MADRID (IDN) – Daju život gotovo na svaki način – daju generaciju za generacijom; sade sjeme i uzgajaju usjeve, hrane svoje porodice i prodaju hranu na seoskim pijacama; donose vodu i toplinu i žrtvuju se za dobrobit svog naroda, bilo novorođenčadi, odrasli ili stariji.
Oni čuvaju biodiverzitet – ključni izvor budućnosti svakog živog bića. Ukratko, oni razvijaju i održavaju životni ciklus.
Ipak, oni su žrtve gotovo nevidljivog, nečuvenog, tihog zločina jer milioni njih umiru svake godine od uzroka koji se lako i jeftino mogu spriječiti.
Afrika je na vrhu liste zemalja sa najvišim svetskim stopama smrtnosti majki.
Njihove brojke smrtnosti su zastrašujuće: preko 500,000 žena i djevojčica umire u trudnoći ili porođaju svake godine, a 10 do 15 miliona godišnje pati od dugotrajnih invaliditeta i drugih bolesti, a kamoli posvuda nesigurnih abortusa. Na primjer, samo u Meksiku godišnje se dogodi do 500,000 ilegalnih pobačaja*.
Kao da to nije dovoljno, milioni žena širom svijeta i dalje doživljavaju nepravdu, nasilje i nejednakost u svojim domovima, na radnom mjestu iu javnom životu, prema novom izvještaju Ujedinjenih naroda objavljenom 6. jula 2011. koji poziva vlade da poduzmu hitne mjere kako bi se osigurala stvarna jednakost među spolovima.
"Napredak svjetskih žena: u potrazi za pravdom" je prvi veliki izvještaj UN Women, agencije koja je pokrenuta ranije ove godine kako bi predvodila napore svjetskog tijela ka rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena.
Vodeći izvještaj "ima za cilj da inspiriše hrabre akcije vlada i civilnog društva kako bi ispunile svoje obaveze i takođe ubrzao postizanje prava žena širom svijeta", rekla je Michelle Bachelet, bivša čileanska predsjednica i sadašnja izvršna direktorica UN Women, na konferenciji za novinare 6. jula u sjedištu UN-a.
ZAKONI NA PAPIRU NISU DOVOLJNI
Ona je rekla da fokus na pristup žena pravdi proizlazi iz spoznaje da su zakoni i pravosudni sistemi koji dobro funkcionišu temelj rodne ravnopravnosti.
Iako je vladavina prava cijenjeno načelo i kamen temeljac demokratskog upravljanja širom svijeta, "u previše zemalja vladavina prava i dalje isključuje žene", dodala je.
U izvještaju se navodi da je u proteklom vijeku došlo do "transformacije" u zakonskim pravima žena, pri čemu su zemlje u svim regijama proširile obim ženskih zakonskih prava. „Ipak, za većinu žena u svijetu zakoni koji postoje na papiru ne predstavljaju jednakost i pravdu“, dodaje se.
Također se ističe da iako 139 zemalja i teritorija sada garantuje rodnu ravnopravnost u svojim ustavima, žene i dalje doživljavaju nepravdu, nasilje i nejednakost u svom domu i na poslu.
"S obzirom da je polovina svjetske populacije u pitanju, nalazi ovog izvještaja su snažan poziv na akciju", rekla je Bachelet. „Postavljeni su temelji za pravdu za žene: 1911. godine samo dvije zemlje u svijetu dozvoljavale su ženama da glasaju – sada je to pravo praktično univerzalno.
„Ali puna ravnopravnost zahtijeva da žene postanu istinski jednake muškarcima u očima zakona – u svom domu i na poslu, iu javnoj sferi“, rekla je ona.
UN Women poziva vlade da preduzmu niz koraka kako bi okončale nepravde koje žene čine siromašnijim i manje moćnim od muškaraca u svakoj zemlji svijeta.
To uključuje ukidanje zakona koji diskriminišu žene; zapošljavanje više žena policajaca, sudija, zakonodavaca i aktivista na "prvoj liniji pružanja pravde"; i ulaganje u "sve na jednom mjestu" gdje žene mogu pristupiti pravdi, pravnim i zdravstvenim uslugama na jednom mjestu.
ZAGLEDNO
Među zastrašujućim nalazima izvještaja je da iako je nasilje u porodici sada zabranjeno u 125 zemalja, 603 miliona žena širom svijeta živi u zemljama u kojima se ono ne smatra zločinom.
Također, žene su i dalje plaćene do 30 posto manje od muškaraca u nekim zemljama, a oko 600 miliona žena je zaposleno na ranjivim poslovima koji nemaju zaštitu zakona o radu.
U izvještaju se također nalazi neadekvatna primjena postojećih zakona u cijelosti. Mnoge žene, kaže UN Women, izbjegavaju prijaviti zločine zbog društvene stigme i slabog pravosudnog sistema.
Previsoki troškovi i praktične poteškoće traženja pravde, od putovanja do udaljenog suda do plaćanja skupih pravnih savjeta, dovode do visoke stope napuštanja školovanja u slučajevima u kojima žene traže odštetu, posebno zbog rodno zasnovanog nasilja, napominje agencija UN-a.
"Promjenom zakona i pružanjem praktične podrške ženama da se pravda ostvari, možemo promijeniti društvo i osigurati da žene i muškarci uživaju stvarnu jednakost u budućnosti", zaključuje se u izvještaju.
PREVENCIJA JE KLJUČNA
Ranije, 10. juna 2011. Bachelet je ponovila da su ekonomsko osnaživanje žena, političko učešće, okončanje rodno zasnovanog nasilja i povećanje učešća žena u postkonfliktnoj izgradnji mira prioriteti ovog tijela.
Bachelet je na konferenciji za novinare u Ženevi rekla da će njen ured također raditi s drugim UN agencijama i partnerima na temama koje se kreću od obrazovanja za žene i djevojčice do seksualnog i reproduktivnog zdravlja.
Upitana kako namjerava da se pozabavi problemom seksualnog nasilja nad ženama, rekla je da je prevencija najefikasniji način suočavanja sa ovom pošašću.
Metode prevencije uključivale su podizanje svijesti i edukaciju i djevojčica i dječaka da iskorijene rodne stereotipe u društvu.
O rodno zasnovanom nasilju u konfliktnim situacijama u kojima su raspoređene mirovne snage UN-a, Bachelet je rekla da će UN Women koristiti najbolje prakse razvijene od strane UN-ovog Fonda za razvoj za žene (UNIFEM) za obuku vojnika prije njihovog raspoređivanja kako bi povećali njihovu taktičku spremnost da odgovore na izvještaje seksualnog nasilja.
KRAJ NEKAŽNJENOSTI!
Također je bilo važno okončati nekažnjivost počinitelja seksualnog nasilja i razviti timove za brzu reakciju koji bi mogli pružiti pravnu pomoć ženama na mjestima koja nemaju pravnu sposobnost da se bave takvim slučajevima, rekla je Bachelet.
Imati više žena u mirovnim ulogama također je imalo nekoliko prednosti, uključujući činjenicu da su se žene osjećale ugodnije da razgovaraju s drugim ženama o seksualnom nasilju, rekla je ona.
Bachelet je rekla da su UN Women bile aktivno uključene u promoviranje učešća žena – uz poštovanje lokalnog vlasništva nad procesom – u demokratskim tranzicijama koje su u toku na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Rekla je da je dva puta posjetila Egipat i da će sljedeći put posjetiti Tunis gdje su brojne ženske organizacije zatražile pomoć od agencije.
Napomenula je da su neki aspekti rodne neravnopravnosti rezultat siromaštva, ističući da je smanjenje siromaštva još jedan način iskorenjivanja takvih manifestacija nepravde kao što su trgovina ljudima, rani brakovi i dječji rad.
Baher Kamal je rođeni Egipćanin, sekularni, pro-mirovni novinar. Ovaj izvještaj je malo izmijenjena verzija članka koji se prvi put pojavio http://human-wrongs-watch.net, blog koji vodi pisac. Može se kontaktirati na [email zaštićen].
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati