Izvor: Intercept
Sve do njegove smrti sinoć u vazdušnom napadu u blizini međunarodnog aerodroma u Bagdadu, general-major Kasim Sulejmani bio je najstrašniji protivnik Sjedinjenih Država na Bliskom istoku. Kao komandant snaga Kuds, eksternog operativnog ogranka Korpusa garde islamske revolucionarne revolucije, Sulejmani je vodio desetogodišnji proxy rat protiv SAD-a i njihovih saveznika širom Iraka i regiona. Bio je to sukob u kojem je iranska strana u velikoj mjeri izašla na vrh, jer je njihova vlastita procurila interna dokumenta su pokazali.
Prijavljeni sinoćnji vazdušni napad podigao je ovaj ogorčeni sukob na potpuno novi nivo. Ubistvo Sulejmanija, zajedno s nekoliko drugih najviših vođa iračke šiitske milicije, jedina je najznačajnija smrtonosna operacija od zajedničkog američko-izraelskog atentata na operativca libanskog Hezbolaha Imada Mughniyeha u Damasku 2008.
To je ujedno i možda najnepromišljeniji vanjskopolitički postupak predsjednika Donalda Trumpa otkako je preuzeo dužnost. Za razliku od Mughniyeha ili drugih nedržavnih militanata koje su Sjedinjene Države ubile tijekom godina, Suleimani je bio visoki zvaničnik strane vlade. Bio je popularna ličnost među iranskim nacionalistima čiju je reputaciju komandanta bojnog polja u Iraku i Siriji javno promovirao režim koji je želio povećati svoju opadajuću domaću popularnost. Čini se da njegovo ubistvo označava početak direktnih neprijateljstava između Sjedinjenih Država i Irana, pri čemu najviši zvaničnici očigledno nisu zabranjeni za nasilje. Ministarstvo odbrane je kasno sinoć izdalo a izjava preuzimajući odgovornost za Sulejmanijevo ubistvo, rekavši da su on i Kuds snage "odgovorni za smrt stotina američkih i koalicionih pripadnika i ranjavanje hiljada drugih".
Iako je ta tvrdnja nesumnjivo tačna, izjava nije naznačila šta Sjedinjene Države ili njihovi saveznici očekuju da će se dogoditi nakon ovog ekstremnog koraka. Uprkos njihovim razlikama s Iranom, ni Obamina ni administracija Georgea W. Busha nisu smatrali da je mudro ubiti najpoznatijeg iranskog vojnog komandanta.
“Ovo izgleda kao vrlo kratkovida odluka. Ne mogu zamisliti toliko razmišljanja o tome osim percepcije da bi ubistvo Sulejmanija izgledalo kao velika pobjeda”, rekla je Dina Esfandiary, stručnjakinja za Iran u Century Foundation. “Iranci će definitivno odgovoriti, ali ne na način koji bi pokrenuo sveobuhvatni rat, za koji znaju da će izgubiti.”
Na osnovu prethodnog presedana, svaki iranski odgovor će vjerovatno biti asimetričan i izveden od strane proxy grupa, a može uključivati i fizičke ili sajber napade na kritičnu infrastrukturu. U mjeri koja nije viđena godinama, američko osoblje u Iraku također može biti u opasnosti. U prošlosti se direktno ciljanje američkih trupa u zemlji smatralo tabuom s obzirom na dugogodišnji cilj Irana da spriječi eskalaciju koja bi mogla dovesti do sveopšteg rata. Ali s obzirom da se sukob iznenada pretvorio u vrući rat s prvorangiranim Irancem kao metom, to bi se moglo promijeniti. Posljedice mogu biti bolne za obje strane.
Ubistvo Sulejmanija je na mnogo načina prekretnica u politici konfrontacije s Iranom koju Trump vodi otkako je preuzeo dužnost. Odnos između Sjedinjenih Država i Irana dostigao je relativno visoku tačku nakon potpisivanja sporazuma iz Obamine ere o iranskom nuklearnom programu 2015. Od početka su se tom sporazumu protivili jastrebovi koji su ustuknuli od bilo kakvog kompromisa s Iranom i zalagali se za najagresivniji mogući stav. Trumpova odluka da opozove američko učešće u nuklearnom sporazumu nakon preuzimanja dužnosti pomogla je da se pokrene lanac događaja koji je dvije zemlje približio potpunom ratu nego ikad od Iranske revolucije 1979. godine. Sulejmanijevo ubistvo je također vjerovatno eliminiralo mogućnost da budući američki predsjednik ponovo uđe u nuklearni sporazum ako Trump izgubi na izborima 2020. godine.
"Štrajk je loša vijest, jer skida sa stola sve izglede za budući dijalog između Irana i Sjedinjenih Država", rekao je Esfandiary. “Sulejmani je bio popularna ličnost unutar Irana, pa će čak i mnogi Iranci koji su protiv vlade vjerovatno biti ogorčeni zbog napada na visokog zvaničnika njihove zemlje. Nijedan iranski lider neće moći poštedjeti politički kapital za saradnju sa SAD, barem u doglednoj budućnosti.”
Ubistvo Sulejmanija je najnoviji i najznačajniji događaj u intenziviranju američko-iranskog sukoba unutar Iraka. Kao odgovor na granatiranje od strane iranskih milicija koje su ubile američkog izvođača radova i nekoliko Iračana, SAD su ranije ove sedmice izvele zračni napad u kojem je ubijeno desetine pripadnika šiitskih milicija povezanih s Iranom. Danima kasnije, pripadnici te iste milicije upao u američku ambasadu, razbijajući prozore i prisiljavajući diplomatsko osoblje da se zabarikadira unutra radi sigurnosti. Ta kratka opsada je završena bez ikakvih žrtava.
Da budemo jasni, Sulejmani je bio vojni komandant koji je gotovo cijeli život proveo u ratu. Nije mu bilo strano nasilje i po svoj prilici je zamislio takvu smrt za sebe. U tajnim depešama, iranski obavještajci žalio se na brutalni i sektaški način u kojem je vodio rat protiv Islamske države u Iraku. U aprilu je Trumpova administracija poduzela neobičan korak imenovanja Revolucionarne garde strana teroristička organizacija. Ali odluka da se ubije tako moćna osoba bez ikakve očigledne ideje o tome šta slijedi je jezivo nepromišljena. Šta će se dogoditi u narednim sedmicama i mjesecima još uvijek je stvar nagađanja. Ali sa sigurnošću se može reći da će irački civili platiti najvišu cijenu ako krvoproliće u regionu, što je vjerovatno, odmah eskalira.
"Sa iranske strane, očigledno će postojati ljutnja i želja za osvetom", rekao je Thomas Warrick, nerezidentni viši saradnik u Atlantskom savjetu. “Sa sigurnošću se može pretpostaviti da su Iranci ili bilo koja milicija u Iraku koju podržavaju imali planove koje su bili spremni izvršiti ako dođe do ovakvog napada. Jasno je da ovo večeras neće biti gotovo.”
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati