinuti u naredne dvije godine, prema dogovoru sa MMF-om.
Prijavljeno je da su subvencije za gas domaćinstvima ekvivalentne 7.5% ukrajinskog BDP-a. Dakle, eliminisanje subvencija za gas znači smanjenje potrošnje od 6.5 milijardi dolara godišnje, jer će domaćinstva morati da smanje ostalu potrošnju kako bi sada platila povećanje cene gasa i potpuno ukidanje subvencija za gas.
To postepeno ukidanje subvencija za gas i povećanje cena gasa od 79 odsto znači smanjenje stvarne potrošnje od 13 milijardi dolara tokom dve godine, 2014-15. Tih 13 milijardi dolara dodatno smanjuje preostalu 21 milijardu dolara iz paketa MMF-a, ostavljajući samo 8 milijardi dolara potencijalnog neto preostalog podsticaja za realnu ekonomiju iz sporazuma sa MMF-om. Međutim, to još uvijek nije cijela slika negativnog utjecaja sporazuma MMF-a na ukrajinsku ekonomiju.
Dogovor sa MMF-om također poziva na reforme 'fiskalne politike', ili kako se kaže, potrebu za "provedbom dubljeg fiskalnog prilagođavanja" koje će "smanjiti fiskalni deficit na oko 2.5% BDP-a do 2016. godine". To smanjenje budžeta od 2.5% predstavlja dodatnih 4.5 milijardi dolara kombinovanog godišnjeg smanjenja potrošnje ukrajinske vlade (i/ili povećanja poreza), vjerovatno u svakoj od naredne dvije godine.
Smanjenje potrošnje će bez sumnje proizaći iz smanjenja radnih mjesta u vladi i smanjenja plata preostalih državnih radnika. To će takođe nesumnjivo uključivati duboke rezove u penzionom sistemu koji će uticati na sve penzionere, a neki procjenjuju da će značiti smanjenje penzija do 50% do 2016. Moguće je da će smanjenje vladinog deficita od 4.5 do 9 milijardi dolara u narednih 1 do 2 godine će značiti povećanje poreza na promet za potrošačka domaćinstva jer se porezi smanjuju za preduzeća, budući da izjava MMF-a od 27. marta takođe poziva na „mjere za olakšavanje povrata PDV-a (poreza na dodatu vrijednost) preduzećima“.
U svom saopštenju od 27. marta MMF nije konkretno naveo potrebna smanjenja radnih mjesta, plata i penzija. Jasno je da se čeka da ukrajinska privremena vlada sebi i ukrajinskom narodu nanese te ekonomske rane, nakon čega će Uprava i Izvršni odbor MMF-a odobriti ponuđeni dogovor.
Da rezimiramo, dogovor sa MMF-om od 27. marta predviđa da se zapadnim bankama i zajmodavcima isplati 6.5 milijardi dolara u naredne dvije godine za otplatu duga. To dodatno zahtijeva smanjenje subvencija za gas za domaćinstva za još 13 milijardi dolara plus potpuno ukidanje subvencija za gas. I indirektno poziva ukrajinsku vladu da smanji potrošnju za najmanje 8 milijardi dolara (2.5% BDP-a) u naredne dvije godine – u obliku smanjenja radnih mjesta u vladi, smanjenja plata državnim radnicima i smanjenja isplata penzija vjerovatno 50% za penzionere općenito.
Kada se sve to sabere, nije iznenađujuće da je oko 27 milijardi dolara. To je 27 milijardi dolara ekonomske potrošnje i podsticaja koji su izvučeni iz ukrajinske realne ekonomije prema dogovoru sa MMF-om. Drugim riječima, oko 27 milijardi dolara koje će MMF navodno obezbijediti BDP-u prema najavi od 27. marta. Što znači da će ukrajinska domaćinstva platiti MMF-ov paket od 27 milijardi dolara višim cijenama gasa, ukidanjem subvencija za gas, smanjenjem radnih mjesta i plata u vladi i velikim smanjenjem isplata penzija.
Ali 27 milijardi dolara zapravo nije 'ravnomjerna trgovina'. To je zaista neto negativan podsticaj za Ukrajinu zbog sastava sporazuma sa MMF-om. Imajte na umu da 6.2 milijarde dolara u otplati otplate za servisiranje duga na zapad neće imati apsolutno nikakav pozitivan uticaj na ukrajinski BDP. Dakle, prije svega, to je zapravo samo MMF neto 21 milijarda dolara "u" naspram ukrajinskih 27 milijardi dolara "izvučenih" iz ekonomije prema zahtjevima MMF-a. Ali čak 21 milijarda dolara 'unutra' naspram 27 milijardi 'izlaznih' nije prava neto procjena.
Izuzetih 27 milijardi dolara odražava 'efekat multiplikatora' potrošnje domaćinstava koji je mnogo veći od neto domaće ukrajinske injekcije od 21 milijarde dolara koju je dao MMF. Ako se pretpostavi konzervativni efekat multiplikatora od 1.5, iznos izvučen iz ukrajinske ekonomije je više od 40 milijardi dolara u naredne dvije godine – ogroman iznos s obzirom na to da ukrajinski BDP u 2012. nije bio veći od 175 dolara i da je 2013. stagnirao. . Naravno, 'izlaz' od 40 milijardi dolara je prilagođen za 21 milijardu dolara 'in' i njegovim multiplikativnim efektom. Ali dok će se 'izlazak' od 40 milijardi dolara definitivno dogoditi, nema garancije da će se puna injekcija MMF-a od 21 milijarde dolara zapravo dogoditi zauzvrat.
Ukrajinska centralna banka će bez sumnje nešto od tih 21 milijarde dolara 'ostaviti' da popuni svoje devizne rezerve, danas na oko 10 milijardi dolara ili manje. Neki od njih će se koristiti za pomoć ukrajinskim preduzećima da kupe evropski uvoz repromaterijala, za koji se predviđa da će troškovi značajno porasti kako ukrajinska valuta nastavlja da opada. A dio će ići na kredite NBU-a ukrajinskim preduzećima koja će gomilati novac, a ne koristiti ga za proširenje proizvodnje. Sve to znači da vjerovatno ne više od polovine od 21 milijarde dolara neto injekcije MMF-a zapravo neće uticati na stvarnu ukrajinsku ekonomiju. S obzirom na ova 'curenja', multiplikativni efekti injekcija MMF-a će se bez sumnje pokazati negativnim. Nije nerazumno pretpostaviti da će više od 10 milijardi dolara od MMF-ovih 21 milijarde dolara ući u realnu ekonomiju Ukrajine kao podsticaj.
To ne ostavlja više od 10 milijardi dolara neto podsticaja u naredne dvije godine, nadoknađeno 'multiplikatorom' smanjenja realne ekonomije od 40 milijardi dolara u naredne dvije godine. Neto smanjenje ukrajinskog BDP-a od 30 milijardi dolara u naredne dvije godine, ili oko 15 milijardi dolara godišnje, predstavlja kumulativni pad BDP-a od najmanje 18%. A to je depresija slična Grčkoj.
Apsorbirajući ukrajinsku ekonomiju u eurozonu, ova potonja zapravo uzima pod svoje ekonomsko okrilje još jednu 'Grčku' i 'Španiju'. I kao u slučaju ovih potonjih ekonomija, oni koji će platiti neće biti bankari i multinacionalni biznismeni, već ukrajinski narod. Ali to je suštinska i ponovljena istorija i naslijeđe MMF-ovih poslova na globalnom nivou u posljednje tri decenije.
Dr. Jack Rasmus je autor knjiga iz 2010. i 2012. godine, “Epska recesija: uvod u globalnu depresiju” i “Obamina ekonomija: oporavak za malobrojne”, Pluto Presss, 2010. i 2012. On je domaćin sedmične radijske emisije 'Alternative Visions ', na Progressive Radio Network u SAD-u. Njegova web stranica je www.kyklosproductions.com a njegov blog je jackrasmus.com. Njegova twitter ručica je @drjackrasmus.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati
1 komentar
Kako Ukrajina tako tužno saznaje, nije vam potrebna invazija da biste silovali i opljačkali zemlju. Oligarsi to mogu učiniti bez ispaljenog metka – ne računajući njihove snajpere. Zapad je fokusiran na Krim kako bi skrenuo pažnju sa onoga što će se dogoditi ukrajinskom narodu. Na Krimu će se penzije skoro udvostručiti, u Ukrajini će se prepoloviti. 21 milijardu dolara "obećane" pomoći će ići zapadnim bankama i oligarsima, dok će Ukrajinci raditi kao nadničari u Rusiji. Samo prošle godine skoro 3 miliona ljudi našlo je posao u Rusiji. U 2013. godini njihova zarada u Rusiji iznosila je preko 20 milijardi dolara, što je oko 12% ukrajinskog BDP-a.