Oslanjajući se na brojke anketa prikupljene prošle godine, uticajni istraživački centar Pew za ljude i štampu sačekao je do nedavnog trgovinskog samita u Majamiju kako bi objavio izveštaj pod naslovima koji proglašavaju „Podrška slobodnoj trgovini“ i „Protesti u Majamiju ne odražavaju popularnost Pregledi." Ali mnogo prikladniji naslov bi bio: “Zaključci izvještaja ne odražavaju stvarne podatke.”
Prva rečenica izvještaja od 20. novembra tvrdila je da je direktna relevantnost za trenutne sporove oko prijedloga za zonu slobodne trgovine u Americi: „Antiglobalistički demonstranti koji su zakrčili ulice Majamija izražavajući protivljenje pregovorima o stvaranju zone slobodne trgovine u Zapadna hemisfera ne govori u ime jake većine širom regiona koja veruje da je trgovina dobra i za njihove zemlje i za njih lično.”
Zanimljivo. Ali istina?
Oba anketna pitanja koja je citirao izvještaj pitala su ljude u 10 zemalja hemisfere o “rastućim trgovinskim i poslovnim vezama” između njihove zemlje i drugih zemalja. Međutim, izvještaj je preklopio odgovore o generičkoj trgovini na određene vrste trgovinskih aranžmana - "slobodne trgovine" ugovore kao što je predložena FTAA.
Nakon što sam kontaktirao Pew Research Center u vezi s ovim evidentnim prekidom veze, javio mi se Bruce Stokes, kolumnista National Journala i bivši viši saradnik u Vijeću za vanjske odnose. Sada je član istraživačkog centra Pew.
Stokes je odgovorio da „nismo vršili anketu o pitanju 'pravila' trgovine i stoga nismo prijavili rezultate u tom smislu. Niti smo izvještavali o stavovima ljudi o 'slobodnoj trgovini'. Samo smo izvijestili da ljudi općenito misle da je veća trgovina bolja za njihove zemlje i njihove porodice.”
Ipak, izvještaj je otišao daleko dalje od pukog mjerenja stavova prema generičkoj trgovini. Od početka se pozivalo na demonstrante koji su "izazivali protivljenje pregovorima o stvaranju zone slobodne trgovine" - i izjednačavali podršku "trgovini" s podrškom "slobodnoj trgovini".
Jednačina je više nego malo iskrivljena. „Većina ljudi koje poznajem nije bila u Majamiju da bi razgovarala o apstraktnom pitanju trgovine, već o veoma konkretnom skupu pravila sadržanih u FTAA“, rekla je Karen Hansen-Kuhn, koordinatorka trgovinskog programa u The Development GAP-u. “Tvrditi da je anti-korporacijski globalizacijski pokret protiv trgovine potpuno je neosnovano”, rekla je Sarah Anderson, saradnica na Institutu za političke studije koja prati pregovore FTAA od 1994. godine.
„Da, postoji mali podskup koji zahteva manje globalne trgovine, prvenstveno na osnovu argumenta da transport robe na velike udaljenosti ima štetne uticaje na životnu sredinu“, primetio je Anderson. “Ali velika većina ljudi na ulicama u Majamiju i na sličnim protestima širom svijeta ne protivi se međunarodnoj trgovini i investicijama. Oni samo žele drugačija pravila kako bi osigurali da koristi od ove ekonomske aktivnosti zapravo imaju koristi obični ljudi umjesto bogatih.”
Slični komentari došli su od autora Edwarda S. Hermana, ekonomiste i medijskog analitičara koji je profesor emeritus finansija na Wharton School, Univerzitet Pennsylvania. „Ono što je super-obmanjujuće u vezi sa pitanjima Pew-a jeste mešanje 'rastuće trgovine' sa sporazumima o 'slobodnoj trgovini', što je kao mešanje 'borbe protiv kriminala' sa podrškom smrtnoj kazni," rekao je on.
Herman je dodao: „Kritični neuspjeh pitanja Pew-a je to što se ne pitaju o pravilima koja su ugrađena u sporazume o 'slobodnoj trgovini' kao što su NAFTA i predloženi FTAA sporazum — koji podređuju nacionalni suverenitet zahtjevima stranih investitora i trgovaca , nameću pravila kao što je poštovanje prava na patent monopol i ograničavaju vladina prava da oporezuju ili regulišu strane investitore. Iskrenije pitanje bi postavljalo pitanje kompromisa između nacionalnog suvereniteta i prava stranih investitora i trgovaca, a ne ono koje se u suštini pita da li preferirate više nego manje trgovine.”
FTAA je vrlo kontroverzna u Brazilu – jednoj od pet južnoameričkih zemalja istaknutih u izvještaju istraživačkog centra Pew. Ali Maria Luisa Mendonca, direktorica Mreže za socijalnu pravdu i ljudska prava, sa sjedištem u Brazilu, rekla mi je da istraživanje ankete „nema nikakve veze sa FTAA-om“.
Brazil je kristalno jasan primjer kako izvještaj Pew-a zamagljuje ključne stvarnosti. Početkom novembra, brazilski predsjednik je “putovao u Afriku kako bi povećao trgovinu, ali i kulturne i političke odnose sa afričkim zemljama”, ističe Mendonca. “U Brazilu nije bilo protesta protiv toga. S druge strane, opšti plebiscit koji je prošle godine uključio više od 10 miliona ljudi pokazao je da je preko 98 posto glasača bilo protiv FTAA i željelo je da brazilska vlada napusti pregovore.”
Bez ikakvog obračuna stavova ljudi o aranžmanima o “slobodnoj trgovini”, izvještaj Pew nije mogao podržati svoju glavnu tvrdnju – da protivnici “slobodne trgovine” “ne govore u ime jake većine u cijelom regionu koja vjeruje da je trgovina dobra za njihove zemlje i za njih lično.”
Svaka razlika koja može postojati u stavovima javnosti prema “trgovini” i “slobodnoj trgovini”, priznao je Stokes, je “razlika o kojoj nismo ispitivali”. Ali, u tom svjetlu, kako bi izvještaj mogao zasnivati svoje zaključke na pretpostavci da takve razlike ne postoje?
U odgovoru putem e-pošte, Stokes je rekao da je „pošteno da kažemo da se mnogi demonstranti protive trgovini, da su ih mediji sigurno tako percipirali i da smo samo ukazali da takvo protivljenje trgovini nije dijeli javnost u regionu.”
Hajde da raspakujemo tu izjavu: Bez ikakvih potkrepljujućih podataka u izveštaju pod naslovom „Podrška slobodnoj trgovini“, glasnogovornik Pew Research Center-a tvrdi da su se „mnogi demonstranti protivili trgovini“, ne samo onome što je poznato kao „slobodna trgovina“. U stvari, izvještaj — iako je bez ikakvih čvrstih dokaza prihvatio medijski stereotip o demonstrantima kao jednostavno anti-trgovini — utvrdio da se javnost ne identifikuje pozitivno sa stavovima koje su mediji pripisali demonstrantima.
Sljedeći put kada anketar, novinar ili političar izjednači svu "trgovinu" sa trgovinskim sporazumima koji su naklonjeni korporacijama, možda ćete se prisjetiti riječi Humpty Dumptyja "kroz ogledalo": "Kada koristim riječ, ona znači upravo ono što odaberem to znači – ni više ni manje.”
___________________________________
* Pozadinski link: Izveštaj istraživačkog centra Pew “Podrška slobodnoj trgovini: Protesti u Majamiju ne odražavaju popularne stavove” http://people-press.org/commentary/print.php3?AnalysisID=74
___________________________________
Najnovija knjiga Normana Solomona, u koautorstvu sa Reese Erlich, je "Cilja Irak: ono što vam mediji nisu rekli".
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati