Radnički pokret Srbije – Inicijativa za izgradnju balkanskog otpora
POKRET ZA SLOBODU (Freedom Fight Movement) je organizacija posvećena stvaranju što šireg društvenog otpora. Podržala je različite radničke i seljačke grupe u njihovoj borbi za očuvanje radnih mesta i poboljšanje njihovog socijalnog statusa u Srbiji. Tokom godina, njegove aktivnosti osujetile su brojne štetne privatizacije i dovele do raskida mnogih privatizacionih ugovora, nakon niza organizovanih akcija, protesta, demonstracija i javnih rasprava. Ove godine, u čast zaostavštine i uzora nedavno preminule Verice Bara?, predsednice Srpskog saveta za borbu protiv korupcije – koja je uticala na Rezoluciju Evropskog parlamenta o 24 slučaja spornih privatizacija – POKRET ZA SLOBODU organizovao je proteste ispred Vlade, Predsedništva i privatizacije. Agencija za borbu protiv korupcije i nezakonitosti, razotkrivanje niza preduzeća koja, uprkos kriminalnim i rušilačkim privatizacijama, još uvijek nisu uvrštena u Rezoluciju EU.
Za sada, cilj ovog Pokreta je dvostruk: a) stvaranje i jačanje regionalnih i nacionalnih mreža radničko-seljačkih organizacija, kako bi se uspostavio široki balkanski pokret otpora; i b) podsticati, voditi i pomagati određene radničke i seljačke borbe, posebno njihov otpor štetnim privatizacijama i otimanju zemlje.
U svim zemljama bivše Jugoslavije, kao iu susjednim balkanskim državama, godine građanskih ratova uspostavile su naviku da se lokalna ekonomija doživljava kao izolovana pojava, onemogućava radničko-seljačke grupe da razmjenjuju iskustva i stvaraju veće funkcionalne cjeline. Neki nepromišljeni sindikati su prava radnika i seljaka pretvorili u sprdnju, ograničavajući svoje aktivnosti isključivo na pregovore o povećanju plata. U tim okolnostima POKRET ZA SLOBODU je uspio okupiti popriličan broj saradnika koji rade na svojim borbama pojedinačno, ali i pridružujući im se na protestima i na zajedničkim platformama. Njegov prvoosnovani Koordinacioni odbor radničkih protesta, strukturiran kao odbor koji objedinjuje štrajkačke organizacione odbore širom Srbije, 2012. godine prerastao je u Koordinacioni odbor radničko-seljačkih organizacija. Do sada ovaj odbor uključuje nenadmašan broj samoorganizovanih štrajkačkih odbora i radnika. ' i seljačke organizacije iz desetina gradova i opština širom Srbije. Istovremeno, POKRET ZA SLOBODU je uspostavio višestruke veze sa radnicima drugih zemalja bivše Jugoslavije, a nedavno je, u sklopu međunarodne delegacije podrške, posjetio radnike okupirane grčke fabrike Viomichaniki Metalleutiki, dijeleći iskustva sa radničkim borbama i dodajući nove vredne veze sa već uspostavljenim balkanskim kontaktima.
Ova velika mreža zaobilazi nefunkcionalne službene kanale koji su prvobitno kreirani i sposobni za proširenje. U prethodnim godinama POKRET ZA SLOBODU je već testirao efikasnost ove mreže uspješno raskinuvši nekoliko privatizacionih ugovora u skladu sa svojim proklamovanim ciljevima da se odupre deindustrijalizaciji. Bio je to odgovarajući odgovor na besramne mahinacije, lažne investicije, rasprodaje i povećanja hipoteka kojima su domaći i strani investitori uspjeli ostaviti hiljade radnika i malih dioničara bez posla i imovine. Ove godine borba je dostigla verziju vrhunca kada su vlasti konačno priznale zahteve POKRET ZA SLOBODU, a savetnik predsednika Srbije javno je obećao da će preduzeti sve moguće mere kako bi se istražile više od 24 sporne privatizacije kako bi se sačuvala radna mesta i proizvodnja u tim preduzećima. Štaviše, savjetnik je zatražio od POKRET ZA SLOBODU da pomogne u ovom procesu pružanjem navodno nepoznatih informacija o prekršajima njihovih vlasnika i o istorijatu njihovog propasti, kao i da posreduje između radnika i vlasti. Ovaj neobičan preokret uslijedio je nakon dva protesta u organizaciji Pokreta. Tokom ovih protesta koje je predvodio POKRET, predstavnici desetina srpskih fabrika pobunili su se protiv krupnog kapitala i njegovih razornih efekata. Prva je održana 17. aprila 2012. godine u znak počasti preminuloj Verici Barać, a završena je javnim čitanjem izvještaja Savjeta za borbu protiv korupcije pred Vladom i upućivanjem apelacije balkanskom predstavniku Evropske komisije. Ovo pismo sadrži sažetke izvještaja i prijedloga. Drugim, održanim 14. septembra 2012. godine, nastavljena je ista inicijativa upućivanjem sledećih zahteva predsedniku: 1) Predstavnicima radnika treba omogućiti aktivno učešće u državnim istragama spornih privatizacija; 2) obnavljanje ili očuvanje proizvodnje u preduzećima oštećenim nepravilnostima u privatizaciji; 3) Proširiti spisak spornih privatizacija na veći broj preduzeća; i 4) Treba poboljšati sva prava radnika. Rezultat je bio prijem delegacije u Predsjedništvu i spomenuto obećanje. Da li će biti sačuvana ostaje da se vidi.
U svakom slučaju, POKRET ZA SLOBODU neće biti zadovoljan predstojećom istragom samo ako se istovremeno ne obnovi proizvodnja u oštećenim preduzećima. POKRET već priprema nove proteste kako bi istakao ovu odlučnost i radi na novoj platformi za sveukupnu radikalnu reformu. Odlučna je da nastavi svoju borbu za bolju budućnost celog srpskog naroda; spremni da napreduju od zahtjevnih posebnih ka sistemskim promjenama.
Iste godine, nakon međunarodnog saveza protiv otimanja zemlje koji je pokrenuo međunarodni seljački pokret La Via Campesina, POKRET ZA SLOBODU je održao konferenciju „Ka radničko-seljačkom pokretu“. Tokom ove konferencije, razne srpske poljoprivredne grupe iznele su prezentacije o monopolu u poljoprivredi, mogućnostima nezavisnih zadruga i pretnjama agrobiznis korporacija. Ove prezentacije su poboljšane analizom Genevieve Savigny. Gospođa Savigny je predstavnica Evropskog koordinacionog odbora Via Campesina. To je bila i prilika da se srpski seljaci povežu sa jednim od najprogresivnijih međunarodnih pokreta, razmenjujući strategije i iskustva i postavljajući temelje za buduću saradnju. POKRET ZA SLOBODU se suprotstavlja onome što je u svijetu već poznato pod nazivom otimanje zemlje. U Srbiji je to još jedna verzija istog ekonomskog procesa koji je već ugasio toliko radnih mesta u nacionalnoj industriji. U oblasti poljoprivrede ovaj proces se manifestuje kroz privatizacije velikih površina plodnog zemljišta, koje je nekada bilo u vlasništvu države ili zemljoradničkih zadruga, a sada predato u ruke tajkuna i kriminalaca, od kojih neki postoje još iz vremena Miloševića. Ukoliko Srbija postane članica EU, oni bi najverovatnije sve to zemljište prodali multinacionalnim agrobiznisima, jer je to najbrži način da se od toga ostvari. Upravo to POKRET ZA SLOBODU nastoji spriječiti, računajući na podršku Via Campesine, partnera s kojim je POKRET sudjelovao u nizu zajedničkih aktivnosti.
POKRET ZA SLOBODU je organizovao i nekoliko protesta i akcija protiv srpskih veza sa NATO. Pratila je osećanja većine srpskog naroda, ljudi toliko revoltiranih NATO bombardovanjem i njegovom posledičnom politikom, da su 2008. godine spalili američku ambasadu u Beogradu. I ovoga puta narod je izrazio veliko nezadovoljstvo aktuelnom spoljnom politikom SAD. . Opšte je mišljenje da ljudima odgovornim za NATO bombardovanje Srbije, kao što su Medlin Olbrajt i bivši general NATO-a Vesli Klark, ne bi trebalo dozvoliti da dođu na Kosovo sa ciljem da kupe mine i telekomunikacije. To se posebno odnosi na Medlin Olbrajt koja je na jednom javnom skupu u Pragu, kada joj je prezentovana slika srpske dece ubijene NATO bombama, imala živaca da iskoči: "Gubi se, odvratni Srbi". A ironija je bila da osoba koja je predstavila tu fotografiju nije bila Srpkinja, već Čeh.
Vladimir Bogićević
novembar 2012
Vladimir Bogićević je autor i doktorant na Filološkom fakultetu u Beogradu, odsek za opštu književnost i teoriju književnosti. Također radi kao prevodilac i može se dobiti na tel [email zaštićen].
Pokret za slobodu dostupan je na: www.freedomfight.net i može se stići do [email zaštićen].
http://www.youtube.com/watch?v=qv_Als7JeGU
http://www.youtube.com/watch?v=jJ4uk-I4lx8
VIDEO: Protesti Srpskog radničko-seljačkog pokreta POKRET ZA SLOBODU ispred Vlade (17. aprila 2012) i ispred Predsedništva i Agencije za privatizaciju (14. septembra 2012).
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati