Sve veći izvoz genetski modifikovanih useva deo je regionalnog trenda sa Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj sada usvaja ekonomski model zasnovan na soji. Argentina je napravio radikalan pomak ka soji, koja je istisnula uzgoj mnogih žitarica i povrća, pa čak i proizvodnju goveđeg mesa, osnovnog proizvoda u ishrani nacije i poznatog širom svijeta. Nekada visoko industrijalizovana nacija i raznolika u poljoprivredi, Argentina sada koristi više od polovine svojih ukupnih obradivih površina za monokulturu soje. Većinu proizvodnje soje kontrolišu „skupovi za uzgoj“ ili finansijski špekulanti koji kupuju ili iznajmljuju zemlju od malih farmera koji ne mogu da priušte visoke troškove proizvodnje soje. Ukupno je 47. proizvedeno oko 2008 miliona tona soje.
ArgentinaPoljoprivrednici u Rusiji nedavno su nastavili štrajk širom zemlje u znak protesta zbog vladine poljoprivredne politike. Ovaj protest je posljednja epizoda u dugotrajnom sporu između poljoprivrednog sektora i predsjednice Cristine Fernandez de Kirchner oko poreza na izvoz soje. Plodna južnoamerička nacija sada je treći najveći proizvođač soje na svijetu, iza Sjedinjene Države i Brazil. Procvat u proizvodnji soje u Argentina je posljednjih godina požnjeo rekordne profite za farmere soje i multinacionalne kompanije koje prodaju biotehnologiju za monokulturne usjeve, ali je uzeo danak na proizvodnju hrane, tradicionalne farmere i okoliš.
Genetski modificirani organizmi (GMO) sve više igraju ključnu ulogu u ekonomiji i opskrbi planete hranom. Gotovo 95% soje uzgojene u Argentina je genetski modificirana, usvajajući tehnologiju Roundup Ready koju prodaje Monsanto. Većina uzgojene soje je za izvoz Kina i EU koje koriste zrno soje za stočnu hranu i živinu.
Za razliku od Banana republika koje su još uvijek netaknute u mnogim dijelovima Centralne Amerike, koje odišu nasiljem kako bi vlade, radnici i stanovništvo na slobodi održali u skladu s velikim poslovnim interesima, model soje ili "republika soje" usvojen u mnogim zemljama Južne Amerike djeluje čista tržišna snaga i konsolidacija. Agrobiznis divovi Monsanto, Dow i Cargill razvili su mehanizme da diktature učine nepotrebnim luksuzom. Šta Argentina i druge južnoameričke nacije imaju zajedničko sa Banana republikama je kolonijalni razvojni model, ili bolje rečeno anti-razvojni model, gdje se nacija vraća oslanjanju na izvoz jednog novčanog usjeva u Prvi svet nacije. Međutim, diktature koje su koristile teror, torturu i cenzuru 1970-ih i ranih 1980-ih odgovorne su za postavljanje temelja za privatizaciju, liberalizaciju trgovinskih barijera, deregulaciju ekoloških standarda i koncentraciju zemljišta što je sazrelo region za invaziju GMO. Model republike soje doveo je do ekonomske zavisnosti od transnacionalnih investicija, rizika suvereniteta hrane, raseljavanja ruralnog stanovništva, degradacije sistema zemljišta i vode, ozbiljnih zdravstvenih pretnji usled upotrebe pesticida i herbicida i dugog spiska društvenih problema kao što je povećana nejednakost i nezaposlenost.
GMO odobrenje
GMO soja je brzo odobrena za uzgoj u Argentina 1996. godine, pod bivšim sekretarom za poljoprivredu Felipeom Solom. Izveštaj o fajlu od 180 stranica, koji je pripremio GMO gigant Monsanto, napisan je na engleskom, bez španskog prevoda, i bio je jedini dokument procenjen pre nego što je Sola odobrila GM soju nakon samo 81 dana pregleda. Bivši sekretar, a sada investitor u industriju soje, osvojio je mjesto u zakonodavnom tijelu na izborima u junu 2009. godine, nadovezujući se na svoje protivljenje odluci predsjednice Cristine Kirchner da poveća izvoznu taksu na soju. Mnogi ministri i predstavnici Kongresa koji su uključeni u usvajanje zakona od tada su postali investitori na tržištu soje.
Kada Argentina odobrio uzgoj GMO 1996. 14 miliona hektara je korišteno za proizvodnju soje. Do 2008. ta površina je porasla na 42 miliona hektara. U svom briljantnom prikazu svjetskog prehrambenog sistema u Puffed and Glaved, Raj Patel opisuje konsolidaciju koja pokriva cijelo globalno tržište. Prema Patelu, 10 kompanija kontrolira polovinu svjetske ponude sjemena, a 10 firmi kontrolira 84 posto tržišta pesticida od skoro 30 milijardi američkih dolara. Predvode agrohemijske firme Monsanto, Dow, Bayer i Dupont Argentina's market. U ironičnom zaokretu, izraz "Ujedinjena republika soje" skovao je industrija genetskog inženjeringa da opiše mapu Argentina, Bolivija, Brazil i Paragvaj sa sve većim tragovima zemlje posvećene soji.
Nebo raste cijena robe za soju zbog sve veće potražnje iz EU, Kina i Indija natjerao je grupu željnih investitora da uđu na selo. „Prva grupa koja ima koristi su očigledno agro-biznis korporacije, osim Monsanta, izvozno-transportne kompanije kao što su Cargill, Bunge i ADM koje su poslale soju u EU i Kina hraniti životinje", kaže Carlos Vicente, šef odjela za informacije Latinska amerika u GRAIN-u, neprofitnoj organizaciji koja podržava male poljoprivrednike. „Druga grupa koja ima koristi u kratkoročnom periodu su 'rastući bazeni' i veliki vlasnici zemljišta Argentina koji su vidjeli brze i izuzetne profite koji su proizveli koncentraciju bogatstva i zemlje."
GMO u štrajku
U republika of soja, došlo je do velikog obračuna između farmera sa monokulturom i vlade. Obje strane se bore oko izvozne takse na unosan usjev. Posljednji štrajk uslijedio je nakon što je predsjednik uložio veto na zakon o poljoprivredi koji bi poljoprivrednike iz područja pogođenih grupom bio izuzet od plaćanja izvoznih dažbina. Poljoprivrednici su također ljuti zbog odbijanja predsjednice Cristine Fernandez da smanji porez od 35%. Porez Cristine Kirchner na izvoz soje je politika prenijeta od njenog supruga, bivšeg predsjednika Nestora Kirchnera, koji je povećao porez na 35% kao hitnu mjeru za oživljavanje ekonomije nakon krize 2001. godine. Ne želeći da izgubi profit, agrarni sektor je odlučio da stupi u štrajk, bukvalno zamrznuvši prodaju žita i stoke, što je protest duži to je veća verovatnoća za poskupljenje hrane i nestašicu hrane.
"Zemlje su prihvatile model soje uglavnom zato što su mnogi ministri, zamjenici, senatori i gradonačelnici investitori u soju, drugo, barem u slučaju Argentine, država je primala prihode kroz oporezivanje izvoza", kaže Javier Souza, poljoprivredni inženjer i regionalni koordinator Latinoameričke akcione mreže za alternativne pesticide. Malo je vjerovatno da će vlada poništiti svoju podršku izvoznim nametima na soju, budući da je prihod od izvoza soje premašio skoro 16 milijardi dolara u 2008. godini, što je donelo ključni prihod za državne državne rezerve.
Uoči posljednjeg štrajka poljoprivrednika, GMO gigant Monsanto dobio je "Zlatnu nagradu" kao najbolji biznis u Argentina za 2008. godinu iz časopisa Fortuna. Kompanija je prodala više od 2.7 milijardi dolara sjemena i herbicida korištenih u paketu Roundup Ready, kontrolirajući 50 posto tržišta sjemena. U intervjuu za časopis Fortuna, Bernardo Calvo, predsjednik ogranka Monsanta u Latinskoj Americi, rekao je da Argentina i dalje ima eksponencijalni kapacitet za proširenje proizvodnje GMO soje i kukuruza. Za Monsanto, agro-vladin sukob „nestabilnost uzrokovana sukobom sela i vlade je tu na duge staze i čak i ako ova kompanija ne učestvuje u politici, nama je bolje u zemljama i regionima u kojima su naši proizvođači a vlade su uspješne."
Losing Farmers
Lokalno, pokrajinske vlade su željno stvarale povoljne uslove za uzgoj soje čak i na štetu lokalnih farmera i autohtonih zajednica. Čako je jedna takva pokrajina, bliža Bolivijaje granica nego da Buenos Ajres, gdje su tradicionalni farmeri legalno zauzeli zemlju, ali bez posjeda na kojoj su farmeri živjeli decenijama i obrađivali zemlju. Ramon Alberto Lopez, vođa lokalne organizacije raseljenih farmera u severna provincija of Chaco kaže da je soja donijela mnoge društvene probleme. "Kao rezultat soje, više od 50 posto stanovništva je raseljeno sa sela. Soja za neke znači profit, za nas je smrt." Prema zvaničnom popisu poljoprivrede, ukupno 103,405 farmera zatvorilo je svoje farme između 1988. i 2002. godine, što čini ¼ poljoprivrednih preduzeća, dok je prosječna veličina farmi porasla sa 421 na 538 hektara. Uzgoj soje je visoko mehanizovan i zahteva minimalan rad. Odgurnuto od zemlje, ruralno stanovništvo je primorano da migrira u urbana područja gdje su smještaj i zapošljavanje oskudni. Chaco je druga najsiromašnija pokrajina sa 40 posto stanovništva koje živi ispod granice siromaštva. Santiago del Estero, još jedna pokrajina koja ostvaruje rekordan profit od novih plantaža soje je najsiromašnija pokrajina.
„Porodična zemlja je uništena buldožerom sa napretkom soje, sada smo stjerani u ćošak, bukvalno okruženi poljima soje“, rekla je Veronica Gomez iz MOCASE – Pokreta Campesino iz Santiago del Estera. Više od 9,000 porodica čini MOCASE, pokret tradicionalnih farmera i autohtonih grupa. Procjenjuje se da je više ljudi iz Santiago del Estero žive van provincije nego u svom rodnom Santiago del Estero. Gomez kaže da farmeri koji odluče da prodaju svoju zemlju i žive okruženi poljima soje, "mi nismo direktni potrošači agro-toksina, ali smo i dalje pogođeni."
Poisoned Communities
širom Argentina u ruralnim zajednicama bilo je izvještaja o intoksikacijama herbicidima i pesticidima potrebnim u paketu sjemena Roundup Ready koji prodaje Monsanto. Brojne studije su pokazale da herbicid glifosat i pesticid endolsufan uzrokuju ozbiljne zdravstvene posljedice od raka do urođenih mana. Glifosat je najprodavaniji herbicid u svijetu i široko se koristi na usjevima soje u Argentina, koji se koristi u paketu Roundup Ready jer je soja genetski modificirana da toleriše herbicid glifosat. Godišnje se raspršuje više od 44 miliona galona glifosata Argentina. MOCASE je izvijestila da je sudu iznijela više od 100 optužbi za trovanje agrohemijom Santiago del Estero. Darío Aranda, novinar nacionalnog dnevnika, Stranica / 12, izvijestio je o brojnim zajednicama u regijama koje proizvode soju širom zemlje koje su se suočile s ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući stanovnike provincija Buenos Aires, Entre Rios, Chaco, Santa Fe i Formosa.
Čelnici industrije su se opirali propisima o upotrebi agro-hemikalija. Ovo pitanje je toliko osjetljivo da je vlada šutjela. ArgentinaSadašnji ministar poljoprivrede Carlos Cheppi odbio je sve formalne zahtjeve za intervju. Njegov sekretar za štampu rekao je da Ricardo Gouna "nije voljan da govori o upotrebi i regulaciji agrohemikalija u Argentinaje industrija soje." Guillermo Cal je izvršni direktor CASAFE—ArgentinaUdruženje agrohemijskih kompanija koje među svoje članove ubraja Monsanto, Dow Agro-sciences, Dupont i Bayer CropScience. On je u intervjuu rekao da su opštinske naredbe o ograničenju udaljenosti na kojima se agrohemikalije mogu prskati u blizini stambenih naselja potpuno smiješne. "Niko neće imati problema sa proizvodom poput glifosata koji se prska u blizini njihove kuće."
Budućnost soja republika
Sljedeća granica GMO-a u regionu bit će kukuruz, a Monsanto priprema investiciju od 200 miliona dolara za Argentina u naredne tri godine. Kompanija se nada da će se domaći stočari preseliti da ishrane goveda, a ne da hrane travu. Već je stočarstvo samo u poslednjih pet godina izgubilo 12 miliona hektara zbog soje. Na cijene je utjecala nestašica jer su cijene govedine porasle za 20 posto u prošloj godini. Prema Sociedad Rural, ArgentinaGlavna poljoprivredna organizacija u Srbiji, proizvodnja osnovnih prehrambenih proizvoda je drastično opala. Od 1997. pšenica je pala -19%, kukuruz je pao -31%, zob pao -28%, pirinač pao -23%; dok je proizvodnja soje porasla za +213%.
Nedavni štrajk, koji nije dobio veliku podršku malih zemljoposjednika ili poljoprivrednika, znak je da su poljoprivrednici neugodni zbog globalnog pada cijena robe. U međuvremenu, potrošači nastavljaju da plaćaju visoke cijene hrane, a posrednici i agrobiznisi usmjeravaju profit iz globalnog prehrambenog sistema. Kao i kod kolonijalnih zemalja koje su opustošile imperijalne sile, kada profit od soje presuši zbog kolapsa na globalnom tržištu, Argentini će ostati samo razorni uticaj monokulture – raseljeno ruralno stanovništvo, tlo osiromašeno nutrijentima, gubitak biodiverziteta i otrovana zajednice.
Marie Trigona je novinarka sa sjedištem u južna amerika. Može se dobiti na [email zaštićen] i www.mujereslibres.blogspot.com
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati