Najbogatiji 1 posto prigrabio je gotovo dvije trećine svog novog bogatstva vrijednog 42 biliona dolara stvorenog od 2020. godine, što je skoro dvostruko više novca od najnižih 99 posto svjetske populacije, otkriva danas novi izvještaj Oxfama. Tokom protekle decenije, 1 procenat najbogatijih je zauzeo oko polovine svog novog bogatstva.
Opstanak najbogatijih objavljuje se na dan otvaranja Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, Švicarska. Elite se okupljaju u švajcarskom skijalištu dok su ekstremno bogatstvo i ekstremno siromaštvo istovremeno porasli po prvi put u 25 godina.
Gabriela Bucher, izvršna direktorica Oxfam International-a kaže: „Vrijeme je da rušimo zgodan mit da smanjenje poreza za najbogatije rezultira time da njihovo bogatstvo nekako 'curi dolje' na sve ostale. Četrdeset godina smanjenja poreza za superbogate pokazalo je da plima ne podiže sve brodove – samo superjahte.”
Milijarderi su doživjeli izuzetan porast svog bogatstva. Tokom godina pandemije i krize troškova života od 2020. godine, 26 biliona dolara (63 posto) cjelokupnog novog bogatstva zauzeo je 1 posto najbogatijih, dok je 16 biliona dolara (37 posto) otišlo u ostatak svijeta zajedno. Milijarder je zaradio otprilike 1.7 miliona dolara na svaki dolar novog globalnog bogatstva koji je zaradila osoba u donjih 1 posto. Bogatstvo milijardera poraslo je za 90 milijardi dolara dnevno. Ovo dolazi uz deceniju istorijskih dobitaka — broj i bogatstvo milijardera koji su se udvostručili u poslednjih deset godina.
Bogatstvo milijardera poraslo je 2022. uz brz rast profita od hrane i energije. Izvještaj pokazuje da je 95 prehrambenih i energetskih korporacija više nego udvostručilo svoj profit u 2022. Ostvarili su 306 milijardi dolara neočekivane dobiti, a od toga su isplatili 257 milijardi dolara (84 posto) bogatim dioničarima. Dinastija Walton, koja posjeduje polovinu Walmarta, dobila je 8.5 milijardi dolara tokom prošle godine. Indijski milijarder Gautam Adani, vlasnik velikih energetskih korporacija, vidio je da je ovo bogatstvo poraslo za 42 milijarde dolara (46 posto) samo u 2022. godini. Višak korporativnih profita pokrenuo je najmanje polovinu inflacije u Australiji, SAD-u i Velikoj Britaniji.
Istovremeno, najmanje 1.7 milijardi radnika sada živi u zemljama u kojima inflacija nadmašuje plate, a preko 820 miliona ljudi - otprilike svaki deseti ljudi na Zemlji - gladuje. Žene i djevojčice često jedu najmanje i posljednje i čine skoro 60 posto gladne svjetske populacije. Svjetska banka kaže da vjerovatno vidimo najveće povećanje globalne nejednakosti i siromaštva od Drugog svjetskog rata. Čitave zemlje su pred bankrotom, a najsiromašnije zemlje sada troše četiri puta više na vraćanje dugova bogatim kreditorima nego na zdravstvo. Tri četvrtine svjetskih vlada planira smanjenje potrošnje u javnom sektoru - uključujući zdravstvo i obrazovanje - za 2 biliona dolara u narednih pet godina.
Oxfam poziva na sistemsko i sveobuhvatno povećanje oporezivanja superbogatih kako bi se povratio krizni dobitak potaknut javnim novcem i profiterstvom. Decenije smanjenja poreza za najbogatije i korporacije podstakle su nejednakost, a najsiromašniji ljudi u mnogim zemljama plaćaju veće porezne stope od milijardera.
Elon Musk, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, platio je “pravu poresku stopu” od oko 3 posto između 2014. i 2018. Aber Christine, prodavac brašna u Ugandi, zarađuje 80 dolara mjesečno i plaća poreznu stopu od 40 posto.
Širom svijeta, samo četiri centa na svaki porezni dolar sada dolazi od poreza na bogatstvo. Polovina svjetskih milijardera živi u zemljama bez poreza na nasljedstvo za direktne potomke. Oni će svojim nasljednicima prenijeti kovčeg s blagom bez poreza od 5 biliona dolara, više od BDP Afrike, koji će pokretati buduću generaciju aristokratskih elita. Prihodi bogatih ljudi uglavnom su nezarađeni, proizlaze iz prinosa na njihovu imovinu, ali se u prosjeku oporezuju sa 18 posto, nešto više od pola od prosječne najviše poreske stope na plate i dnevnice.
Izvještaj pokazuje da su porezi na najbogatije nekada bili mnogo veći. Tokom posljednjih četrdeset godina, vlade širom Afrike, Azije, Evrope i Amerike smanjile su stope poreza na dohodak najbogatijima. Istovremeno su povećali poreze na robu i usluge, koji nesrazmjerno padaju na najsiromašnije ljude i pogoršavaju rodnu nejednakost. U godinama nakon Drugog svjetskog rata, najveća stopa federalnog poreza na dohodak SAD-a ostala je iznad 2 posto i iznosila je u prosjeku 90 posto između 81. i 1944. Slični nivoi poreza u drugim bogatim zemljama postojali su tokom nekih od najuspješnijih godina njihovog ekonomskog razvoja i igrali su ključnu ulogu ulogu u širenju pristupa javnim uslugama poput obrazovanja i zdravstvene zaštite.
Prema novoj analizi Saveza za borbu protiv nejednakosti, Instituta za političke studije, Oxfama i Patriotic Millionaires, godišnji porez na bogatstvo do 5 posto na svjetske multimilionere i milijardere mogao bi prikupiti 1.7 biliona dolara godišnje, što je dovoljno da podigne 2 milijarde ljudi koji izlaze iz siromaštva, u potpunosti finansiraju nedostatke u okviru postojećih humanitarnih poziva, isporuče desetogodišnji plan za okončanje gladi, podrže siromašnije zemlje koje su razorene klimatskim uticajima i pruže univerzalnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu za sve koji žive u niskim i nižim srednjim zemlje prihoda.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati