Sve ove informacije će biti unesene u sistem za obradu podataka poznat kao CAPPS (kompjuterski potpomognut sistem za prethodnu proveru putnika) kako bi se pomoglo u identifikaciji sumnjivih osoba. Provjeravanjem identiteta svakog putnika i unakrsnom provjerom s informacijama dostupnim od policije, State Departmenta, Ministarstva pravde i banaka, CAPPS će procijeniti stepen opasnosti koje putnici predstavljaju i označit će ih u skladu sa bojom: zelena za bezopasna, žuta za sumnjive i crvena za one koje treba spriječiti da se ukrcaju. Ako je posjetitelj musliman ili sa Bliskog istoka, automatski će biti dodijeljen žuti kod. Program Granične sigurnosti ovlašćuje carinike da fotografišu žute kodirane i uzmu im otiske prstiju.
Posmatraju se i Latinoamerikanci. Sada znamo da 65 miliona Meksikanaca, 31 milion Kolumbijaca i 18 miliona građana Centralne Amerike ima dosije o sebi u SAD, bez njihovog znanja. Svaki dosije ima svoj datum i mjesto rođenja, spol, imena roditelja, fizički opis, njihov bračni status, broj pasoša i navedenu profesiju. Često fajlovi uključuju povjerljive informacije kao što su lične adrese, brojevi telefona, podaci o bankovnom računu, registracijski brojevi automobila i otisci prstiju. Čini se da čitavu populaciju Latinske Amerike postepeno pripisuje Vašington.
James Lee, glasnogovornik ChoicePoint-a, kompanije koja kupuje ove datoteke da bi ih preprodala američkoj vladi, objasnio je proces: 'Naša cijela svrha u životu je da prodamo podatke kako bismo svijet učinili sigurnijim mjestom. Koji su rizici ljudi koji dolaze u našu zemlju predstavljaju?' (1). Treba napomenuti da je u SAD-u protivzakonito gomilati lične podatke. Ali ne postoji zakon koji sprečava privatnu kompaniju da prikuplja podatke u ime američke vlade. ChoicePoint, sa sjedištem u blizini Atlante, Georgia, poznato je ime iz nedavne prošlosti. Na Floridi, tokom američkih predsjedničkih izbora 2000. godine, država je angažovala njenu podružnicu Database Technologies da reorganizuje svoje izborne liste. Rezultat je bio da je hiljadama Floriđana oduzeto pravo glasa, što je uticalo na rezultat izbora: pobijedio je George Bush sa samo 537 glasova, pobjedom koja ga je dovela u Bijelu kuću (2).
Stranci nisu jedine osobe koje su pod pojačanim nadzorom. I sami Amerikanci pate od trenutne paranoje. Nove kontrole, odobrene Patriotskim zakonom SAD-a, ugrožavaju ličnu privatnost i tajnost prepiske. Ovlaštenje više nije potrebno za prisluškivanje telefona. Organi koji traže upit sada mogu pristupiti ličnim podacima bez potrebe za nalogom za pretres. Na primjer, FBI trenutno traži od biblioteka da im dostave spiskove knjiga i internet stranica koje su konsultovali njihovi članovi kao način za izgradnju 'intelektualnih profila' pojedinačnih čitalaca (3).
Najstrašniji od svih projekata ilegalnog državnog nadzora je onaj koji je kreirao Pentagon pod kodnim imenom Total Information Awareness (4), sistem za potpuni nadzor podataka koji je povjeren na brigu admiralu Johnu Poindexteru, čovjeku koji je osuđen 1980-ih zbog toga što je bio pokretač afere Iran-Contra.
Projekat predlaže prikupljanje prosječnih 40 stranica informacija o svakom od 6 milijardi stanovnika ove planete i njihovo unošenje u superkompjuter. Obradom svih dostupnih ličnih podataka – plaćanja kreditnim karticama, pretplate na medije, bankarske aktivnosti, telefonske pozive, posjete web-stranici, e-poštu, policijske dosijee, podatke o osiguranju, informacije o medicinskom i socijalnom osiguranju – Pentagon se nada da će uspostaviti profil za praćenje svake žive odrasle osobe. .
Kao iu filmu Stivena Spilberga Minority Report, američke vlasti zamišljaju da će im to omogućiti da spreče zločine pre nego što budu počinjeni. John Petersen, predsjednik Instituta Arlington [koji sebe naziva 'istraživačkim institutom orijentiranim na budućnost'], tvrdi da će biti manje privatnosti, ali više sigurnosti. 'Moći ćemo predvidjeti budućnost zahvaljujući međusobnoj povezanosti svih informacija koje imaju veze s vama. Sutra ćemo znati sve o tebi' (5).
Korak dalje od Velikog brata. ___________________________________________________________
(1) La Jornada, Meksiko, 22. april 2003.
(2) The Guardian, London, 5. maj 2003.
(3) Washington Post, nacionalno sedmično izdanje, 21-27. april 2003.
(4) Suočen s protestima branitelja lične privatnosti, naziv je promijenjen u Terorism Information Awareness. Vidi Armand Mattellart, Histoire de la société de l'information, La Découverte, Pariz, novo izdanje, oktobar 2003.
(5) El PaÃs, Madrid, 4. jul 2003.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati